Tržište nekretnina u Hrvatskoj nastavlja odražavati nepovoljna gospodarska kretanja ne pokazujući izraženije znakove oporavka, potražnja za kreditima je slaba, razduživanje se nastavlja, a u datim makroekonomskim okolnostima ne očekuje se skori preokret trenda niske likvidnosti koji na tržištu nekretnina traje od 2009. godine.

Glavno obilježje tržišta nekretnina u Hrvatskoj i dalje je njegova smanjena likvidnost u odnosu na razdoblje prije krize, prisutna unatoč izraženim cjenovnim korekcijama proteklih godina, ističu analitičari Hrvatske narodne banke u publikaciji “Financijska stabilnost”. Ocjenjuju kako u kratkom roku nisu izgledne nagle promjene potražnje za nekretninama ni promjene cijena.

Do kraja ožujka 2015. cijene stambenih jedinica u Hrvatskoj su na godišnjoj razini uglavnom nastavile stagnirati. Međutim, u usporedbi s trećim tromjesečjem prošle godine cijene su se smanjile za 4 posto, pod utjecajem pada cijena na Jadranu, za 14 posto u odnosu na rujan 2014., dok je u istom razdoblju u kontinentalnom dijelu Hrvatske zabilježen blagi rast, za 1,4 posto.

Krajem prošle i početkom ove godine tržište nekretnina nastavilo je odražavati nepovoljna gospodarska kretanja ne pokazujući izraženije znakove oporavka. U skladu s time potražnja ovog sektora za kreditima slaba je, a razduživanje se nastavlja.

U uvjetima visoke stope nezaposlenosti te visoke izloženosti riziku promjene tečaja i kamatnih stopa prosječna kućanstva nisu bila spremna za preuzimanje dodatnih rizika kojima bi se izložila zbog kupnje nove stambene jedinice pa je njihova potražnja, slično kao i prethodnih godina, bila razmjerno slaba.

Tako se do kraja ožujka efektivni dug iz kojeg je isključen utjecaj slabljenja tečaja dodatno smanjio, za 1,8 posto na godišnjoj razini, iako je istodobno nominalni iznos stagnirao. Najveći doprinos nastavku razduživanja ovog sektora proizišao je iz pada stambenih kredita korigiranih za utjecaj tečaja (pad za 0,5 posto BDP-a).

Istodobno su i poduzeća iz djelatnosti građevinarstva i ona koja se bave poslovanjem s nekretninama zabilježila pad financijskih obveza prema domaćim bankama (za prosječno –0,3 posto BDP-a odnosno –0,2 posto BDP-a), dok su njihove inozemne obveze u prosjeku također blago smanjene (za –0,2 posto BDP-a).

Pokazatelji financijske dostupnosti stambenih nekretnina i dalje su razmjerno povoljni, napominju iz središnje banke. Iako je početkom ove godine rast prosječne rate za otplatu stambenoga kredita bio brži od rasta raspoloživog dohotka stanovništva, pa se blago pogoršao njihov omjer, taj je pokazatelj dostupnosti i dalje je u blizini najnižih do sada zabilježenih razina. Napominju kako je pritom važno imati na umu da takvi agregatni pokazatelji ne uzimaju u obzir specifičnosti različitih kućanstava.

Napominjući kako trajna stabilizacija i povećana aktivnost tržišta nekretnina nije ostvariva bez znatnog povećavanja potražnje, koju destimuliraju makroekonomske neizvjesnosti, u HNB-u smatraju kako se u takvim okolnostima financijska dostupnost i cijene stambenog prostora vjerojatno neće izraženije mijenjati.

S obzirom na još uvijek razmjerno visoke kamatne stope na stambene kredite u skladu s rizikom države, moguće blago pooštravanje kreditnih standarda banaka i povećanje opće razine cijena ne očekuje se preokret trenda, zaključuju analitičari HNB-a.