Od početka godine banke su u Hrvatskoj zatvorile svoje 34 poslovnice pa je njihov broj pao na samo 812. Prije pet godina bankarska je industrija imala oko tisuću poslovnica, prije deset godina njih točno 1227, piše u ponedjeljak Večernji list.

Od tada im se broj ukupno smanjio za trećinu! Globalni je to, a ne samo hrvatski trend, jer se velika većina poslova s bankama preselila na internet, a odnedavno i na mobilno bankarstvo.

Nijemci kao veliki poklonici gotovine među rijetkima u Europi protestiraju protiv ukidanja poslovnica te su i ovih tjedana pritužbama zasuli tamošnju Deutsche banku jer je najavila da će do sredine 2026. godine zatvoriti gotovo svaku drugu poslovnicu Post banke, nasljednice njemačkih pošta. Zatvaranje poslovnica posebno pogađa stariju populaciju koja radije koristi gotovinu i nerado plaća putem interneta.

Jedno istraživanje lista The Economist provedeno 2021. godine pokazalo je da većina visokopozicioniranih bankara vjeruje kako će model poslovnica biti “mrtav” do 2026., a banke se i ne trude zaustaviti odumiranje poslovnica zato što im njihovo zatvaranje smanjuje troškove poslovanja. Manje novca izdvajaju za najam prostora, niži su im režijski troškovi, a zatvaranje poslovnica nije prošlo bez negativnog utjecaja na zaposlenost.

Bankarska industrija i financijski sektor općenito jedan su od rijetkih sektora u Hrvatskoj u kojemu zaposlenost pada. Od 2016. godine naovamo financijski je sektor izgubio oko šest tisuća radnika te mu je ove jeseni broj zaposlenih pao ispod 41 tisuće.

Hrvatska se smanjenjem broja poslovnica u potpunosti uklapa u globalni trend, a Hrvatska narodna banka (HNB) navodi da se s 226 poslovnica na milijun stanovnika nalazimo negdje u sredini europske ljestvice, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.