Hrvatski turizam u 2018. očekuje daljnji porast prometa za oko 5 posto, dodatni rast investicija te zapošljavanja za oko 15 tisuća ljudi više nego u 2017., kao i izmjene turističkih i drugih zakona koji bi trebali pridonijeti jačanju učinkovitosti i konkurentnosti sektora.

S očekivanim ukupnim prihodom od turizma od oko 11,5 milijardi eura, od čega bi se, po procjenama, prihodi od stranih turista trebali kretati oko 10 milijardi eura, otprilike 1,5 milijardi bilo više nego u 2016., a prihodi od domaćih turista oko 1,5 milijardi eura, 2017. je rekordna godina u hrvatskom turizmu.

Procjenjuje se da će biti zabilježeno ukupno oko 18,5 milijuna dolazaka turista i oko 102 milijuna noćenja.

U 2018. oko 20 milijuna turista

“U 2018. u turizmu očekujemo dalji porast i fizičkog i financijskog prometa od oko 5 posto, što su konzervativna očekivanja, jer se dosta toga novog priprema za jačanje prometa u pred i posezoni iduće godine, uključujući i snažniju suradnju s touroperatorima i avio prijevoznicima, koji planiraju više programa i letova u proljetnim i jesensko-zimskim mjesecima prema Hrvatskoj iz svijeta”, ističe za Hinu ministar turizma Gari Cappelli.

Tako bi se u turizmu u 2018. mogli dosegnuti novi rekordi, oko 20 milijuna dolazaka turista, oko 110 milijuna noćenja i više od 12 milijardi eura prihoda ukupno od stranih i domaćih turista, čime bi se, po ocjeni Cappellija, još više približili zacrtanom cilju iz turističke strategije o ostvarivanje 14 do 15 milijardi eura prihoda do 2020.

I mnogi drugi nadaju se da će većina porasta iduće godine biti ostvarena u pred i posezoni, jer u srpnju i kolovozu gotovo da i nema više prostora za rast zbog nedostatka kapaciteta, mada se i u 2018., kao što je bilo i ove godine, očekuje otvaranje oko 40 novih i novoobnovljenih hotela raznih veličina.

Očekuju se i snažniji razvoj turizma na kontinentu, gdje su gotovo sve županije u 2017. zabilježile porast prometa, a kao hit regije za 2018. se nameću Slavonija i Lika, dok se među proizvodima dosta ulaže i razvija, i uz pomoć Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), cikloturizam te drugi posebni oblici ponude, uključujući ruralni, kongresni, zdravstveni, kulturni, adrenalinski i riječni turizam, pogotovo riječni kruzing.

Porasti su prije ljeta dobrodošli i zbog tzv. ‘overtourisma’ ili prekomjernog turizma, koji se u 2017. kao fenomen počeo sve češće i više spominjati, posebice u zemljama kao što su Španjolska i Francuska. No, bilo je primjera i u Hrvatskoj. Primjerice, u Dubrovniku, zbog prevelikog broja gostiju s kruzera i drugih usred ljeta, zbog čega su gradske vlasti za 2019. najavile modele za ograničavanje posjeta. Velikih je gužvi bilo i u drugim turističkim destinacijama, kao i u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka, zbog čega su negdje prvi puta uvedene i ograničenja posjeta (Krka).

Zbog velikih ljetnih vrućina, potom i velikih požara u Dalmaciji, pa i poplava u 2017. se više nego do sada analizirao i utjecaj klimatskih promjena na turizam, ali i mogućnosti hrvatskih prihvatnih kapaciteta za ogroman broj turista, pogotovo u ljetu, na Jadranu, kada su se stvarale velike prometne gužve i kolone na cestama te u morskim i zračnim lukama, uz određena predviđanja da će doći do ‘pucanja’ komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture ako se u njeno osnaživanje ne ulože određena sredstva.

Moguće i više od milijardu eura investicija

Rekordna je 2017. bila i po investicijama od oko 850 milijuna eura, većinom privatnog, ali i javnog sektora u infrastrukturu, objekte, sadržaje, proizvode, kao i u kadrove. U 2018. bi, prema najavama i anketi Ministarstva turizma, investicije mogle premašiti i više od 950 milijuna, a možda i milijardu eura, ako se ostvare najave o početku realizacije projekata zdravstvenog turizma.

Kao i do sada, najviše će investirati hotelijerske kompanije u hotele, pripadajuće sadržaje, usluge i radnu snagu, ali i u kampove u svom vlasništvu te infrastrukturu, zbog čega hotelijeri drže i traže, kako poručuju iz nacionalne udruge hotelijera UPUHH, bolje zakonske i porezne uvjete poslovanja, uključujući i stalno traženje smanjenja PDV-a za ugostiteljstvo te raznih brojnih parafiskalnih nameta, jer se, unatoč ulaganjima i otvaranjima novih hotela, udjel hotela u ukupnim smještajnim komercijalnim kapacitetima u turizmu još uvijek nije povećao na željenih 18 do 20 posto.

S druge strane, dodatno se, na oko 80 tisuća objekata, povećao broj obiteljskog ili turističkog smještaja u kućanstvima, premašivši udjel u ukupnim kapacitetima, odnosno krevetima od 60 posto.

Taj je smještaj, kao i svi drugi oblici turističkog smještaja, pa uključujući i nekomercijalni smještaj – kuće i stanovi za odmor – u 2017. zabilježio porast prometa, prosječne godišnje zauzetosti, ali i cijena, za koje ipak mnogi u hrvatskom turizmu, ali i njegovi partneri izvan Hrvatske kažu da su još uvijek niže nego u nekim drugim zemljama EU-a.

Cijene će vjerojatno malo porasti i u 2018., uz napomenu da svi koji to planiraju tvrde da imaju i porast kvalitete, odnosno da će cijene i dalje pratiti dobar odnos vrijednosti za novac.

Jačanje promocije i brenda turističke Hrvatske

U 2017. produljilo se i trajanje turističke sezone, u rasponu od dva tjedna pa i do dva mjeseca u odnosu na prijašnje, ovisno o pojedinom odredištu, dok se u nekima već može govoriti o cjelogodišnjem turizmu, što je i cilj hrvatskog turizma, za što je uz dulje poslovanje turističkih objekata i jače zapošljavanje potrebna i dodatna promocija.

“Promotivne i marketinške aktivnosti HTZ-a u 2018. će ići najviše u smjeru još boljeg pozicioniranja i brendiranja turističke Hrvatske na globalnom tržištu, gdje je Hrvatska u 2017. već označena jednom od najpopularnijih rastućih destinacija, s respektabilnim dvoznamenkastim porastima dolazaka i noćenja turista u 2017. od 13 odnosno 12 posto, po čemu je i među prvima u Europi”, ističe direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.

Najavljuje i jačanje prisutnosti na azijskom i američkom tržištu s otvaranjem ispostave u Los Angelesu, uz već postojeće predstavništvo u New Yorku, te predstavništava u Šangaju i Seoulu, kao i ispostave HTZ-a u Rimu, uz već postojeće predstavništvo u Milanu.

Time će se broj predstavništava i ispostava HTZ-a u svijetu povećati na ukupno 20.

Zakoni, privatizacija i radna snaga

Jedan od većih izazova za turizam u 2018. bit će i pronalazak radne snage, a prema procjenama trebat će oko 15 tisuća novih radnika u odnosu na njih oko 150 tisuća koliko je radilo u turizmu u 2017., što neki poslodavci nastoje riješiti aktivnijom potragom za kadrovima tijekom cijele godine. Neki su se odlučili i na gradnju smještaja za radnike, s boljim uvjetima stanovanja, a neki i na povećanja plaća i poboljšanja drugih uvjeta rada.

Također se dobilo i više dozvola za uvoz radne snage za turizam, što je, po ocjeni ministra Cappellija, dobra i važna, ali rezervna mjera, koja će se aktivirati u slučaju nemogućnosti pronalaska dovoljno radnika.

U 2018. se očekuje i završetak privatizacije zadnje tri hotelske tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, Hotela Makarska, Hotela Maestral i crikveničkog Jadrana.

Nakon što je krajem 2017. u Hrvatskom saboru usvojen Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji donosi niz novosti za bavljenje turizmom, u 2018. se očekuje izrada prijedloga tri turistička zakona – o turističkim zajednicama, turističkoj članarini i boravišnoj pristojbi – koji bi, prema najavama, trebali unijeti dosta novosti u sustavu turističkih zajednica nakon 25 godina.

Novost u 2018. će biti i blago povećani iznosi za boravišnu pristojbu u odnosu na iznose koji su vrijedili više od 15 godina. Primjerice, u glavnoj sezoni se po noćenju i osobi taj iznos sa 7 povećava na 8 kuna, a veće promjene i modeli naplate te pristojbe očekuju se u novom zakonu o toj pristojbi.

Velika očekivanja poslodavci u turizmu imaju i u vezi novog zakona o upravljanju državnom imovinom, najviše stoga što se očekuju rješenja za tzv. turističko zemljište.