Od 112 tisuća automobila koji su lani prvi put registrirani u Hrvatskoj, manje od trećine bili su novi.

U Hrvatskoj je lani 112.329 osobnih automobila prvi put steklo hrvatske registarske tablice, a manje od trećine bili su novi, pokazuju to privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Više od 60 posto polovnih vozila

Prema tim podacima, među osobnim vozilima koja su prvi put registrirani, bilo je njih 35.243, odnosno 31,37 posto je novih vozila, dok je 77.086, odnosno 68,63 posto polovnih. U prošloj je godini broj automobila koji su prvi put registrirani u Hrvatskoj porastao za 15 posto u odnosu na 2020. godinu, kad je takvih osobnih vozila bilo nešto više od 95 tisuća.

No, problemi s proizvodnjom i dostavom, koji su započeli u 2020. godini, kad je samo 30 posto prvi put registriranih vozila u Hrvatskoj bilo novo, nastavili su se i u 2021. godini, a s obzirom na stanje u autoindustriji koja još nije riješila probleme s proizvodnjom, teško da će se to tako skoro promijeniti, piše Novi list.

Hrvatska je i inače imala probleme sa starošću svog voznog parka i građani su se većinom odlučivali na kupnju rabljenih automobila, a motiv su uglavnom bile cijene. No, sada polovnim automobilima cijene rastu i sve češće su izbor i u zemljama s jakom autoindustrijom jer se isporuku novih automobila dugo čeka.

Cijene će rasti

Iako su se i ranijih godina u Hrvatskoj više uvozili rabljeni nego novi automobili, udio novih osobnih automobila prije dvije pandemijske godine bio je osjetno veći nego što je to u 2020. i 2021. godini.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je, primjerice, u 2019. godini prvi put registrirano 149.137 osobnih vozila, što je 53 tisuće više nego godinu dana kasnije, a njih 37,5 posto bila su nova.

U Hrvatskoj je u 2019. godini prvi put registrirano 55 tisuća novih automobila, dok ih je godinu dana kasnije bilo upola manje, odnosno nešto manje od 28 tisuća.

U 2018. godini, među 140 tisuća osobnih vozila koja su prvi put registrirana, bilo je također oko 37 posto novih automobila, a u 2017. godini u Hrvatskoj su 93.802 osobna automobila registrirana prvi put, ali je čak 45,25 posto tih automobila bilo novo.

Pad na 30 posto novih automobila koji se prvi put registriraju u Hrvatskoj što se dogodio u 2020. godini te samo nešto malo veći udio novih vozila u 2021. godini, ukazuju na to da je trend u kojem građani kupuju sve više novih automobila završen ili je barem prekinut zbog pandemije, a dok ne dođe do oporavka proizvodnje u autoindustriji, to će se teško promijeniti, s tim da će zbog smanjene ponude novih automobila rabljeni biti sve skuplji.

Stariji vozni park

Tako će se nastaviti povećavati i starost voznog parka u Hrvatskoj jer je prema podacima Centra za vozila Hrvatske, starost svih cestovnih vozila u Hrvatskoj veća od 14 godina, a starost osobnih automobila prosječno je veća od 13 godina.

Prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec ističe za Novi list da će sadašnja situacija u kojoj na tržištu nedostaje novih automobila, a sve više se kupuju rabljeni koji su sve skuplji, potrajati.

“Novih automobila nema, polovni su sve skuplji, svjedoči tome i ponuda u zagrebačkim autosalonima gdje su ostali samo neatraktivni novi automobili koji ne privlače kupce, primjerice zbog svoje visoke cijene.

Nekad su naši građani ili uvoznici u Njemačkoj povoljno kupovali polovne automobile, ali to vrijeme je završeno i rabljeni auti dosežu donedavno nezamislive cijene. Ovakvo stanje potrajat će sigurno i više od godinu dana, a pitanje je hoće li i tada doći do stabilizacije”, kaže Husinec.

Održavanje skupo, sigurnost smanjena

Osim što su i rabljena vozila sve skuplja, prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec upozorava i na to da njihovo održavanje sve više košta, što utječe na sigurnost u prometu…

“Održavanje automobila je skupo. Nijemci imaju automobile stare 20 ili 30 godina, ali su u njih puno ulagali i ta su vozila sigurna.

Naši građani nakon kupnje nemaju toliko novca za ulaganje, pa treba samo pogledati kave gume ima velik broj automobila na našim cestama. Ova situacija smanjuje i sigurnost u prometu”, zaključuje Husinec.