Najveće strukovne turističke udruge hotelijera i putničkih agencija pozdravljaju smjer u kojem idu nove izmjene tri turistička zakona, o turističkim zajednicama, pristojbi i članarini, ali i da u njima ima puno prostora za raspravu i bolje definiranje nekih odredbi.

Izmjene tih zakona predložilo je Ministarstvo turizma, stavivši ih u javnu raspravu do 18. listopada, a kako se njima definira djelovanje sustava turističkih zajednica (TZ), aktivnosti turističke promocije, razvoj destinacija i proizvoda, ‘ubiranje’ boravišne/turističke pristojbe te suradnja sa ostalima u turističkom sektoru i drugo, prijedlozi su izazvali pažnju stručne javnosti, pogotovo što se taj sustav, pa ni zakoni koji ga reguliraju nisu bitnije mijenjali 17 godina.

HUT: Predložene promjene kvalitetan iskorak

Komentirajući zakone na javnoj raspravi, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić ističe da su prijedlozi u zakonu o turističkim zajednicama za racionalizaciju poslovanja i jasnije definiranje uloge TZ-ova iznimno važni za hrvatski turizam, ali nedopustivim drži ograničavanje broja predstavnika sektora u skupštini TZ-a na 25 posto, sa današnjih 40 posto.

“Skupine članova i broj predstavnika u skupštini utvrđuju se statutom lokalne TZ razmjerno visini udjela pojedinog člana u njezinom prihodu, a da bi kvaliteta rada ostala na razini potrebnoj za napredak smatramo da je novo ograničenje broja predstavnika u skupštini loše, jer će se smanjiti udio turističkih djelatnika, a odluke će donositi ljudi koji nisu izravno vezani za turizam”, kaže Ostojić, poručujući da treba omogućiti da makar u turističkim tijelima sjede turistički stručnjaci.

Za prijedloge poput redefiniranja zadaća pojedinih razina sustava TZ-a, ustrojstvo lokalnih TZ na principima destinacijske menadžment organizacije (DMO) koja upravlja destinacijom te financijsko poticanje udruživanja TZ-ova, kao i decentralizacija raspodjele prikupljenih sredstava, utvrđivanje maksimalnog iznosa koji može biti korišten za plaće zaposlenih i mogućnost obavljanja određenih gospodarskih djelatnosti u TZ-ovima, kaže da imaju potporu svih okupljenih u HUT-u.

U toj su udruzi, inače, najveće udruge Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Kamping udruženje Hrvatske (KUH) te najveće hotelske kompanije u Hrvatskoj, koje ostvaruju 70 posto ukupnog prihoda hotelijerstva Hrvatske.

Ocjenjujući dosadašnju suradnju hotelijera sa HTZ-om i sustavom TZ-a u pravilu dobrom, iako je bilo i drugačijih slučajeva, napominje da hotelijeri cijene ulogu TZ-ova na svim razinama, ali i da vide prostor za napredak u definiranju sveukupnih zadaća koje TZ-ovi imaju.

“Smatramo da nije bilo dobro povećati iznose boravišne za 2019. prije donošenja izmjenjenog zakona, jer povećanje bilo kojeg nameta u turizmu nije prihvatljivo bez temeljite analize, u ovom slučaju cijelog sustava TZ-a. Restrukturiranje tog sustava je dobar put, ali treba procijeniti cjelokupne učinke izmjena zakona i onda donositi prijedloge koji će biti provedivi i jamčiti najvišu razinu učinkovitosti. Bez toga, odluke o povećanjima nisu dobar pristup, pogotovo što je hrvatski turizam na prekretnici i treba nam iskorak u promjeni poslovne klime kako bi bili spremni za ‘borbu’ s konkurencijom idućih godina”, naglašava Ostojić.

Poručuje da će HUT sudjelovati u javnom savjetovanju, iako kaže da praksa pokazuje da se prijedlozi prikupljeni tim putem rijetko i gotovo nikad ne prihvaćaju, već se često radi samo o pukom zadovoljavanju forme.

“Zakone treba donositi u suradnji sa svim dionicima, na dobrobit cijelog sektora i države, i nadamo se da će proces donošenja odluka oko turizma u Vladi i Ministarstvu turizma uključivati i uvažavati i mišljenja struke, za razliku od priprema ovog seta zakona u čemu je uočen izostanak komunikacije sa sektorom”, komentira Ostojić.

UHPA i UPA pri HGK: Očekujemo poboljšanja u sustavu

Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain kaže, pak, da su oni sudjelovali dijelom u izradi prijedloga izmjena tih zakona, te slično kao i predsjednik Udruženja putničkih agencija (UPA) pri HGK Boris Žgomba smatra da je dobro što je pokrenuta njihova izmjena, no ne slažu se s prijedlogom da se učenicima na školskim putovanjima uvede naplata u iznosu od 50 posto boravišne pristojbe, što do sada nije bilo.

“Apsolutno smo protiv da se boravišna/turistička pristojba naplaćuje djeci na školskim putovanjima, i vjerujemo da će se u konačnici odustati od toga, jer su ta putovanja u školskom kurikulumu i odgojno-obrazovna aktivnost na što smo upozorili i Ministarstvo”, poručuje Fain.

Žgomba također upozorava da uvođenje tog plaćanja “možda i nije najbolja odluka ako se uzme u obzir želja i nastojanje da se destinacije u Hrvatskoj promoviraju kao odredišta za putovanje učenika i studenata” te da će takvom odlukom ti aranžmani poskupjeti.

“Kod zakona o TZ veoma je važno da se ustroj prilagodi aktualnim uvjetima poslovanja i trendovima u turizmu te da TZ od nacionalne do lokalne razine preuzmu ulogu koja im je i namijenjena i budu nositelji promocije destinacija na svom području djelovanja”, smatra Žgomba.

Fain pak za predloženi preustroj sustava TZ-a po načelu destinacijskog menadžmenta misli da će donijeti njihovo aktivnije sudjelovanje u upravljanju destinacijom, razvoju turističkih proizvoda i bolju koordinaciju svih dionika u turizmu destinacije, pa i sa agencijama, uz uvjet da aktivnosti i odgovornosti budu jasno definirane i podijeljene.

“Neprihvatljivo je da TZ obavljaju gospodarsku djelatnost, posebice u segmentu organizacije tura i razgleda, jer te usluge može pružati samo turistička agencija. S obzirom da je ta odredba u suprotnosti sa Zakonom o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma smo na to upozorili i rekli su nam da će se ta odredba promijeniti”, otkriva Fain.

Dosadašnju suradnju UHPA-e i njezinih članica-agencija sa HTZ-om i većinom TZ-ova ocjenjuje odličnom, ali napominje da to nije u svim krajevima Hrvatske jednako zbog ljudi koji shvaćaju ili ne shvaćaju turizam, rad agencija i TZ-ova.

Kaže da i u UHPA-i smatraju da zakon treba jasnije precizirati sastav vijeća TZ-ova, te da u njemu trebaju biti ljudi iz struke, a ne da se sastav vijeća prepušta lokalnim razinama i političkim odlukama.