Krajem lipnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirana je 84.841 nezaposlena osoba, što je 14 posto ili 13.868 osoba manje nego u lipnju prošle godine.

To je najmanji broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u od osnutka hrvatske države.

Velika potražnja za radnicima u turizmu i ugostiteljstvu

U odnosu na svibanj ove godine, broj nezaposlenih smanjen je za 3,9 posto ili 3486 osoba, izvijestili su iz HZZ-a.

To pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govore i podaci HZZ-a da je u lipnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 1929 osoba ili 18,3 posto od ukupnog broja.

Bez posla u lipnju ostalo više od 9000 radnika

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na burzi rada registrirano 86.693 nezaposlenih, a oglašeno je 20.333 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom lipnja, u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 11.458 osoba, što je 25,3 posto manje nego u lipnju lani.

Pritom je 81,2 posto ili 9308 osoba došlo izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1452 osoba (12,7 posto) iz neaktivnosti te 698 osoba (6,1 posto) iz redovitoga školovanja.

Iz evidencije nezaposlenih ‘brisano’ 3500 prijavljenih na burzi rada

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašle su 14.944 osobe, što je 3,8 posto više nego u lipnju 2023. godine. Od toga su zaposlene 11.444 osobe, i to 10.518 osoba (ili 91,9 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 926 osoba (ili 8,1 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 1929 osoba ili 18,3 posto.

Slijedi trgovina na veliko i malo s 1333 osobe ili 12,7 posto, javna uprava i obrana s 1257 osoba ili 12 posto te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 1007 osoba ili 9,6 posto.

U lipnju je 3500 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, primjerice zbog izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i slično.

Najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanje u Lici

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija s 1895 osoba ili 18 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa, zatim Osječko-baranjska županija s 1099 osoba ili 10,4 posto, Grad Zagreb s 813 osoba ili 7,7 posto te Vukovarsko-srijemska županija s 764 osobe ili 7,3 posto.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 13.859 ili 16,3 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj, zatim u Osječko-baranjskoj županiji (11.773 ili 13,9 posto) i Gradu Zagrebu (10.435 ili 12,3 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (893 ili 1,1 posto).

Samo 14.000 nezaposlenih ostvaruje pravo na novčanu naknadu

U lipnju je 14.271 osoba ili 16,8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo su novčanu naknadu.

‘OBRTNIČKA RENESANSA’ U Hrvatskoj se masovno otvaraju obrti, mnogi se drukčije ni ne mogu zaposliti

Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. za 14,8 posto (2484 osobe).