Turska policija privela je najmanje 126 osoba osumnjičenih za povezanost sa zabranjenom kurdskom militantnom skupinom, uoči izbora koji bi mogli svrgnuti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U turskim izvješćima navodi se da su oni koji su držani u 21 pokrajini osumnjičeni za financiranje i pomaganje u novačenju za zabranjeni PKK. Među osumnjičenima su odvjetnici, novinari i političari. Glavna prokurdska stranka rekla je da su uhićenja tempirana kako bi utjecala na izbore.

Devetnaest dana prije glasovanja Turaka na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, HDP je rekao da su među privedenima odvjetnici koji bi mogli nadzirati izbornu sigurnost, neovisni novinari koji bi mogli pokrivati ​​potencijalne izborne prijevare i voditelji stranačkih kampanja.

Turska državna novinska agencija Anadolu rekla je da su neki od uhapšenih u racijama od utorka bili povezani sa 60 uličnih prosvjeda, kao i otmicama djece, a vodili su ih javni tužitelji u većinski kurdskom gradu Diyarbakiru.

HDP poriče povezanost s militantnom PKK, koju Turska, Sjedinjene Države i Europska unija smatraju terorističkom organizacijom. Smatra se drugom najvećom oporbenom strankom u Turskoj, ali je tisuće svojih članova zatvoreno, uključujući bivšeg zajedničkog čelnika Selahattina Demirtasa.

Godine 2019. deseci izabranih HDP-ovih gradonačelnika smijenjeni su zbog “optužbi za terorizam”, koje je njihova stranka osudila kao državni udar protiv birača.

U pokušaju da izbjegne moguću sudsku zabranu kandidiranja za parlament 14. svibnja, nominirala je svoje kandidate pod zastavom nove Zelene ljevice.

Izbori se smatraju najznačajnijom oporbom u Turskoj u posljednjih nekoliko godina, sa šest oporbenih stranaka koje su se ujedinile iza jednog kandidata Kemala Kilicdaroglua. HDP nije dio tog takozvanog Stola šestorice, ali je podržao njegovu kandidaturu.

Kilicdaroglu vodi Republikansku narodnu stranku (CHP) i ankete mu daju realne šanse da pobijedi dugogodišnjeg čelnika Turske Erdogana, koji je na vlasti više od 20 godina. Optužio je Erdoganovu vladajuću AK stranku da stigmatizira milijune turskih Kurda kao teroriste kako bi konsolidirala nacionalističke glasove.

Predsjednik Erdogan dobio je široke ovlasti posljednjih godina, pretvarajući uglavnom ceremonijalnu ulogu u izvršnu dužnost s mogućnošću imenovanja sudaca i proglašavanja izvanrednog stanja, s ovlasti vladanja dekretom.

Njegova je popularnost narušena skokom inflacije od preko 50% i njegovom reakcijom na dvostruki potres u veljači, koji je ubio više od 50.000 ljudi u 11 pokrajina i ostavio tisuće bez domova.

Ranije ovog mjeseca, Erdogan je optužio CHP lijevog centra da se predaje programu prokurdske stranke i “terorističke skupine” PKK.

Prvi krug predsjedničkih izbora održava se istog dana kad i parlamentarni izbori. Ako niti jedan predsjednički kandidat ne osvoji više od 50% glasova, drugi krug slijedi dva tjedna kasnije, 28. svibnja, izvještava BBC.