Izvor blizak Uredu europskog tužitelja u Hrvatskoj izjavio je za Nacional da EPPO intenzivno istražuje okolnosti poslijepotresne obnove u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica, kolokvijalno zvanom Vinogradska bolnica, u Zagrebu. Isti izvor navodi da su prije nekoliko dana EPPO-ovi istražitelji ispitali neke članove Upravnog vijeća te bolnice te tvrdi da se u središtu njihova interesa, zasad u nerazjašnjenom statusu, našla stomatologinja Petra Nola Fuchs, članica tog Upravnog vijeća i snaha ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa.

Petra Nola Fuchs nije nepoznata hrvatskoj javnosti. Ranije su je mediji spominjali kao ravnateljicu Stomatološke klinike u vlasništvu Grada Zagreba blisku s bivšim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Moguće je da je ta percepcija stvorena prvenstveno zbog pozadinskih poslovnih odnosa i ambicija koje je Rikard Fuchs, njezin suprug i sin ministra Radovana Fuchsa opterećen brojnim aferama, imao na području Zagreba. Pa se Bandić, koji je godinama praktički surađivao s HDZ-om, nije protivio njenom imenovanju i napretku unutar gradskih ustanova. To može pojasniti i zašto se upravo ona spominjala kao dio skupine koja je od nekadašnjeg ravnatelja Bore Nogala pokušala preuzeti kontrolu nad zagrebačkom bolnicom Srebrnjak.

Drugi izvor blizak Vladi dodatno je potvrdio Nacionalu da se Petra Nola Fuchs već neko vrijeme ponaša uspaničeno te da praktički na više raznih strana pokušava objasniti kako je tekla obnova pojedinih dijelova Vinogradske bolnice u Zagrebu i što je ondje bilo sporno.

Sporan proces obnove započeo je u prosincu 2022. kada su se predstavnici Vlade i ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić sastali s predstavnicima dviju turskih tvrtki angažiranih za građevinske radove. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Sporan proces obnove koji je započeo u prosincu 2022. kada su se tadašnji ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica Davor Vagić sastali s predstavnicima dviju turskih tvrtki angažiranih za građevinske radove i usluge projektiranja na obnovi objekata Vinogradske bolnice nakon potresa, vrijedne 60-ak milijuna eura.

Građevinske radove i usluge projektiranja na temelju Ugovora o javnoj nabavi izvode zajednica ponuditelja iz Turske, AKFEN Insaat Turizm Ve Ticaret Anonim Sirketi i DOST Insaat Ve Proje Yönetmi Anonim Sirketi.

U tom kontekstu u KBC-u Sestara milosrdnica procesom obnove bilo je obuhvaćeno šest objekata: upravna zgrada, zgrade Interne 2 i 3, zgrada 7 Kliničkog zavoda za kemiju i endokrinologiju, zgrada 4 Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti te zgrada 9 Klinike za kirurgiju.

Konstrukcijska obnova financira se iz Fonda solidarnosti EU-a dok se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financira cjelovita obnova s energetskom učinkovitošću, bilo je tih dana službeno priopćeno iz Vinogradske bolnice.

Izvor upućen u zbivanja u Vinogradskoj bolnici otkrio je Nacionalu kako se propituju razlozi i okolnosti zbog kojih je došlo do porasta troškova izvođenja građevinskih radova, zbog čega se sklapao i aneks na postojeći ugovor s izvođačima.

Prema navodima tog izvora, upravo je Petra Nola Fuchs na Upravnom vijeću te bolnice svojedobno zatražila da se angažira odvjetničko društvo koje će procijeniti je li sklapanje aneksa ugovora s turskim izvođačima radova u tom projektu, u skladu sa zakonom. Isti izvor navodi kako je ona već u to vrijeme upozoravala da bi to moglo biti problematično, ali i da se tada uplašila te je kasnije čak od odabranog odvjetničkog društva tražila da to mišljenje uopće ne izrađuje. Isti izvor navodi da je odabrano odvjetničko društvo izradilo mišljenje prema kojemu izrada aneksa postojećeg ugovora nije bila sporna.

Petra Nola Fuchs članica je Upravnog vijeća KBC-a Sestre milosrdnice te je ujedno i snaha ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, a mediji su je spominjali kao ravnateljicu Stomatološke klinike u vlasništvu Grada Zagreba blisku s pokojnim Milanom Bandićem. FOTO: Sasa Miljevic, Robert Anic/PIXSELL

Izvor blizak Vladi, s druge strane, navodi kako su razlozi za dodatni porast cijena radova na tom projektu bili logični – tvrdi da se kasnilo s izvođenjem radova, što je dovelo do opasnosti da proteknu zadani rokovi za potrošnju novca iz EU-a, te da je zato bilo potrebno angažirati veći broj radnika istodobno što je dovelo do povećanja cijene.

Nisu to jedini radovi izvođeni u Vinogradskoj bolnici. Dio njih odvijao se i ranije, u sklopu aktivnosti obuhvaćenih Nacionalnim planom otpornosti oporavka u razdoblju između 2021. i 2023. Cilj tog plana bio je dvostruk – ublažiti ekonomski i socijalni učinak pandemije koronavirusa te osnažiti i podržati ekonomije EU-a. Za Hrvatsku je budžet iznosio 6,3 milijarde eura, s time da je 70 posto budžeta trebalo potrošiti u 2021. i 2022. te ostatak tijekom 2023. Europska komisija tada je nominirala zdravstvo kao jedan od prioriteta, a Hrvatska je Europskoj komisiji svoj prijedlog NPOO-a predala 15. svibnja 2021. Tek pet posto tog budžeta predviđenog za Hrvatsku otpalo je na zdravstvo – ukupno 333,28 milijuna eura. Od tog iznosa za Vinogradsku bolnicu bila su predviđena dva budžeta.

Prvi u iznosu od 15,95 milijuna eura predviđao je opremanje novih objekata dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije i uređenje Klinike za neurokirurgiju te opremanje novih objekata Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Od tog iznosa 9,35 milijuna eura bilo je predviđeno za medicinsku i nemedicinsku opremu za dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, a 6,59 milijuna eura za izgradnju i opremanje novih prostorija Klinike za neurokirurgiju i Instituta za tumore. Sve to trebalo je biti izvedeno u razdoblju od travnja 2021. do prosinca 2023.

Drugi budžet bio je predviđen za digitalizaciju i integraciju robotske operacijske sale za kirurgiju, a iznosio je 7,46 milijuna eura. Od toga je 1,66 milijuna eura bilo predviđeno za robotski sustav za kralježnične zahvate s neuronavigacijom, 640 tisuća eura za robotski sustav za kranijalne zahvate sa stanicom za neuronavigaciju i planiranje, 1,04 milijuna eura za hibridnu salu, 3,95 milijuna eura za robotsku kirurgiju i 150 tisuća eura za robotsku ruku za operaciju kralježnice. Sve spomenuto trebalo je također privesti kraju u razdoblju od travnja 2021. do prosinca 2023.

Ravnatelj Vinogradske Davor Vagić u ponedjeljak je Nacionalu poslao opsežan odgovor vezan uz dinamiku radova na obnovi te bolnice. Na pitanje je li točno da se odužila dinamika izvođenja pojedinih radova, odgovorio je sljedeće:

„Dokumentacijom o nabavi bilo je predviđeno da sve zgrade krenu u obnovu u isto vrijeme i da je trajanje radova između 18 i 23 mjeseca (ovisno o zgradi). S ciljem normalnog i nesmetanog funkcioniranja KBC-a koji je uključivao novu reorganizaciju rada, KBC nije mogao odjednom i u istom vremenu predati sve zgrade izvođaču oslobođene od ljudi i stvari, što je u startu utjecalo na pomake u nekim rokovima. Dodatno, ne radi se o istoj složenosti na svim zgradama kao ni o istom stupnju oštećenja. Tako su zgrade 4 i 7 morale mimo inicijalnog predviđanja biti temeljito razgrađene i rekonstruirane iz temelja. Osim upravne zgrade, sve ostale zgrade su složenog tehnološkog koncepta i potreba vezano za medicinsku struku te je projektiranje i usklađivanje s potrebama KBC-a potrajalo dulje nego što je inicijalno planirano. Važno je istaknuti da se radi o rekonstrukcijama unutar kompleksa KBC-a koji je star više od 100 godina, pa se nailazilo i na nepoznate okolnosti u tlu, instalacijama i samim objektima što je mjestimično dovelo do produljenja nekih radova.

Planirani dovršetak obnove svih zgrada je do ožujka 2026. godine.“

Nacional je već koncem svibnja 2021. prenio navode izvora iz Vinogradske bolnice, prema kojima su se predsjednik Sabora Gordan Jandroković i tada izuzetno moćni član HDZ-a Tomislav Čuljak nešto ranije izravno založili za to da se toj bolnici odobre dodatna sredstva iz Vladina proračuna za projekt izgradnje nove zgrade Objedinjenog hitnog prijema i Dnevne bolnice, kao i Zavoda za kemiju, koji se trebao financirati u stopostotnom iznosu iz fondova EU-a.

Za projekt nadogradnje, rekonstrukcije i opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC-a Sestara milosrdnica, iz europskih fondova osigurano je 49,8 milijuna kuna. Kako je pisalo na stranicama KBC-a, to je ujedno ukupna vrijednost projekta i on se u stopostotnom iznosu financira iz  fondova EU-a. Trebao je biti dovršen još 2020. Najveći dio iznosa bio je predviđen za građevinski, ujedno i najskuplji dio posla. Međutim, osim što u proljeće 2021. još nije bio dovršen, Vlada je za taj projekt – koji se, dakle, trebao financirati u stopostotnom iznosu iz EU fondova – tada odobrila dodatnih 43,5 milijuna kuna. Što bi u prijevodu značilo da je projekt dobio gotovo 200 posto sredstava.

Ista je u to vrijeme bila situacija i s projektom Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, koji se na lokaciji KBC-a Sestara milosrdnica trebao graditi sa stopostotnim europskim sredstvima u iznosu 30,9 milijuna kuna. Međutim, Vlada je i za taj projekt dala dodatnih 22,2 milijuna kuna iz državnog proračuna. Pa ispada da je taj projekt stajao 70 posto više od prvotno predviđenog iznosa. No unatoč činjenici da će se izgradnjom tih dviju novih zgrada povećati kapaciteti bolnice i priljev pacijenata, oni koji su urgirali za taj projekt nisu tada isplanirali da se povećaju i resursi radiologije, na koju će se otvorenjem tih odjela stvoriti novi veliki pritisak. Na tadašnji Nacionalov upit Uprava bolnice potvrdila je da je Vlada sufinancirala projekt navedenim iznosima, a kao novi rok dovršetka projekta naveli su prosinac 2021.

Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Svi kompleksni procesi odvijali su se u izrazito lošem međuljudskom ozračju. Već u to vrijeme Dijana Zadravec, tada šefica radiologije Kliničkog bolničkog centra Sestara milosrdnica u Zagrebu, upozoravala je na suspektni interesni lanac liječnika i političara i njihove isprepletene poslovne interese koji su vodili sve do dviju osoba iz vrha HDZ-a – Gordana Jandrokovića, predsjednika Sabora i člana Predsjedništva HDZ-a, i Tomislava Čuljka, tada glavnog koordinatora svih odbora HDZ-a i bivšeg potpredsjednika stranke. Ona je već tada argumentirano otkrivala brojne šire teške korupcionaške zloupotrebe u zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici, i to unatoč raznim pokušajima da je ušutkaju. Već u to vrijeme bilo je sve više čvrstih naznaka da to nije samo slučaj poremećenih međuljudskih odnosa u jednoj bolnici, nego je u pozadini svega zakulisna borba nekih od vodećih ljudi države oko lukrativnih poslova u zdravstvenom, ali i u građevinskom sektoru.

Dijana Zadravec već se tada protivila nekim vrlo skupim građevinskim projektima unutar bolničkog kruga Vinogradske. U cijeloj toj velikoj aferi ministar zdravstva Vili Beroš našao se u velikom procjepu, s jedne strane jer se činilo da je bio u dobrim odnosima s Dijanom Zadravec te ju je pokušavao zaštititi, a s druge jer je morao slušati vrh svoje stranke odakle je pristizalo sve više pritisaka da se afera okonča na ovaj ili onaj način.

Zato je Dijana Zadravec počela preko posrednika primati poruke s pitanjem “što bi je moglo zadovoljiti da zašuti”, a osobe iz vrha HDZ-a nudile su joj i ranije “da je spase”. No ni do kakvog kompromisa na toj razini nije došlo pa je Dijana Zadravec pod prijetnjom otkazom dulje bila ušutkana i zatrpana procesima koje su protiv nje pokretali njeni protivnici. To je ukratko ozračje koje je u središte pozornosti iznova dospjelo nakon izbijanja afere Mikroskop, koja je dijelom povezana i s Vinogradskom bolnicom te je dovela do smjene ministra zdravstva Vilija Beroša.

Sada se čini da se fokus istražitelja EPPO-a širi i na druge aspekte zbivanja u toj bolnici, zbog čega su, kako se tvrdi, ispitani i još neki članovi Upravnog vijeća tog KBC-a.