Kako žive umirovljenici u pojedinoj zemlji, ne ovisi samo o visini mirovine, nego i o njezinom odnosu prema plaćama, troškovima i BDP-u.

Naime, prosječna mirovina u Sloveniji iznosi 800 eura, a slovenski udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći je iznad 54 posto. Kada bi takav udio imala i prosječna hrvatska mirovina, iznosila bi 670 eura. No, ona iznosi tek 513 eura, odnosno gotovo je 300 eura manja od slovenske, uspoređuje Igor Knežević za SUH-ov Glas umirovljenika, prenosi Mirovina.hr.

Gledano u postotcima, slovenski umirovljenici imaju 56 posto veće mirovine od hrvatskih, iako je slovenski BDP samo 20 posto veći od hrvatskog, dok su im plaće veće tek za 18 posto, piše suh.hr. Zanimljiv je podatak među susjednim zemljama i taj da je, unatoč slaboj razvijenosti, prosječna mirovina u Crnoj Gori dosegnula 488 eura te se tako približila Hrvatskoj. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Crnoj Gori sada iznosi 59,6 posto.

Isto tako, mirovine u Crnoj Gori usklađuju se tri puta godišnje, a kod nas samo dvaput. Tako u slučaju visokog rasta cijena tamošnji umirovljenici ne moraju čekati po šest mjeseci kao u Hrvatskoj da im se usklade mirovine pa lakše podnose cjenovne šokove.

Prosječna mirovina u Srbiji iznosi 391 euro, pa iako Hrvatska ima 64 posto viši BDP od Srbije i 445 eura veću prosječnu plaću, hrvatska prosječna mirovina tek je za 122 eura viša nego u toj zemlji. Naime, cijene režija, osnovnih namirnica i lijekova su jeftinije u toj zemlji, pa se realna razlika u životnom standardu hrvatskog i srpskog umirovljenika topi, jer najveći dio umirovljeničkih troškova odlazi upravo na navedena plaćanja. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Srbiji iznosi 48,69 posto, dakle više nego kod nas.

Sjeverna Makedonija je još jeftinija zemlja za život od Srbije pa prosječni tamošnji umirovljenik s 335 eura ne živi puno lošije od srpskog umirovljenika. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u toj zemlji iznosi zadovoljavajućih 50,1 posto. I za kraj, prosječna mirovina u BiH iznosi 310 eura, a udjel 45,7 posto, što je i dalje osjetno bolji udjel od hrvatskog.