U utorak, 20. travnja, u galeriji Muzeja suvremene umjetnosti otvara se izložba ‘Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. – Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi’.
Cilj izložbe je prezentirati urbanističku viziju i arhitektonske dosege Zagreba Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. godine, a pripremljena je povodom obilježavanja 50 godina od smrti gradonačelnika Većeslava Holjevca 1970. godine.
Uz pedesetu obljetnicu smrti nekadašnjeg gradonačelnika Zagreba, simbolički se prikazuje 50 tematskih, reprezentativnih primjera zagrebačkih urbanističko-arhitektonskih ostvarenja građenih, projektiranih ili planiranih u Holjevčevu mandatu. Predstavljena su i tri ključna, strateška urbanistička dokumenta za razvoj Zagreba donesena u to vrijeme.
Kako navode iz MSU-a, eksponati uključuju građu iz obiteljske arhive Tatjane Holjevac, urbanističke dokumente, publikacije i filmove, fotografije te Holjevčeve memorabilije. Ova ostvaština do danas predstavlja neprocjenjiv doprinos graditeljskoj i kulturnoj baštini grada Zagreba.
Uz obiteljsku arhivu Tatjane Holjevac, tu je i građa velikog broja gradskih i nacionalnih institucija: Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja grada Zagreba, Muzeja arhitekture HAZU, Državne geodetske uprave, Državnog arhiva u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Jadran filma i Zagreb filma. Urbanističko-arhitektonsko istraživanje o Zagrebu Većeslava Holjevca proveo je arhitekt prof.dr.sc. Ivan Mlinar, a biografsko istraživanje o Većeslavu Holjevcu proveo je povjesničar doc.dr.sc. Hrvoje Klasić.
Iako je javnosti najpoznatiji kao gradonačelnik Zagreba, Holjevac je također obnašao i niz drugih manje poznatih, ali značajnih i zanimljivih vojnih i političkih, te rukovodećih funkcija.
Izložba ostaje otvorena do 20. svibnja, a njeni su autori Ivan Mlinar i Hrvoje Klasić.
Komentari