Vozač Audija A3 Sportback teško je prekršio ograničenje brzine uz moguće distrakcije (mobitel, umor, konzumiranje nedopuštenih supstanci…), znajući da nema rizika kažnjavanja za prekoračenje brzine (!), u lošem prometnom rješenju

Nesreću u kojoj su jučer oko 19 sati na izlazu iz tunela Učka, u izlijetanju Audija A3 Sportback i silovitom udaru u betonski blok prije naplatnih kućica, dvije osobe poginule na mjestu nesreće, a treća je jutros preminula u bolnici, skrivio je vozač, koji je s teškim ozljedama jedini preživio nesreću, teško kršeći ograničenje brzine od 40 km/h (čl. 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).

Dinamika vozila pri izlijetanju, deformacije vozila i teške, tragične posljedice ukazuju i na mogućnost Obijesne vožnje (čl. 226. Kaznenog zakona, ako se vještačenjem dokaže da je ograničenje brzine prekoračio za više od 50 km/h (pritom ne vrijedi ‘tolerancija mjerenja’ od 10 km/h do 100 km/h).

Istraga će pokazati je li vozač koristio mobitel (elektronička forenzika), bio pod utjecajem alkohola i drugih zabranjenih supstanci, jesu li gume bile po propisu i u dobrom stanju (što indicira i odgovornost po čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama – obvezu prilagodbe brzine stanju n kolniku i stanju vozila – posebice ako je vozio na ljetnim gumama) te jesu li sve osobe u automobilu bile propisno vezane sigurnosnim pojasom (čl. 163. st. 1).

Ključni problem i mogući ‘okidač’ ove tragične nesreće je spoznaja vozača da se brzina u tunelu nadzire, a ne sankcionira (!), čak i u situaciji kad je  na izlasku iz tunela neugodan desni zavoj, a kratko potom su naplatne kućice, uz ograničenje brzine 40 km/h. Dakle mogao je teško kršiti prometne propise bez rizika kažnjavanja te da je uspio spriječiti izlijetanje i potom zaustaviti vozilo pred rampom na naplatnoj postaji, njegovi bi teški prometni prekršaji prošli bez ikakvih posljedica.

Treba ukazati na loše prometno rješenje izlaska iz tunela, koje je nastalo još izgradnjom tunela 1981., a francuski koncesionar ga nije poboljšao pri izgradnji druge cijevi tunela. Propisno je signalizirano, ali ova nesreća pokazuje da signalizaciju treba dodatno poboljšati te na kritičnom mjestu na izlasku i tunela i ulasku u razmjerno oštri desni zavoj postaviti vibracijske trake, za upozorenje na usporenje. Također bi pred zaštitne cementne blokove trebalo ugraditi elastične barijere, koji bi umanjili i spriječili teške posljedice pri udaru vozila.

No ova teška tragična nesreća ukazuje na nužnost postavljanja radarskih kamera, certificiranih za izmjere brzine i razmaka među vozilima u svim tunelima na autocestama, kako bi se prekršaji mogli sankcionirati po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. To je najbolja mjera za discipliniranje neodgovornih vozača i povećanja sigurnosti u prometu.