Velika plinska afera u kojoj je otkriveno da je Ina opljačkana za najmanje milijardu kuna, a da je glavni akter te afere HDZ-ovac na više načina povezan s ljudima iz vrha stranke koji je slovio i kao favorit za mjesto predsjednika Uprave HEP-a, a potom i sjednica Antikorupcijskog vijeća u Saboru, imali su značajan utjecaj na događanja u HDZ-u. Iako se u javnosti može činiti da je stranka ujedinjena u obrani premijera Andreja Plenkovića od “neosnovanih” napada oporbe, plinska afera je na vidjelo izbacila ogromna unutarstranačka trvenja u kojima su suprotstavljene dvije struje – prva koja bespogovorno podržava Plenkovića štiteći time ujedno i svoje pozicije koje im je on osigurao, i druga koja smatra da će niz afera koje su zadesile stranku rezultirati potpunom katastrofom i da je pokretanje poziva na odgovornost premijera Plenkovića samo pitanje trenutka. U tom kontekstu neki utjecajni HDZ-ovci smatraju i da bi se potencijalno moglo pokrenuti čak i pitanje njegove kaznene odgovornosti utvrdi li se da su političke odluke koje je donosio bile suprotne hrvatskim strateškim nacionalnim interesima.

Da je tome tako svjedoče i informacije koje su do Nacionala došle iz HDZ-a, prema kojima su bivšem članu Uprave Ine uoči sjednice Antikorupcijskog vijeća došli posrednici iz HDZ-a. Jedne je poslao premijer Plenković kako bi pokušao spriječiti svjedočenje Davora Mayera, a drugi su došli kako bi ga potaknuli da ne ustukne i kaže sve što zna. To implicira da unutar HDZ-a postoji struja koja vjeruje da postoje elementi temeljem kojih bi se trebala ispitati Plenkovićeva odgovornost zbog događanja u Ini.

Pojedini HDZ-ovci smatrali su da je već svjedočenje bivšeg predsjednika Uprave JANAF-a Dragana Kovačevića trebalo označiti alarm te da je došao trenutak da Plenković odgovori na brojna pitanja u vezi svog odnosa prema Ini i MOL-u.

“Nakon ovog više ništa ne može biti isto”, rekao je za Nacional jedan visokopozicioniran HDZ-ovac. No na pitanje hoće li i tko pokrenuti pitanje odgovornosti premijera Plenkovića, taj je izvor rekao da bi to trebao učiniti USKOK.

“Tu ima elemenata za progon i to je pitanje USKOK-a. A što se tiče stranke, nitko iz Predsjedništva za sada ne želi reagirati, bez obzira na to što su neki od njih frustrirani i Plenkovićevim ponašanjem i razmjerima ove afere”, rekao je za Nacional izvor blizak vrhu stranke.

Drugi izvori, nasuprot tome, nakon svjedočenja Dragana Kovačevića pokušali su potpuno umanjiti značaj tog svjedočenja i svesti ga na “Grmojinu predstavu”, to jest predstavu predsjednika Antikorupcijskog vijeća Nikole Grmoje. Jedan od izvora bliskih vrhu HDZ-a tvrdio je da je “to bilo jako neozbiljno i nevjerodostojno”.

Iako u vrhu HDZ-a naoko vlada jedinstvo, na odnose i raspoloženje unutar stranke sve se više reflektiraju događaji povezani s plinskom aferom, kao i sa sjednicama Antikorupcijskog vijeća koje Plenkovićevi ljudi u Saboru svim silama nastoje bojkotirati. FOTO: Jurica Galoic, Neva Zganec/PIXSELL

Nacionalovi izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da se ključna promjena u raspoloženju članova Predsjedništva dogodila zato što je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kad je postao potpredsjednik Vlade, sklopio s Plenkovićem “pakt o nenapadanju” te da su njih dvojica iz zategnutih došli u fazu jako dobrih odnosa. A upravo u Butkoviću mnogi su vidjeli jednog od onih koji će prvi dignuti glas protiv Plenkovića, i to zato što je jedan od rijetkih članova Vlade s dugačkim stažom u HDZ-u, kao i s vlastitom izbornom bazom. A i zbog toga što se Butković i ranije protivio nekim Plenkovićevim odlukama.

No to se nije dogodilo pa trenutno svi iščekuju daljnji razvoj situacije. Među onima koji mudro stoje u prikrajku i čekaju svojih pet minuta izvori bliski vrhu HDZ-a ističu Gordana Jandrokovića, predsjednika Sabora. Smatraju da Jandroković upravo sebe vidi kao potencijalnog Plenkovićeva nasljednika, bilo da Plenkovićev mandat prestane redovnim ili izvanrednim putem. Po mišljenju više ljudi unutar HDZ-a, Jandroković je posljednjih nekoliko godina najviše radio na svom imidžu te se nastojao isprofilirati kao čovjek koji može dobro kontrolirati situaciju u stranci.

No drugi smatraju da se Jandroković “preračunao” i da bi mogao naići na ozbiljne protivnike, a tu se prvenstveno misli na Olega Butkovića, ali i na osječko-baranjskog župana Ivana Anušića.

Izvori tvrde da se predsjednik Sabora Gordan Jandroković u budućnosti vidi kao novi šef HDZ-a, dok je ministar Oleg Butković, kad je postao potpredsjednik Vlade, sklopio s Plenkovićem ‘pakt o nenapadanju’. FOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Međutim, nitko od njih, kako tvrde stranački izvori, nema namjeru izravno rušiti Plenkovića niti je izgledno da bi se mogli udružiti pa Plenkovića zajedno rušiti. Neke stranačke struje više strahuju od toga da bi se moglo dogoditi da na kraju Plenković bude prisiljen sam otići, pritisnut eskalacijom afera.

I to ne samo aferom Ina. Neke struje unutar HDZ-a smatraju da su najnovija plinska afera, kao i detalji oko spornog Memoranduma i zatvaranja Rafinerije Sisak, zapravo zasjenili sve druge afere koje će doći na red. U tom kontekstu spominju istrage Ureda europskog tužitelja u Zagrebu vezane uz bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijelu Žalac, o čemu je nedavno pred europskim istražiteljima svjedočila i aktualna ministrica Nataša Tramišak. Upravo je Nacional otkrio da se Nataši Tramišak zbog afere povezane sa softverima prijetilo i da je ona jednom prilikom rekla da je zbog svega spremna čak potražiti politički azil u Bruxellesu.

Druga potencijalno eksplozivna afera mogla bi biti ona vezana uz bivšu državnu tajnicu u Ministarstvu uprave Josipu Rimac, neovisno o tome što se u toj aferi ne spominje izravna odgovornost premijera Plenkovića.

Treća osjetljiva afera je ona u kojoj je uhićen bivši ministar Darko Horvat, dok su pod istragom i bivši ministar Josip Aladrović i bivši potpredsjednik Vlade Boris Milošević.

No najveći udarac Plenkoviću mogao bi doći iz SAD-a, ovisno o rezultatima arbitražnog postupka koji je bivši vlasnik koncerna Agrokor, to jest njegove tvrtke pokrenuo protiv Republike Hrvatske. S tim je povezana i afera Hotmail i nikad razjašnjen utjecaj skupine Borg na Vladu.

Sve to stvara prilično napete odnose unutar HDZ-a i veliku dozu neizvjesnosti oko toga što će se događati u narednim mjesecima.

‘’Atmosfera unutar stranke je turobna, a kriza se može usporediti s onom iz 2000. ili 2011., kada je bilo jasno da gubimo vlast. No postoji jedna razlika: tada je oporba imala jasnu strukturu i plan, nudila je alternativu, a imala je lidere poput Ivice Račana i Zorana Milanovića. Danas ništa od toga ne postoji i tu se nalazi naša jedina strateška i taktička prednost’’, opisao je za Nacional jedan viđeni HDZ-ovac stanje u vladajućoj stranci nakon otkrića kriminala epskih razmjera u Ini i neuobičajeno nervoznih javnih reakcija Andreja Plenkovića, koji je proteklog tjedna najavljivao da će ‘’istražiti tko ruši njegovu vladu’’.

‘’Ta afera zgrozila je naše članstvo, premda je ono već naviklo na slična otkrića. No jasno je da će ona imati razorne političke posljedice, a naša sreća u nesreći jest neorganiziranost oporbe i činjenica da novih izbora neće biti još najmanje godinu i pol dana. Plenkovića do tada nitko neće ni pokušati srušiti’’, decidiran je ovaj sugovornik Nacionala. On ukazuje na bitnu okolnost koja ovoj stranci ide na ruku: radi se o izbornom sustavu koji blagu prednost uvijek daje stranačkim listama s relativno najboljim rezultatom u izbornim jedinicama jer one, zahvaljujući D’Hondtovoj metodi preračunavanja, u pravilu dobiju jedan mandat više.

‘’U sadašnjoj situaciji HDZ bi bio relativni pobjednik čak i u prvoj, zagrebačkoj izbornoj jedinici jer ne postoji ‘Šestorka’ kao 2000. ili ‘Kukuriku koalicija’ kao prije desetak godina. Tih nekoliko mandata ‘viška’ donosi nam ogromnu prednost nakon izbora. Procjena više stranačkih lobija, pa i onih koji bi bili u prvim redovima kod rušenja Plenkovića, jest da s tom akcijom treba pričekati’’, dodaje ovaj sugovornik.

Neke struje unutar HDZ-a smatraju da su najnovija plinska afera i detalji oko spornog memoranduma te zatvaranja Rafinerije Sisak, zapravo zasjenili sve druge afere koje će doći na red. FOTO: Zeljko Lukunic, Davor Javorovic, Marin Tironi, Robert Anic/PIXSELL

Drugi istaknuti HDZ-ovac smatra da unutarstranačka oporba Plenkoviću ne postoji, a svakako nema kapacitet koji su u istoj ulozi izazivača svojedobno imali ‘’teškaši’’ poput Vladimira Šeksa, Andrije Hebranga i drugih.

‘’Sve se razvodnilo: Miro Kovač ili Davor Ivo Stier po svemu sudeći zadovoljili bi se veleposlaničkim mjestom, Milijan Brkić je izvan svih kombinacija. Ivan Anušić? On zbilja figurira kao potencijalna alternativa Plenkoviću, no s druge strane više je ozbiljnih dvojbi u njegov kapacitet. Možete li zamisliti njega, koji ima tek višu stručnu spremu i to s Kineziološkog fakulteta, u javnom okršaju s primjerice Tomislavom Tomaševićem? Ili još bolje, s Ivicom Puljkom?’’ retorički pita ovaj HDZ-ovac. Upravo splitskog gradonačelnika Puljka u ovoj stranci smatraju ozbiljnom prijetnjom jer predviđaju da bi – premda iza sebe nema ni veliko političko iskustvo ni ozbiljnu stranačku infrastrukturu – mogao ostvariti vrlo dobar izborni rezultat. Prije svega zahvaljujući rascjepkanosti oporbe i Puljkovu imidžu novog lica u politici, smatraju da bi njegova kandidatura mogla doživjeti ‘’Mesićev efekt’’. Referiraju se, dakako, na iznenađujuću pobjedu tadašnjeg predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića koji također nije imao ozbiljnu organizaciju, ali je predstavljao svježu alternativu. Ili se tako doživljavao u javnosti.

‘’Puljkova sintagma ‘Ili HDZ ili Hrvatska’ uvredljiva je, ali je vrlo efektna: unutar stranke malo tko nije zgrožen aferom u Ini, koja sve očitije u javnosti poprima dimenzije ‘grijeha struktura’. Činjenica ipak jest da se račun za nju uspostavlja HDZ-u, premda neki od glavnih aktera sa strankom nisu povezani ni na koji način, dapače. Odvjetnik Josip Šurjak, recimo, možda jest u kumskoj vezi s glavnim tajnikom Krunoslavom Katičićem, ali u Starom Gradu na Hvaru već godinama i desetljećima agitira protiv HDZ-a i upravo je on zaslužan za formiranje nezavisnih opcija koje su nas srušile s vlasti u tom gradu’’, tvrdi za Nacional jedan viđeni dalmatinski HDZ-ovac.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak svjedočila je nedavno pred europskim istražiteljima. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Četvrti sugovornik iz ove stranke objašnjava da raspoloženje glavnine članstva nije usmjereno protiv Plenkovića, nego uglavnom protiv dužnosnika čije ime se pojavi u aferama.

‘To su Josipa Rimac kada je uhićena, Lovre Kuščević kada ga se počelo spominjati u negativnom kontekstu, Darka Horvata kada je uhićen…. Među HDZ-ovcima nesklonim Plenkoviću već kruže usporedbe njega s Josipom Brozom Titom: on nikada nije bio kriv ni za što, nikada nije imao pojma ni o kakvoj spornoj situaciji, već su uvijek bili krivi oni koji su ga okruživali i koji mu navodno nisu prikazivali ‘pravo stanje stvari’. Predsjednik je nepogrešiv, a svi ostali su lako potrošni i zamjenjivi’’, duhovit je ovaj HDZ-ovac.

No i on se slaže da je Plenković trenutno jedini kapacitiran za voditi HDZ i da mu nitko nije ni do koljena. ‘’I tako će biti do daljnjega. Jedina mogućnost za nešto drugačiji razvoj događaja jest eventualni gubitak izbora, nakon kojih se u roku od šest mjeseci bira novo vodstvo. Tek u toj opciji moguće je pojavljivanje ozbiljnog protukandidata, moguće čak i iz drugog ili trećeg stranačkog ešalona. Takav je, uostalom, bio i Plenković kada je iskočio u prvi plan i kada je poslao Tomislava Karamarka u političku mirovinu’’, zaključuje ovaj Nacionalov sugovornik iz HDZ-a.