Mnoge tvrtke očajnički traže zanatlije. Međutim, mnogi mladi ljudi radije studiraju, umjesto da izuče neki zanat.

Pritom se radno mjesto u obrtništvu itekako isplati – pa i financijski, piše Deutsche Welle (DW).

Tvrtkama i obrtima nedostaju radnici

Pia Dobelke ima 24 godine. Ona je mlađa šefica u jednoj tvrtki za proizvodnju sanitarne i opreme za sustave grijanja iz Troisdorfa kod Kölna.

To poduzeće zapošljava 33 ljudi. Zapravo bi tvrtki trebalo još više od desetak radnika kako bi brzo mogla odraditi sve narudžbe, kaže Dobelke, a prenosi DW.

Slična je situacija i u poduzećima u drugim branšama. Ali, u sektoru obrtništva je problem nestašice stručne radne snage posebno izražen.

U Njemačkoj dvostruko više studenata nego onih koji uče neki zanat

Sudeći po navodima Savezne agencije za rad (BA), broj zaposlenih osoba u Njemačkoj koje plaćaju doprinose za socijalno osiguranje je u proteklih deset godina porastao za više od pet posto. U zanatskim vodama je, u istom razdoblju, broj zaposlenika opao.

Dugo je u Njemačkoj otprilike podjednak broj mladih osoba odlazio studirati, odnosno na stručno osposobljavanje za neki zanat. U proteklih desetak godina uočava se kontinuirani porast broja studentica i studenata, dok istovremeno pada broj mladih pripravnica i pripravnika.

Trenutno je u zemlji otprilike dva puta više onih koji studiraju nego onih koji uče neki zanat.

Nitko nije htio na predavanje o zanatima

Pia Dobelke je maturirala i svejedno se odlučila za zanat. U okviru posebnog programa, “trijalnog obrazovanja”, položila je majstorski ispit, a uz to je i završila dodiplomski studij iz ekonomije.

Škola u kojoj je maturirala pozvala ju je da današnje učenike savjetuje po pitanju odabira zanimanja, odnosno karijernih šansi u obrtništvu. Tog dana škola je organizirala brojna predavanja o brojnim zanimanjima.

Učenici su se trebali prijaviti za svako od tih predavanja. No, nitko nije htio slušati predavanje o zanatskoj branši pa je predavanje kratkoročno otkazano.

Žele uživati u radu, ne vole fizički rad

Na Institutu za obrazovanje i istraživanje zanimanja (IAB) redovito se učenike ispituje o njihovim preferencijama po pitanju izbora budućeg zanimanja. Rezultat: primarno im je važno da uživaju u radu, da je radno okruženje zdravo, te da ta aktivnost uključuje što je moguće manje fizičkog rada.

Redakcija emisije Plusminus, koju emitira javni servis ARD, je u okviru jedne spontane ankete među studentima TH Köln (Visoka škola primijenjenih znanosti) došla do zaključka da je mnogim mladim ljudima koji polažu maturu sve odmah bilo jasno.

“Ako se već maturira, onda se ide studirati”.

Pa i zbog toga što su s fakultetom bolje šanse na tržištu rada, odnosno moguće je i više zaraditi.

Jedan kolega Pije Dobelke na to reagira spontano: on kaže da mu posao pričinjava zadovoljstvo, da je fizička aktivnost, naravno, dio posla, ali i da su uređaji sve manji, tako da udio fizičkog rada znatno opada kako raste udio posla koji obavlja tehnika. Posebno naglašava da su zbog manjka radne snage solidno porasle i plaće u branši. On si, kako kaže, može priuštiti vlastitu kuću, iako je tek pomoćnik majstora u svojoj firmi.

Pojedini majstori zarađuju više od fakultetski obrazovanih radnika

No, istina je i da u nekim zanimanjima u određenim sektorima ima i puno fizičkog rada, a i niskih plaća.

Silke Anger iz IAB-a pritom napominje da itekako postoje određena zanimanja u kojima se zarađuje podjednako ili čak bolje nego u zanimanjima za koja je potrebna fakultetska diploma.

Institut za primijenjena ekonomska istraživanja (IAW) je već tijekom 2020. godine analizirao podatke praktički svih zaposlenica i zaposlenika u Njemačkoj. Ishod istraživanja: oni ljudi koji su završili zanat i stekli titulu tehničara ili majstora, u prosjeku su imali slična primanja kao prosjek svih onih koji su studirali.

Prekinuo studij biokemije i postao majstor koji pravi kamine

Robert Mülleneisen je nakon mature počeo studirati biokemiju, bio je dobar u laboratoriju, ali mu je teorija pričinjavala muke. Kaže da se tada sjetio posla koji je ranije tijekom raspusta imao u jednoj obrtničkoj tvrtki, prekinuo je studij te počeo izučavati zanat – za majstora koji pravi kamine. Nakon što je položio ispit za pomoćnika majstora, u potpunosti se fokusirao na sljedeći korak, te je položio i majstorski ispit.

Danas ima 33 godine, ima svoju tvrtku, izložbeni prostor i petero zaposlenika. Rijetko kad ga se može vidjeti na gradilištima, isplaćuje si sličnu plaću kao što je primaju početnici nakon završenog fakulteta. A jednom godišnje, ako tvrtka dobro posluje, onda si isplati i bonus. S obzirom na to da posao trenutno dobro ide, odnosno da bi njegovo poduzeće moglo nastaviti rasti, on se itekako nada da će ubuduće biti u situaciji da zarađuje još i bolje, piše DW.

Neovisnost u vlastitoj tvrtki

Središnje udruženje njemačkih obrtnika tvrdi da će samo u idućih pet godina oko 125.000 postojećih zanatskih tvrtki hitno tražiti nasljednike, osobe koje mogu nastaviti voditi poduzeća. Na pitanje kako si mladi ljudi uopće mogu financirati osnivanje vlastitog poduzeća ili čak preuzimanje neke tvrtke, Mülleneisen ima logičan odgovor: on je kao pomoćnik majstora, odnosno s titulom majstora, bio u stanju staviti određenu svotu novca sa strane, a s 28 godina ga je Obrtnička komora savjetovala po pitanju koncepcije utemeljenja vlastitog biznisa, odnosno poslovnog plana. Kada je s tim konceptom otišao u banku, tamo su shvatili da se radi o poslu u kojem se može dobro zaraditi te su mu dali kredit.

‘OBRTNIČKA RENESANSA’ U Hrvatskoj se masovno otvaraju obrti, mnogi se drukčije ni ne mogu zaposliti

Kredit, doduše, još otplaćuje, ali oko toga nema problema. A pred očima ima i dobar motiv: nagrada za sve to je neovisnost u vlastitoj tvrtki, piše DW.