U Hrvatskoj je 2021. bilo gotovo 2,4 milijuna stanova, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na 2011., no broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok je za čak 43 posto povećan broj praznih stanova, pokazuju rezultati posljednjeg Popisa stanovništva, kućanstava i stanova.

Šest i pol postotno povećanje ukupnog broja stanova kojih sada ima 2.391.944 u odnosu na stanje u Popisu 2011. odrazilo se i na povećanje glavnih skupina stanova prema načinu njihova korištenja.

Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene, odnosno prazne stanove porastao je za 6,1 posto na 2.028.725, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).

Nastanjenih stanova manje je za 4,2 posto dok se u znatnoj mjeri za čak 43 posto povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. 

Hrvatska po podacima DZS-a ima 600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica.

Kad se podaci o stanovima povežu s negativnim prirodnim kretanjem stanovništva vidi se da je ljudi sve manje, a praznih kuća i stanova sve više, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Najviše trosobnih, najveći stanovi u sjevernim županijama

U privatnom vlasništvu ili suvlasništvu je 86,5 posto stambenih jedinica.

Od ukupno 1.4 milijuna nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 posto), zatim četverosobne (26 posto) i dvosobne stanove (21,6 posto).

Peterosobni stanovi čine 12,6 posto, jednosobni 7,1 posto, šesterosobni 4,1 posto dok se udio stanova sa sedam, osam te devet i više soba kreće u rasponu od 0,5 do 1,1 posto.

Prosječna površina nastanjenih stanova u Hrvatskoj iznosi 92 metra četvorna dok je prije 10 godina u Popisu 2011. iznosila 81 metar.

Usporedba po županijama pokazuje da se stanovi s prosječno najvećom površinom nalaze u sjevernim županijama – Međimurskoj (prosječno 114 metara četvornih), Zagrebačkoj (110), Krapinsko-zagorskoj (109), Koprivničko-križevačkoj (107) te Varaždinskoj (106).

Nasuprot tome, županije s prosječno najmanjom površinom stanova su Ličko-senjska (89 metara četvornih), Primorsko-goranska (83), Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska po 82 te Grad Zagreb sa 79 metra četvorna.

Većina stanova sagrađena od 1961. do 1990.

Kada se nastanjene stanove promatra prema godini gradnje, podaci pokazuju da ih je najviše, odnosno 275.000 stanova ili 19,2 posto izgrađeno od 1971. do 1980.

Slijedi razdoblje od 1981. do 1990. u kojem su sagrađena 238.000 stanova ili 16,6 posto nastanjenih stanova. Od 1961. do 1970. sagrađeno je ukupno 229.500 stanova ili 16 posto.

Kad se sve zbroji proizlazi da je od ukupnog broja svih nastanjenih stanova u Hrvatskoj njih 52 posto izgrađeno od 1961. do 1990. godine.

Maja Đerek: “Stambena politika po HDZ-u: 730 državnih stanova zjape prazni!”

U nastanjenim stanovima u Hrvatskoj živjelo je ukupno 1.4 milijuna kućanstava koja su koristila te stanove prema različitim osnovama korištenja.

Najveći udio od čak 86,5 posto činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, zatim 7,8 posto kućanstava je koristilo stan na temelju srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok je 4,4 posto kućanstava koristilo stan na osnovu slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom stana.

Sa statusom najmoprimca sa zaštićenom najamninom bilo je jedan posto kućanstava, a 0,3 posto kućanstava koristilo je stan po ostalim osnovama, podaci su Popisa 2021.