Hrvatsko gospodarstvo u 2023. će porasti za jedan posto, a inflacija bi trebala iznositi 6,5 posto, rečeno je u srijedu na konferenciji HUP horizonti, na kojoj je naglašena potreba rasta produktivnosti i veće potencijalne stope gospodarskog rasta.

“HUP horizonti” su novi format Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na kojem će dvaput godišnje predstavljati makroekonomske prognoze.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je ocijenio da Hrvatska ulaskom u eurozonu ima povijesnu priliku kroz jače izlaganje konkurentskim pritiscima, jačati konkurentnost svoje ekonomije.

“To je preduvjet – da većim rastom produktivnosti postignemo i veću potencijalnu stopu rasta”, izjavio je Stojić, istaknuvši da u slučaju iskorištavanja pozitivnih poticaja Hrvatska u idućih pet do deset godina može računati na stopu rasta od oko tri posto u prosjeku.

“To je značajno više u odnosu na ono što smo navikli gledati u zadnjih 15 godina, kada je prosječni rast bio jedva 0,5 posto“, rekao je Stojić.

No, da bi produktivnost rasla potrebno je provesti niz reformi za olakšanje uvjeta poslovanja, od smanjenja poreznog tereta, reforme pravosuđa, racionalizacije državne administracije, do smanjenja procedura za pokretanje poslovanja, naveo je Stojić.

Ocijenio je da je Hrvatska već napravila dosta dobre pomake u javnim financijama, što se ogleda u kontinuiranom smanjivanju javnog duga.

“U sljedećim godinama, uz višu potencijalnu stopu gospodarskog rasta i daljnje pozitivne trendove u javnim financijama, Hrvatska može vrlo lako doći u poziciju povećanja kreditnog rejtinga u A razred”, mišljenja je Stojić.

Kao pozitivno je istaknuo i promjenu strukture rasta hrvatske ekonomije, pa je tako od 2008. naovamo najbrže rastuća komponenta robni izvoz, čije daljnje povećanje je po Stojićevom mišljenju itekako moguće.

Podignuta prognoza rasta hrvatskog BDP-a

Stojić je predstavio četiri scenarija s ključnim makroekonomskim pokazateljima za ovu i iduću godinu. Prema osnovnom, čija je vjerojatnost 40 posto, hrvatski BDP će u ovoj godini porasti za jedan, a iduće godine za dva posto, dok bi inflacija nakon rasta od 6,5 posto u 2023., u idućoj godini trebala usporiti na 2,5 posto.

HUP je tako značajno podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s obzirom da je ranije projicirao njegov pad za 0,5 posto, a smanjio je i procjenu rasta inflacije.

“To je puno bolji ishod nego što smo očekivali krajem prošle godine”, istaknuo je Stojić, koji je kao pozitivne okolnosti naveo i izbjegavanje recesije u eurozoni, kao i dobro stanje na hrvatskom tržištu rada, uz rast zaposlenosti za oko 2,5 posto početkom godine i istovremeni pad stope nezaposlenosti.

Prema pesimističnom scenariju koji ima 30 posto šanse za ostvarenje, BDP bi u ovoj godini pao za 0,3 posto, a stagnirao u idućoj. Inflacija bi bila niža, 5,5 posto u ovoj i 1,7 posto u idućoj godini.

Po stresnom scenariju, projiciranom u slučaju da dođe do snažnog povećanja volatilnosti na financijskim tržištima i snažnog pogoršanja uvjeta financiranja, a koji ima deset posto šanse za ostvarenje, hrvatski BDP bi u ovoj godini pao za 4,1 posto, a u 2024. za 4,2 posto, uz snažan rast nezaposlenosti.

U optimističnom scenariju čija vjerojatnost iznosi 20 posto, BDP bi u 2023. skočio za tri, a u 2024. godini za 3,5 posto, dok bi inflacija u ovoj godini iznosila 7,2 posto, a u 2024. bi rasla za 3,2 posto.

Taj scenarij po Stojićevim riječima između ostalog podrazumijeva poticajnije vanjsko okruženje u pogledu gospodarskog rasta i uvjeta financiranja, kao i “pozitivna iznenađenja” kada je u pitanju hrvatski turizam.

Ekonomistica OECD-a: U Hrvatskoj nedostatak kvalificirane radne snage

Hrvatska je u srpnju prošle godine započela službene pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a gošća prvog “HUP horizonta” je bila vršiteljica dužnosti direktorice odjela za ekonomiju OECD-a Isabell Koske, koja je za daljnji rast i razvoj hrvatskog gospodarstva apostrofirala važnost razvijanja vještina, s obzirom da su brojne hrvatske kompanije suočene s nedostatkom kvalificiranih radnika.

Tu su i potrebe za reformama s ciljem povećanja konkurentnosti i stranih ulaganja, što podrazumijeva unapređenje poslovnog okruženja i regulatornog okvira, a rekla je i da je OECD vrlo usredotočen na temu upravljanja državnim poduzećima.

OECD je 2021. objavio preporuke za poboljšanje korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu Hrvatske, kao i preporuke za razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

Na pitanje kada Hrvatska može očekivati ulazak u OECD, Koske je rekla da je proces pristupanja tek započeo, a da ulazak u tu organizaciju uvelike ovisi od napora same zemlje i brzine usvajanja OECD-ovih standarda i praksi.

Weber: Poslodavci se moraju boriti za svakog radnika

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber je rekla da je članstvo u OECD-u još jedna prilika za hrvatsko gospodarstvo da postane konkurentnije i produktivnije.

Razloge za optimizam daju i ulazak u eurozonu i šengenski prostor, s obzirom da su članstvom u zajedničkoj europskoj monetarnoj uniji nestali mnogi rizici, kamatne stope na kredite su rasle bitno sporije no u drugim članicama EU-a, dok je rast hrvatskog BDP-a bio znatno snažniji nego u usporedivim zemljama EU-a, navela je Weber.

Ocijenila je da je situacija na tržištu rada, u pogledu nedostatka radnika bez presedana u novijoj hrvatskoj povijesti. Stoga se poslodavci moraju boriti za svakog radnika, pri čemu je Weber ustvrdila da je rast plaća vrlo snažan, što potkrepljuje anketom među članicama HUP-a, koja je pokazala rast plaća veći od 15, a u nekim slučajevima i iznad 20 posto.