Razinu poreznog opterećenja smatraju enormnom, a zabranu klađenja na terminalima u ugostiteljskim objektima apsurdnim udarom na državni proračun

Crnogorska Vlada usvojila je 20. siječnja nacrt novog Zakona o igrama na sreću i izazvala snažan revolt angažiranih u toj industriji, doznao je Nacional.hr od dva neovisna izvora upućena u zbivanja u tom segmentu crnogorskog gospodarstva. Jedan poslovni crnogorski izvor navodi kako su autori tog po njima spornog zakonskog prijedloga, ignorirali gotovo sve preporuke i sugestije pristigle od strane protagonista tih djelatnosti na lokalnoj sceni, ali i po njima znatno primjerenije, zakonsko rješenje koje je na snazi u Hrvatskoj.

A to rješenje po njima sadrži neke ključne razlike koje, ako se primjene na crnogorskom primjeru, mogu napraviti ključnu razliku koja će odrediti budućnost te industrijske grane u Crnoj Gori – hoće li je postaviti na osnovama koje će osigurati znatne prihode državnom proračunu, ili kompletnu industrijsku granu učiniti posve neisplativom.

Radi se o djelatnosti koja na inače malom tržištu rada u Crnoj Gori zapošljava više od 3 500 radnika i od koje se u 2019. u lokalni državni proračun slilo blizu 16 milijuna eura. Prema pisanju Poslovnog dnevnika od svibnja 2020. u Crnoj Gori posluje ukupno 36 kompanija koje priređuju igre na sreću u čak 1013 kladionica i 123 automat kluba. S obzirom broj kladionica i automat klubova koji imaju aktivne koncesijske ugovore prosječna ukupna fiksna koncesijska obveza svih priređivača kladioničkih igara i igara na sreću u automat klubovima, iznosi oko 630.000 eura mjesečno.

Upućeni poslovni crnogorski izvor o tomu kaže:

‘Radi se o sofisticiranom pokušaju da se domaće aktere s te scene naprosto izbriše, te da se tako posredno otvori prostor za ekstraprofit stranih tvrtki. Osim toga, nije jasno zašto se s izradom kasni, naročito ako je Slovačka uplatila donaciju za pomoć pri izradi tog zakona u iznosu od čak milijun eura, a zakon je trebao već stupiti na snagu još 2019. Više pravnika uočilo je da je značajan broj članova u Nacrtu zakona u suprotnosti s Ustavom, kao i da su mnoge odredbe nestručno pisane i formulirane kao da im je namjera da sputaju tu djelatnost i time smanje, a ne povećaju budžetske prihode države.’

PHOTO: Unsplash

Kada su u pitanju prihodi, aktualni crnogorski sustav igara na sreću dominantno je zasnovan na prihodima od kladioničarskih igara. Prema Izvještaju Uprave za igre na sreću kladioničarske igre donose preko 50 % ukupnih prihoda. Drugi najveći izvor su prihodi od automata za igre na sreću.

Drugi upućeni poslovni crnogorski izvor navodi kako nacrt zakona u sadašnjem obliku predviđa enormno i neizdrživo porezno opterećenje ovih izvora prihoda – koje jednostavnom analitikom ovu djelatnost u korist priređivača čini neprofitnom, a time i besmislenom. Protagonistima ove industrijske grane čini se paradoksalnim još nešto – najavljeno ukidanje prava na priređivanje kladioničarskih igara na sreću putem terminala u ugostiteljskim objektima.

Navodi se da taj vid zabave u Crnoj Gori predstavlja popularan način druženja u Pubovima i caffe-barovima, te da bi njihovo ukidanje samo prebacilo konzumente na online klađenje na njihovim privatnim terminalima – smart telefonima. Kako navode, niti bi država od toga nastavila ostvarivati prihode, a i ugostitelji, ionako teško pogođeni Pandemijom Covida 19 izgubili bi još jedan dio stalnih prihoda.

Jedan poslovni izvor o tomu kaže:

‘Dovoljno je pogledati koliko igrača igra na stranim web stranicama za klađenje, čime izbjegavaju plaćanje poreza, niti se provodi kontrola maloljetnika. Gašenjem terminala za klađenje te korisnike dodatno upućujemo na strane web stranice, a država od toga nema nikakve koristi.’

Isti izvor navodi da se slično svojedobno zbilo u Albaniji kada su dekretom Vlade ukinute kladioničarske igre, što je otvorilo put razvoju crnog tržišta. Tvrdi da sada u Albaniji cvjeta ilegalno klađenje, te da od toga država ne ostvaruje nikakve prihode, a brokeri su okarakterizirani kao opasne persone s one strane zakona.

Osim toga, isti izvor navodi kako prihodna analiza pri donošenju Zakona o igrama sreću u Hrvatskoj nije dala ni jedan valjan razlog zbog čega bi se država odrekla prihoda od terminala u ugostiteljskim objektima.

On o tome za nacional.hr kaže:

‘U procesu izrade i donošenja ovog zakona u Hrvatskoj su bili postavljeni jasni ciljevi. Vlada Crne Gore je također u Obrascu dostupnom javnosti pod nazivom „Izvještaj o provedenoj analizi procjene utjecaja propisa“ navela svoje ciljeve. Ali nestručno i konfuzno napisan predloženi Nacrt zasigurno nema kapaciteta navedene ciljeve i ispuniti. Pa je legitimno upitati se zašto se to događa. Je li u pitanju samo nekompetentnost, ili možda i još neki skriveni motivi?’

Sve navedeno pokazuje da se nastavljaju dramatični trenuci za tu djelatnost u Crnoj Gori.

Vlada Crne Gore u svibnju je prihvatila zahtjev svih domaćih kompanija koje priređuju igre na sreću i oslobodila ih plaćanja fiksnog dijela koncesijske naknade za razdoblje dok su trajale mjere zabrane rada, kako bi se zaustavilo širenje pandemije koronavirusa.

I to zato što je od 15. ožujka prošle godine bio prekinut rad u svim objektima u kojima se priređuju igre na sreću – kladionicama, automat klubovima i casinima.

Suočeni s velikim padom prihoda, priređivači igara na sreću nakon toga obratili su se Upravi za igre na sreću sa zahtjevom za mirovanje prava i obveza, te oslobađanjem od fiksnih koncesijskih naknada. Prema crnogorskom Zakonu o igrama na sreću fiksna koncesijska naknada iznosi 500 eura po kladionici i 50 eura po automatu.

Sada se osim s pandemijom Covida – 19 priređivači igara na sreću susreću i s onim što karakteriziraju kao sustavnu državnu opstrukciju, ali i ignoriranje domaće medijske scene.