Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u četvrtak nekoliko uredbi o politici migracija i azila i otvorili put pregovorima s državama članicama o paktu o migracijama i azilu koji bi konačno mogao ugledati svijetlo dana. Pakt o migracijama i azilu sadrži niz zakonskih prijedloga. U početku nije bilo velikog napretka u postupku usuglašavanja jer se inzistiralo da se pregovara o cijelom paktu u cjelini i da se o tome postigne konsenzus te je prošle godine, pod predsjedanjem Francuske, odlučeno da se više ne pregovara o paktu u cjelini nego korak po korak o pojedinim njegovim dijelovima.

Zastupnicu su na plenarnoj sjednici EP-a u četvrtak usvojili pet dosjea koji se odnose na krizne situacije i slučajeve više sile u području migracija i azila, dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, europskom informacijski sustav kaznene evidencije – o državljanima trećih zemalja, upravljanje azilom i migracijama i o osobama s dugotrajnim boravkom.

“Imamo solidan mandat za međuinstitucijske pregovore. Vrijeme je da u njih krenemo”, rekao je uoči glasanja izvjestitelj o jednoj od pet uredbi Juan Fernando López Aguilar i pozvao zastupnike da podrže mandat za pregovore.

Odluka o početku pregovora za uredbu o kriznim situacijama potvrđena je sa 419 glasova za, 129 protiv i 30 suzdržanih. U dokumentu je stavljen naglasak na iznenadne masovne dolaske državljana trećih zemalja koji dovode do krizne situacije u pojedinoj državi članici i koja bi, na temelju procjene Europske komisije, uključivala obvezna premještanja i derogacije pravila o dubinskim provjerama i postupku azila.

Uredbe o dubinskim provjerama državljana trećih zemalja te centraliziranom sustavu informacija o osudama (ECRIS-TCN) također su usvojene s velikom većinom glasova.

Radi se o pravilima koja će se primjenjivati na granicama EU-a za osobe koje u načelu ne ispunjavaju uvjete države članice za ulazak. Uključuju identifikaciju, uzimanje otisaka prstiju, sigurnosne provjere i preliminarnu procjenu zdravlja i ranjivosti.  Zastupnici su, međutim, u amandmanima dodali neovisni mehanizam za praćenje temeljnih prava kojim bi se također provjeravao nadzor granice u cilju izvješćivanja i provjera o mogućim prisilnim vraćanjima.

Što se tiče uredbe o upravljanju azilom i migracijama, središnjeg dijela zakonodavnog paketa o azilu i migracijama, ona utvrđuje kako će EU i države članice zajednički djelovati pri upravljanju azilom i migracijama. Na snazi će biti dopunjeni kriteriji za utvrđivanje odgovornosti država članica u obradi zahtjeva za azil (tzv. ‘dublinski’ kriteriji) i pravedna podjela odgovornosti. Uredba uključuje obvezujući mehanizam solidarnosti za pomoć zemljama koje se suočavaju s migracijskim pritiskom, uključujući nakon operacija traganja i spašavanja na moru.

Usvajanjem uredbe o državljanima s dugotrajnim boravkom zastupnici su podržali pregovarački mandat za predložene izmjene Direktive o državljanima trećih zemalja s dugotrajnim boravkom.  Izmjene uključuju ubrzanje izdavanja dozvola za dugotrajno boravište u EU-u nakon tri godine zakonitog boravka i mogućnost integracije osoba koje koriste status privremene zaštite. Osobe s dozvolom za dugotrajno boravište u EU-u imale bi mogućnost preseliti se u drugu državu članicu EU-a bez dodatnih radnih ograničenja, a njihova djeca automatski bi dobila isti status.

Negodovanje je došlo iz klubova zastupnika desnih stranaka, Europski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokracija (ID), koji su prigovorili da se o tim dosjeima nije raspravljalo, da je Parlament propustio izvršiti svoju zadaću te da “EU čini sve da se potiho provede pakt o migracijama i azilu” prije sljedećih europskih izbora. Također su istaknuli da se EU “mora vratiti legalnosti i poštivanju vlastitih zakona”, upozorivši da će se cijeli problem svaliti na leđa građana jer otvaramo granice, a ne možemo se nositi s posljedicama”. Posebno su bili kritični prema Uredbi o upravljanju azilom i migracijama kojom se “želi prisiliti države članice da protiv svoje volje prihvate migrante”.

Nakon današnjeg zelenog svjetla na plenarnoj sjednici europarlamentarci mogu započeti razgovore o konačnom obliku ovih zakonodavnih tekstova s Vijećem EU-a o onim dijelovima o kojima su države članice već dogovorile vlastito stajalište, poput postupaka dubinske provjere.

EP i rotirajuća predsjedništva Vijeća obvezali su se da će zajednički raditi na usvajanju reforme pravila EU-a o migraciji i azilu prije europskih izbora koji se održavaju 2024. godine.