Korupcija je top-tema ovih izbora, a smjena Ivana Turudića predizborno je obećanje većine stranaka, koje namjeravaju prvo ispuniti ako dođu na vlast.

A evo kako korupcija kotira u programima pet najjačih stranaka, koliko je često spominju u njima i što nude za njeno suzbijanje…

HDZ

U programu HDZ-a pojam korupcija spominje se 14 puta.

“Inzistirat ćemo na daljnjoj reformi i jačanju povjerenja u pravosuđe, kao i na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala”, stoji u uvodu izbornog programa HDZ-a, stranke koju političke protivnice smatraju leglom korupcijem, piše N1.

U poglavlju “Neovisno pravosuđe i borba protiv korupcije” HDZ nabraja što kani učiniti u borbi protiv korupcije:

• Na temelju cjelovite analize Zakona o kaznenom postupku predložit će se novi zakon radi ubrzanja sudskih postupaka, posebice za kaznena djela s obilježjima korupcije.
• Dodatno ćemo osnažiti institucionalne i administrativne kapacitete kako bi se učinkovitije borili protiv organiziranog kriminaliteta te korupcije.
• Uložit ćemo dodatne napore u provedbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača, putem kontinuiranih edukacija za državne službenike, pravosudne dužnosnike, ali i predstavnike pravnih osoba u državnom vlasništvu.
• Provest ćemo javnu kampanju o štetnosti korupcije i nastaviti s edukacijama u školama.

SDP

U programu SDP-a pojam korupcija spominje se 28 puta.

“Naš program predstavlja čvrstu predanost borbi protiv korupcije jer vjerujemo da je to ključno za očuvanje dostojanstva građana i izgradnju inkluzivnog društva”, uvodno se ističe u programu SDP-a, ujedno i koalicije Rijeke pravde. Mjere koje predlažu su:

• Stvaranje neovisnog i učinkovitog pravosuđa počinje izborom pravosudnih dužnosnika, zbog čega je potrebno promijeniti način njihova izbora, između ostalog i jačanjem građanskog nadzora, uvodeći u DSV (Državno sudbeno vijeće) i DOV (Državno odvjetničko vijeće) predstavnike građana i nevladinih organizacija kako bi proces bio otvoreniji i podložan kritici šireg kruga ljudi.
• Potrebno je ojačati fluktuaciju kadrova iz različitih dijelova pravosudnog sustava, što podrazumijeva otvaranje sudačkih i državnoodvjetničkih funkcija širem krugu ljudi iz pravničke struke (profesori, odvjetnici itd.).
• Potrebno je kontinuirano povećavati materijalni status pravosudnih dužnosnika i administrativnog osoblja (na što je ukazala i Europska komisija) te kadrovski potencijal, uz istovremenu uspostavu jasnijih kriterija napredovanja, nagrađivanja, ali i kažnjavanja zbog lošeg rada.
• Potrebno je razmotriti i ponovno uvođenje reizbora pravosudnih dužnosnika nakon određenog broja godina, pri čemu bi kriteriji za to bili jasno istaknuti i komunicirani.
• Kako bi se spriječila korupcija među pravosudnim dužnosnicima, uz jačanje kontrole imovinskih kartica potrebno je uvesti i tzv. sustav vettinga, odnosno kontrolu porijekla imovine pravosudnih dužnosnika.
• Jačanje suradnje između tijela na nacionalnoj razini i tijela kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) doprinosi otkrivanju, istrazi i kaznenom progonu korupcije. Trenutno je ta suradnja uglavnom iznuđena zbog istraga pronevjerenog novca iz fondova EU-a.

Domovinski pokret

U programu Domovinskog pokreta korupcija se spominje 11 puta.

U uvodnoj riječi svoga programa Domovinski pokret (DP) podsjeća na svoj Program djelovanja iz 2021. u kojemu su istaknuli “Deset domovinskih stupova”, a od kojih je jedan – gospodarska preobrazba i beskompromisna borba protiv korupcije i klijentelizma.

Na jednom mjestu u programu piše da se DP “zauzima za što intenzivniji gospodarski razvoj i beskompromisno ustrajanje u borbi protiv klijentelizma i korupcije; za smanjenje upliva države u poduzećima kao najčešćim izvorištima korupcije…”.

Borbu protiv korupcije i klijentelizma smatraju i jednim od glavnih alata u zauzdavanju daljnjeg iseljavanja stanovništva. Tu borbu povezuju, dakako, sa snažnim i neovisnim pravosuđem. U poglavlju “Borba protiv klijentelizma i korupcije” DP ističe da treba “izmijeniti Zakon o državnom odvjetništvu tako da se postojeći postupak izbora glavnog državnog odvjetnika ukine i njegov izbor povjeri sudsko-odvjetničkom vijeću kao kolegiju neovisnih stručnjaka”.

MOST

U programu Mosta i Hrvatskih suverenista korupcija se spominje 50 puta.

U uvodu svoga programa Most kaže da je “HDZ domoljublje svezao uz korupciju”.

“Za učinkovitu borbu protiv korupcije potrebi su djelotvorni zakoni implementirani u praksi, ali prvenstveno ljudi od integriteta na vodećim funkcijama”, ističu. Također i da “oduzimanje nezakonito stečene dobiti treba biti u fokusu borbe protiv korupcije i tako oduzeta sredstva trebaju biti uložena u borbu protiv korupcije, ali i različite programe namijenjene poboljšanju životnog standarda građana.”

U sažetku programa Most poručuje da će reformirati pravosuđe i provesti konkretne antikorupcijske mjere:

• preciziranjem zakonskih odredbi za izbor šefa DORH-a;
• jačanjem Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa proširenjem njihovih ovlasti i automatskog pristupa setovima podataka iz službenih evidencija i baza podataka kojima raspolažu državna tijela;
• povećanjem kapaciteta te samostalnosti u radu tijela otkrivanja kaznenih djela poput Porezne uprave ili Ureda za sprječavanje pranja novca.

Možemo!

U programu Možemo! korupcija se spominje 4 puta.

Mimo izbornog programa, Možemo! je pred početak izborne kampanje objavio svojih “13 hrabrih poteza”, a prvi po redu glasi: “Smijenit ćemo Turudića i uvesti obaveznu kaznu zatvora za kaznena djela korupcije”.

Ključ rješenja problema klijentelizma, mita i korupcije Možemo! vidi u učinkovitijem pravosudnom sustavu. U tom smislu, najavljuju ove mjere:

• uvođenje profesionalnih menadžerskih pozicija na sudove i u državnoodvjetničke organizacije kako bi se sutkinjama i pravosudnim dužnosnicama u sustavu državnog odvjetništva omogućilo da se potpuno posvete pravnim poslovima prepuštajući pitanja upravljanja ljudima koji za te poslove imaju kompetencije i iskustvo;
• ponovno osnivanje Državnog pravobraniteljstva kao tijela specijaliziranog za zaštitu imovinskih prava i interese Republike Hrvatske kako bi DORH sve svoje resurse usmjerio na progon kaznenih djela;
• ponovno uspostavljanje financijske policije pri Poreznoj upravi radi pravodobnog prepoznavanja i kažnjavanja nerazmjera prihoda i imovine te podrške DORH-u u progonu i kažnjavanju porezne evazije i pranja novca.