Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije, pokazuje analiza stručnjakinje Instituta za javne financije Marine Kunovac.

Ona u članku “Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj” iznosi podatke prikupljenim u sklopu ankete o financijama i potrošnji kućanstava, koju je Hrvatska narodna banka (HNB) 2017. prvi put provela na uzorku kućanstava u Hrvatskoj i time omogućila detaljne podatke o realnoj i financijskoj imovini, obvezama, dohocima, potrošnji i različitim sociodemografskim karakteristikama kućanstava.

Prethodno je nejednakost među kućanstvima u Hrvatskoj analizirana korištenjem isključivo podataka o dohocima.

Rezultati analize pokazuju da 98 posto kućanstava posjeduje neku vrstu imovine, realne ili financijske, medijalne vrijednosti 67 tisuća eura. Od ukupne vrijednosti imovine 97 posto je realna, a tri posto financijska.

Kada se zbroj svih vrsta imovine umanji za ukupne obveze kućanstava, dobije se ukupna neto imovina kućanstava. Prema rezultatima ankete, medijalna vrijednost neto imovine kućanstava iznosi 61 tisuću, a prosječna 107 tisuća eura.

Izrazite su nejednakosti u posjedovanju financijske imovine – samo neka kućanstva posjeduju značajne iznose financijske imovine, dok je medijalna vrijednost financijske imovine kućanstava samo 500 eura, odnosno polovica kućanstava ima manje, a polovica više od toga.

Najsiromašnijih pet posto kućanstava gotovo nema imovine, dok šest posto najbogatijih istovremeno posjeduje nekoliko vrsta imovine, poput glavne i dodatne stambene jedinice te oročenih depozita.

Realna imovina relativno je široko rasprostranjena među kućanstvima i zamjetno više zastupljena nego u ostalim zemljama EU, s obzirom na to da 85 posto kućanstava posjeduje glavnu stambenu jedinicu odnosno kuću ili stan u kojoj žive.

No, dok medijalna vrijednost glavne stambene jedinice u Hrvatskoj iznosi 66 tisuća eura, u EU iznosi 165 tisuća eura, pokazala je analiza.

Dodatnu nekretninu u Hrvatskoj posjeduje 23 posto kućanstava, čija medijalna vrijednost iznosi 20 tisuća eura.

Najsiromašnije općine u istočnoj Hrvatskoj

Načini stjecanja vlasništva nad glavnom stambenom jedinicom zamjetno variraju. Tako ju je 36 posto kućanstava sagradilo, 34 posto naslijedilo ili dobilo na dar, 28 posto ju je kupilo, a preostalih dva posto je steklo vlasništvo kombinacijom prethodnih opcija.

Analiza ukazuje i na značaj lokacije glavne stambene jedinice – u primorju i Zagrebu više od 50 posto kućanstava može se svrstati u 40 posto najimućnijih, dok je u istočnoj Hrvatskoj taj udio manji od 20 posto.

Najsiromašnije su općine u istočnoj Hrvatskoj gdje više od 60 posto stanovništva živi u kućanstvima koja su na razini Hrvatske klasificirana među 40 posto kućanstava s najnižom vrijednosti neto imovine.

Značajan utjecaj na položaj kućanstva u distribuciji neto imovine imaju i obrazovanje, status na tržištu rada i dob. Kućanstva s obrazovanijim i starijim referentnim osobama, te kućanstva gdje je referentna osoba samozaposlena, imaju veću vjerojatnost da se nalaze među imućnijim kućanstvima.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da imovina od samozapošljavanja (poduzetništva) znatno pridonosi ukupnoj nejednakosti – posjeduje je pet posto kućanstava, medijalnog iznosa 25 tisuća eura, dok prosječni iznos te vrste imovine iznosi čak 209 tisuća eura.

Što se pak tiče zaduženosti, u radu “Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017.” autori Igor Jemrić i Igeta Vrbanc, uz ostalo navode da je razina zaduženosti hrvatskih kućanstava relativno niska, s obzirom na to da 59,3 posto kućanstava nema nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava ispod je prosjeka za europodručje.

Jemrić i Vrbanc smatraju kako to ukazuje na manju razinu financijske ranjivosti u Hrvatskoj od one u europodručju.

S druge strane, istaknuli su autori, kada je u pitanju opterećenje servisiranjem tog duga, pokazatelji za Hrvatsku nešto su nepovoljniji od onih za europodručje (ako se promatraju kućanstva s otplatama duga), što se može, između ostalog, tumačiti kraćom prosječnom ročnošću kredita.