Sudac Ivan Turudić govorio je u Novom danu N1 televizije o slučaju Agrokor, o kaznama za skandiranje ustaških pozdrava na tribinama tijekom sportskih utakmica te o lex AP-u.

“Činjenica je da nisu svi prekršaji jednaki”, kaže Turudić govoreći o navijačima koji su sankcionirani zbog ustaških pjesama u Velikoj Gorici i u Osijeku. Velika je razlika u kaznama koje su određene za isto djelo (pjevanje ustaških pjesama), a ima i odbačenih prijava. Turudić kaže kako postoje okolnosti koje utječu na to kakva će biti kazna pa je možda jedan prijavljeni odbacio optužbe, drugi priznao… “Suci ne pišu zakone, nego zakonodavac. Ti ljudi nisu kazneno optuženi, nego prekršajno. Sudac sudi s menija koji mu tužitelj dostavi. Kao građanin mogu reći da treba konačno odlučiti je li uzvikivanje toga kazneno djelo ili prekršaj pa će biti lakše odlučiti kako raditi u praksi”, kaže sudac i ponavlja kako suci nisu oni koji pišu zakone i kako nisu suci oni koji su odlučili da će to biti prekršaj, a ne kazneno djelo.

On ukazuje i na to da je, kako kaže, SDP-ova vlada ozakonila ustaški pozdrav prihvaćajući statut i grb HOS-a koji sadrži ustaški pozdrav. I navodi kako bi jedan HOS-ovac npr. mogao čitati da na njegovom grbu piše “Za dom spremni“.

“Redikulozno je, da će se prihvatiti što je dobro, a što nije bilo u NDH. NDH je zločinačka tvorevina. To je kao da kažete da je Hitler imao sjajan sustav dječjih vrtića. To nije higijenski tako govoriti”, naglasio je Turudić.

On smatra da zakonodavac, ako ima volju, te stvari normira i da u tekstu zakona taksativno navede što je zabranjeno. “To ne piše tamo. Tamo piše ‘radnje, pozdravi koji mogu izazivati mržnju’. To je onda podložno arbitrarnom tumačenju”, govori.

Turudić kaže i kako smatra da mediji nisu govorili dovoljno o presudi čovjeku koji je prijetio premijeru. Objašnjava i da je u pitanju prvostupanjska presuda na koju je dopuštena žalba. Kaže i kako je prerano komentirati to i podsjeća kako sucima nije dopušteno komentirati presude.

Zakonodovana nesigurnost

Turudić kaže kako ima i ljudi koji smatraju da se u Hrvatskoj zakoni prečesto mijenjaju i da to stvara zakonodavnu nesigurnost. “Neki zakoni bi se morali mijenjati”, kaže i dodaje kako je ZKP loš i jedan od razloga zašto je kazneno pravosuđe neefikasno. “Vidite, kad se krene u izmjenu Kaznenog zakona, o povredi kaznenog postupanja, povredi prava na privatnost, onda je veliki broj ljudi protiv toga. … Kolega Kos je rekao da je to zastrašivanje, a čak 30 zemalja u EU-u ima tu odredbu o zaštiti privatnosti”, rekao je  Turudić.

Dodaje i kako je izmjena ovih odredbi počela barem šest mjeseci prije nego što se u medijima pojavio transkript s inicijalima AP. “To je lako provjerljivo, pitajte članove radne skupšine, to je počelo nekoliko mjeseci prije toga”, kaže. Na pitanje kad je onda počela ta priprema, kaže da se u to krenulo još 2022. godine. “Ne znam, ali pouzdano znam da je počela puno prije inicijala AP”, kaže Turudić i dodaje kako je uvredljivo za članove radne skupine, među kojima je i on, da se imputira profesorima i sucima da idu zastrašivati novinare.

Na pitanje gdje točno piše da se ovaj zakon neće primjenjivati na novinare, Turudić kaže kako su taksativno navedene osobe koje mogu počiniti to djelo, a među njima nije naveden novinar. On kaže i kako samo sedam zemalja EU-a ne inkriminira novinare, a Hrvatska je, prema ovom prijedlogu, među tim “naprednim” zemljama. “Novinari ne mogu biti privedeni, mogu biti pozvani na obavijesni razgovor. … Zašto se ne bi odazvali na obavijesni razgovor? To nije kazneni progon, svaki je građanin dužan svjedočiti”, govori i dodaje da “ako nije navedeno da novinar može počiniti to djelo, onda novinar ne može počiniti to djelo”. “Piše koje osobe to djelo mogu počiniti, a poticanje, pomaganje, to su samo oblici tog djela”, govori Turudić kojeg, kako sam kaže, čudi da se o tome toliko priča dok se još ne zna kako će izgledati verzija zakona. “U ovom draftu drafta piše 10 ljudi koji mogu počiniti to djelo, a novinari nisu među njima”, kaže dodajući da u 23 europske zemlje novinari odgovaraju kazneno.

“Taj zakon ne služi zastrašivanju novinara, nego zaštiti privatnosti”, kaže Turudić. Navodi i primjere u kojima su okrivljenici na kraju, nakon višegodišnjih procesa, bili oslobođeni, a njihova je privatnost tijekom postupka bila do kraja razgolićena.

“Taj strah je apsolutno neopravdan i sve se svodi na to da je netko rekao da zna tko odaje informacije. DORH i policija. To nije točno, to rade svi sudionici u postupku. Ja znam po sluhu tko je izvor kad vidim da je objavljeno nešto što nije smjelo biti objavljeno

Slučaj Agrokor

Na pitanje o odluci u slučaju Agrokor koja uskoro treba biti objavljena, Turudić u programu N1 televizije kaže: “Taj se spis nalazi u odjelu evidencije sudske prakse. Sjednica je održana, odluka je donesena, napisana i treba biti potvrđena ili vraćena na potvrđivanje u odjel evidencija. Mislim da se radi o danima prije nego o tjednima.”