Istospolni parovi koji su se vjenčali u inozemstvu, moći će se i u Hrvatskoj registrirati kao životni partneri. Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je, naime, u javnu raspravu novi Naputak za vođenje registra životnog partnerstva, prema kojem se prvi put omogućuje da se u registar upiše i životno partnerstvo sklopljeno u inozemstvu.

To danas nije moguće, jer postojeći naputak dopušta jedino da se životna partnerstva ili istospolni brakovi hrvatskih državljana sklopljeni u inozemstvu upišu kao bilješka u maticu rođenih, a ne i u registar, piše u subotu Novi list.

Ministarstvo je novi naputak izradilo nakon što je u travnju Visoki upravni sud Republike Hrvatske pravomoćno presudio u korist dviju hrvatskih državljanki koje već godinama žive u istospolnom braku sklopljenom izvan Hrvatske.

Visoki upravni sud potvrdio je da su one bile diskriminirane jer im zagrebački matični ured nije htio izdati izvadak o životnom partnerstvu, već im je tu činjenicu samo upisao u rodne listove.

Niži sud je prethodno jasno rekao da je istospolni brak sklopljen u inozemstvu izjednačen sa životnim partnerstvom u Hrvatskoj, i da nema nikakvog razloga da one ne budu upisane u Registar životnog partnerstva, kao što bi inozemni heteroseksualni brak bio upisan u maticu vjenčanih, a ne kao zabilješka u rodnom listu.

Ministarstvo pravosuđa i uprave žalilo se na takvu presudu.

U udruzi Dugine obitelji zadovoljni su novim naputkom jer se time rješava problem istospolnih parova vjenčanih u inozemstvu kojima dosad u Hrvatskoj nisu priznavali dokumente.

Potrebno više vrsta rodnih listova

Danijel Martinović, predsjednik udruge, zamjera resornom ministarstvu da, kad se već išlo u izmjene naputka, nije odlučilo doraditi ga temeljitije i uzeti u obzir i druge administrativne probleme s kojima se u praksi suočavaju istospolni parovi.

“Ljudi imaju i djecu koja su rođena vani, tamo dobiju rodni list gdje su navedena dva oca ili dvije majke, a Hrvatska im ne može priznati takav rodni list jer imamo samo rodne listove s ocem i majkom. Ministarstvo je, na primjer, moglo donijeti odluku da se uvede više vrsta rodnih listova, ne da se ukine ovaj postojeći, nego da se doda i druga mogućnost”, kaže Martinović.

Najavljuje i tužbe zbog takvih slučajeva, jer im se više parova požalilo na neodrživu praksu da se dijete koje ima pravo na hrvatsko državljanstvo naprosto ostavi bez rodnog lista.