Navigare donosi reportažu s Bodenskog jezera koje katamaranskim linijama i izletničkim brodovima povezuje različite gradove u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji te privlači stotine tisuće turista – i otkriva što bi Hrvatska iz toga mogla naučiti

Kad za lijepa vremena s nekog od popularnih alpskih vrhova u njemačkoj regiji Allgäu pogledate u smjeru jugozapada, prema Švicarskoj, u daljini će se pod sunčevim zrakama zrcaliti Bodensko jezero – najveće i najatraktivnije njemačko jezero u koje se ulijeva rijeka Rajna i koje ova zemlja dijeli sa Švicarskom i Austrijom. Iz te daljine, naravno, izgledat će kao mala mrlja na zelenom horizontu. No, spustite li se otprilike stotinjak kilometara niže prema nekom od gradova na jezeru, što je tura koji mnogi rekreativci u Njemačkoj bez problema odrade na biciklu, vozeći kroz plodno područje bogato vinogradima i voćnjacima, pred vama će se otvoriti ogromno plavetnilo kojem s obale ne možete vidjeti kraja.

Osim fantastičnih prirodnih vizura i znamenitih gradova koji su se razvili na obali jezera, ono što ovo sedamdesetak kilometara dugo i oko 15 kilometara široko jezero čini posebnim fenomenom je način na koji su tri zemlje koje dijele jezero – Njemačka, Švicarska i Austrija, iskoristile sve mogućnosti da od jezera naprave prvorazredno turističko odredište. I to prvenstveno zahvaljujući izvanrednim brodskim linijama koje povezuju sve gradove na obali jezera i koje dnevno, posebno u proljetnim i ljetnim mjesecima, mame stotine tisuća turista.

Iako je možda riječ o posve neusporedivim kategorijama, nekome tko dolazi iz Hrvatske teško je ne povući paralelu s hrvatskom obalom.

Sa svojih više od tisuću otoka i jednom od najljepših i najrazvedenijih obala ne samo na Sredozemlju, već i na svijetu, Hrvatska privlači milijune turista iz cijelog svijeta, ali da bi se shvatilo kakve bi još dodatne mogućnosti i atrakcije mogla ponuditi stranim i domaćim gostima te podignuti turističku ponudu na još veću razinu, potrebno je ugledati se u neke druge poznate svjetske destinacije. Posebno kad su u pitanju mogućnosti izletničkog turizma. A tu je Bodensee upravo fantastičan primjer.

Neki od najpoznatijih njemačkih gradova na Bodenskom jezeru svakako su Lindau, Friedrichshagen i Konstanz – povijesni i sveučilišni grad po kojem je Bodensee dobio i svoje drugo, englesko ime – Lake Constance. U gradu Konstanz, primjerice, pravo je studirao i aktualni njemački veleposlanik u Hrvatskoj Christian Hellbach. Jezerom se s istočne strane protežu i gradići Überlingen, Meersburg, Hagnau, Immenstadt, Langenargen, Kressbronn, Nonnenhorn i Wasserburg, no jedan od najatraktivnijih gradova nalazi se s austrijske strane jezera – a to je Bregenz, magnet za ljubitelje klasične glazbe, kao i kapitalnih djela austrijskog modernog graditeljstva. Jedna od najvećih atrakcija svakako je i panoramska žičara koja vozi s planine Pfänder.

Jedan dan nije dovoljan da se obiđu svi gradovi i znamenitosti jezera, ali moguće je isplanirati dobro ispunjen i sadržajan dan

Želite li iz Njemačke “skoknuti” do Bregenza ili možda do zapadne, švicarske obale jezera, sjest ćete u bilo kojem gradu na neku od redovnih katamaranskih ili trajektnih linija koje će vas prevesti za čas. U svakom od gradova nalaze se fantastično uređene i uredne luke s uredno pozicioniranim pristaništima za katamarane, trajekte i izletničke brodove.

Velik broj svakodnevnih linija ciljano je osmišljen ne samo radi redovnog prijevoza putnika i automobila, već upravo radi turističke ponude jer turizam na jezeru u velikom dijelu počiva upravo na izletničkom turizmu.

Naravno, jedan dan nije dovoljan da se obiđu svi gradovi i znamenitosti jezera, ali svakako je moguće isplanirati jedan dobro ispunjeni dan na jezeru i doživjeti više potpuno različitih sadržaja.

Mi smo se uputili u luku Friedrichshafen. Odmah pored luke, naravno, nalazi se i autobusni kolodvor, kao i velika parking garaža, ali pažnju će vam privući i ogroman broj bicikala privezanih za biciklistička mjesta na jednom od lučkih trgova. Odmah pored Muzeja Zepellina. Ferdinand Graf von Zeppelin, njemački general i izumitelj čuvenog zračnog broda koji je po njemu dobio ime Zeppelin, rođen je u gradu Konstanzu, s druge strane jezera, na samoj švicarskoj granici. Dok čekamo katamaran koji će nas do 30-ak kilometara udaljenog Konstanza prevesti za točno 54 minute, s čeličnog vidikovca u luci s kojeg se pruža fantastičan pogled na cijeli grad i na jezero, gledamo kako se prema nama, negdje iz smjera Austrije, upravo približava jedan Zeppelin. Uz posjet Muzeju Zeppelina, vožnja Zeppelinom svakako je jedna od atrakcija koju odmah zapisujemo u planer – jer odmah na početku dana jasno je da se ovdje moramo vratiti. I to ne samo jedanput.

Iako se karte, naravno, mogu kupiti i digitalno, a i putem automata na samom pristaništu, ljubazna gospođa na šalteru gdje smo kupovali karte dala nam je presjek toga što sve možemo raditi. Četverosatna tura izletničkim brodom koja nas vodi kroz gradove na jezeru, četverosatna natur-tura u prirodi, kroz nenaseljen dio jezera ili pak brojne destinacije na koje se možemo uputiti katamaranom i vratiti kad god hoćemo, svakih sat vremena, ali do 19 sati navečer kad polazi zadnji brod za nazad, ukoliko ne želimo ostati negdje spavati. Poslije na njihovoj web stranici saznajemo da su neki od brodova iz njihove “bijele flote”, poput brodova Baden, Karlsruhe i Schwaben, koji se i danas koriste, građeni čak i u 30-im godinama prošlog stoljeća. A naravno ima i onih skroz novih. Cijena povratne karte 14,50 eura. Ako želite povesti i svoj bicikl, to će vas stajati još 10 eura, ali ideja uopće nije loša jer tako puno više toga možete obići.

Nakon kraćeg razmišljanja koje nalikuje na izbor između 30 vrsta slasnih sladoleda pa ne možete odlučiti koje dvije kuglice odabrati, jer svugdje bi čovjek htio ići i to po mogućnosti sve u jednom danu, odlučili smo se upravo za Konstanz.

Dok čekamo na ukrcaj za katamaran, oko nas žamor u kojem možete načuti sve moguće svjetske jezike, naravno i hrvatski.

Isplovljavamo i iza sebe ostavljamo dokove s punim restoranima i kafićima, kao da gledamo prema splitskoj rivi gdje ljudi cijeli dan uživaju u kavama i dobroj hrani. Iza nas ostaje i party brod koji već prodaje aranžmane za iduću godinu. Sa zvukom brodske sirene, odmahujemo turistima s vidikovca, među njima i gospodinu koji cijeli dan pokušava uloviti neku ribu. Iako kažu da je jezero iznimno bogato ribom, to se iz njegove prazne košarice ne može baš vidjeti. Ali se zato dvije patke s malim pačićima ne daju omesti i djeluju kao da ih uopće ne uznemiravaju veliki brodovi koji tutnje pored njih.

Okrećemo se prema plavetnilu ispred nas. Svako malo pored nas ili u daljini vidi se neka jedrilica kako se mirno ljuljuška na laganim valovima. Nije Jadransko more, ali nije im ni loše. U maniri Titanica, tiskamo se na tijesnom otvorenom dijelu pramca katamarana, jer šteta je po tako lijepom vremenu biti unutra, iako unutra možete uživati i u nekim gurmanskim specijalitetima. No, ljepše je iščekivati obalu ispred sebe. Vožnja je proletila, ulazimo polako u luku Konstanz gdje nas dočekuje Imperia – kako se zove veliki, atraktivni kip autora Petera Lenka iz 1993., koji se okreće oko svoje osi, dok u svakoj ruci drži po jednog patuljastog golog čovjeka, jednog s krunom, a drugog s papinskom tijarom na glavi i predstavlja ironizirani prikaz političke i crkvene moći, kao i asocijaciju na ekumenski Koncil to jest Sabor koji se u Konstanzu održao početkom 15. stoljeća. S doka nam mašu neki novi turisti.

FOTO: Orhidea Gaura Hodak

Konstanz impresionira svojom arhitekturom, povijesnim naslijeđem, prirodnim fenomenima, jer je s druge strane grad je zapravo rijekom Rajnom povezan s drugim ogrankom Bodenskog jezera, takozvanim, Untersee ili Donjim jezerom. To je svijet za sebe, s cijelim nizom novih atrakcija za koje ni u ludilu nema vremena u samo jednom danu. Jer tu, naravno, voze posebne izletničke linije, kao i prema sjevernoj strani grada, do otoka Mainau, na kojem se, usred botaničkog, cvjetnog raja tisuća tulipana i ruža, između stoljetnih sekvoja i palmi, nalaze barokni dvorac i crkva.

Ostajemo za sada na glavnoj promenadi uz Bodensee, jer nas zanima kako izgleda taj “morski” život na jezeru. Pored luke smjestila se i nautička marina Yachtingclub Konstanz, koja izgleda jednako kao da ste došli u bilo koju manju jadransku marinu. Naravno, nema tu nekih megalomanskih jahti, isključivo jedrilice i manje brodice. Jer, ipak smo na jezeru. I na švicarskoj granici koju ćemo prijeći pješice. Nakon što prođemo pored lunaparka s mini “Konstanz eye” i atraktivnog Sea Lifea. Naravno, nema nikakve fizičke granice osim table koja vam pokazuje gdje prestaje Njemačka, a počinje Švicarska. Zakoračili smo u gradić Kreuzlingen koji ima svoju vlastitu malu luku, a šetnica koja prolazi pored sportskih igrališta na obali jezera i prostora za roštiljanje vodi nas prema drvenom vidikovcu s kojeg, osim na Konstanz i na jezero, imate pogled na maleni zeleni otočić na kojem pasu – krave.

Na putu nazad u luku i centar grada, mame vas mirisi iz restorana. No, mi smo odlučili zakoračiti bar malo u gradsko središte. Povijesna jezgra, s najstarijom četvrti Niederburg, zaslužuje svakako poseban posjet. Ali nema više puno vremena pa se vraćamo praktički na početak, blizu luke. Brzinski ručak u restoranu Casablanca, sa zidovima oslikanim scenama iz čuvenog istoimenog filma, gdje nailazimo na čak dva ljubazna hrvatska konobara. Cijene – kao u Hrvatskoj.

Da ne bi bilo zabune, većina gostiju nema neke prevelike ambicije, već uglavnom uživaju u laganoj šetnji uz jezero ili centrom grada te u bogatoj gurmanskoj ponudi i sjedenju na terasama, a naravno, neki i u šopingu. Tko bi rekao da terase, kava, sladoled i šoping nisu samo hrvatski običaji.

Pored raspjevanih uličnih pjevača žurimo nazad prema zadnjem katamaranu koji kreće u 19 sati. Nismo jedini. Svi su, izgleda, čekali taj zadnji “vlak”, ali ipak smo svi stali.

Dok čekamo polazak nazad za Friedrichshafen, gledamo kako neke neobične crne patkice, možda neki njemački galebovi, nose travu i grančice i grade gnijezdo na vodi. Na putu prema obali, stali smo na desnu stranu broda, tako da smo sada okrenuti prema Švicarskoj čiji se alpski vrhovi uzdižu iznad gradova i sela koja vidimo u daljini.

Nosimo sa sobom cijeli popis što sve moramo vidjeti sljedeći put. I pitamo se što bi sve Hrvatska, sa svojim bogatstvima obale, mogla dodatno učiniti na dinamiziranju izletničkog turizma prema brojnim obalnim i otočkim destinacijama, i osmišljavanju dodatnih sadržaja i tura koji neće ovisiti samo o ponudi privatnih prijevoznika i malih krstaša. I sve to, naravno, i izvan glavne sezone.

Jadrolinijine posebne izletnčke linije Split – Hvar te Dubrovnik – Korčula – Hvar – Bol – Split

Navigare je od glavnog državnog brodskog prijevoznika Jadrolinije pokušao doznati što sve oni rade i imaju li uopće kapaciteta razvijati neke dodatne linije, osim redovnih trajektnih i katamaranskih linija, koje bi bile namijenjene upravo izletničkom vidu turizma i povezivale na dnevnoj bazi različite destinacije na hrvatskoj obali i otocima.

Jadrolinija je, naveli su u uvodu, najveći državni putnički brodar čija je osnovna misija povezivanje hrvatskih otoka s kopnom kroz cijelu godinu.

“Tu veoma važnu zadaću, koja osigurava kvalitetu života na otocima, izvršavamo zahvaljujući bijeloj floti koja broji 57 brodova i plovi na 37 lokalnih linija te na tri međunarodne linije koje povezuju hrvatsku i talijansku obalu. Linije koje trenutno održavamo dobivene su na koncesijskim natječajima te većina spada u tzv. državne linije na kojima se plovidba odvija kroz cijelu godinu, sukladno potrebama otočnih zajednica”, naveli su uvodno.

No, ističu i sljedeće: “Jadrolinija je itekako svjesna svoje uloge u kreiranju turističke ponude te činjenice da svojom plovidbom otvaramo putnicima iz cijeloga svijeta put prema ljepotama Jadrana. Zato kontinuirano ulažemo u razvoj svoje flote, ali i unaprjeđenje usluga koje se prilagođavaju trendovima i potrebama putnika.”

default

FOTO: Jadrolinija

Jedan od načina na koji se Jadrolinija, tvrde, prilagođava potrebama turista i trendovima vezanima za putovanje u ljetnoj sezoni su i sezonske komercijalne linije koje iz godine u godinu pokazuju izvrsne rezultate.

“Riječ je o linijama Split Hvar te Dubrovnik – Korčula – Hvar – Bol – Split. Koncept ovih linija razvijen je upravo prema potrebama brojnih turista koji žele na što jednostavniji i što brži način posjetiti najpopularnije destinacije na Jadranu. Također, redovi plovidbe na ovim linijama nude svakodnevna putovanja u periodima koji omogućuju jednodnevne izlete, ali i posjet više destinacija na otocima bez povratka na kopno. Primjerice, iz Splita svakoga dana možete na kupanje, odnosno jednodnevni izlet na Hvar ili pak iz Dubrovnika do Korčule ili Bola na Braču. Ove atraktivne turističke destinacije povezujemo svojim brzim i modernim katamaranima poput Jelene.”

U Jadroliniji su istaknuli i svoje međunarodne linije kojima omogućavaju dolazak Talijana na hrvatsku obalu, vrlo rado viđenih gostiju koji već dugi niz godina koriste ovu uslugu Jadrolinije.

“Naše linije Split – Ancona, Zadar – Ancona i Dubrovnik – Bari posebice koriste putnici s automobilima, motorima i kamperima – koji žele stići do hrvatskog dijela Jadrana bez dugotrajne vožnje, uz zadržavanje pogodnosti automobila na destinaciji. Ove godine na liniji Dubrovnik – Bari donosimo velik novitet – novi brod “Dalmacija”. Ovaj je brod pravi pokazatelj praćenja trendova i odgovaranje na potrebe putnike. Svojim karakteristikama “Dalmacija” Jadroliniji omogućava promjenu koncepta linije u dnevnu liniju s čak deset putovanja tjedno u visokoj sezoni. Svojim brojnim sadržajima poput restorana, barova, igraonice i otvorenih paluba ova će linija, vjerujemo, biti pravi hit sezone”, zaključili su na kraju i dodali kako je Jadrolinija vrlo često i domaćin raznim događanjima kao što su koncerti, konferencije te posebni prijevozi veće grupe automobila.