Prošle zime Europljani su se suočili s pretjeranim računima za energiju jer se kontinent brzo odviknuo od ruskog plina. Ove godine Europska unija je bolje pripremljena — ali sada drugi rat također prijeti da uzdrma njena energetska tržišta. Sukob između Izraela i Hamasa prijeti poremetiti odnose Europe s Bliskim istokom ili čak uvući Iran u izravnu konfrontaciju s Izraelom i njegovim zapadnim partnerima. Iako su tržišta za sada relativno mirna, bilo koji od tih scenarija mogao bi izazvati kaos.

Unatoč tome, Europa je ‘opremljena da se suoči s skučenošću globalnog tržišta nafte i dizela’, rekla je povjerenica za energetiku Kadri Simson u intervjuu za Politico. Dužnosnici su naučili lekcije iz ruskog rata protiv Ukrajine i rade na izgradnji ‘dobrog razumijevanja svih naših ranjivosti kako bismo ih najbolje riješili i kako možemo biti spremni za sve incidente ili hitne situacije’.

“Dužnosnici EU-a održali su niz sastanaka sa zemljama proizvođačima nafte posljednjih tjedana, kako starim prijateljima poput Norveške, tako i partnerima u nastajanju poput Alžira i Nigerije, kako bi preduhitrili bilo kakve potencijalne poremećaje”, rekla je.

“Nakon što se kriza u Gazi razvila, suočeni smo s dva sukoba u europskom susjedstvu. Istočni Mediteran važno je poprište za europsku energetsku sigurnost, budući da je europska energetska tranzicija još uvijek upletena u geopolitičke neizvjesnosti”, rekla je Simson, pripisujući nedostatak drame na tržištima na ‘pripravnost i upravljanje krizama koje je EU uspostavila kako bi odgovorila na rusku energetsku ucjenu’.

Borbe u Gazi i, u manjoj mjeri, duž izraelske sjeverne granice s Libanonom imale su samo ograničen utjecaj na tržišta nafte. Cijene su prvotno porasle na vijesti o napadu militanata Hamasa 7. listopada i masovnom odgovoru Izraela, ali ključna referentna vrijednost nafte Brent pala je ovaj tjedan za 4,2 posto na oko 81 dolar po barelu, otprilike na razinama prije početka nasilja.

Tržišta su izbjegla ponavljanje 1973. godine, kada je Yom Kippur rat između Izraela i njegovih susjeda potaknuo velike arapske proizvođače, predvođene Saudijskom Arabijom, da uvedu embargo na svoj izvoz izraelskim saveznicima. Odnosi zaljevskih zemalja s Izraelom značajno su se poboljšali u posljednjih 50 godina: UAE i Bahrein priznali su njegov suverenitet prema Abrahamovom sporazumu iz 2020., dok je Saudijska Arabija u pregovorima da učini isto.

“Trgovci se stoga klade da će zalihe nafte ostati manje-više stabilne sve dok se sukob ne proširi”, rekao je Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u energetskoj obavještajnoj tvrtki Kpler. Dodao je da rizik više proizlazi iz Irana. U najgorem slučaju, širenje sukoba moglo bi dovesti do toga da Iran poremeti plovidbu iz arapskih zemalja Zaljeva kroz Hormuški tjesnac.

Iranska vlastita sirova nafta, iako je pod sankcijama Zapada, izvozi se u velikim količinama u Kinu. “Ako Izrael počne napadati iranski teritorij i Iran kao posljedicu toga treba manje izvoziti, onda Kina nema dovoljno sirove nafte i mora kupovati negdje drugdje pa će globalne cijene skočiti. To je čitava spirala koja se odmah pokreće”, rekao je.

Iako je iransko teokratsko vodstvo dosljedno obećavalo da će uništiti državu Izrael i javno podržavalo Hamasove napade prošlog mjeseca, poriče umiješanost u njihovo planiranje i izvršenje. Izraelske obrambene snage kažu da su izvele napade na militantne skupine u Siriji s bliskim vezama s iranskom Islamskom revolucionarnom gardom, ali do sada nisu pogodile mete unutar samog Irana.

Naučene lekcije

Tržišta plina osjetila su neposredniji utjecaj rata. Izrael je zatvorio slavine na svom plinskom polju Tamar u moru nekoliko sati nakon Hamasovog iznenadnog napada, usred izvješća da je to bila meta raketnih napada. Dok Izrael proizvodi samo relativno male količine prirodnog plina — oko 21 milijardu kubičnih metara prošle godine, u usporedbi s ruskim 618 milijardi — on je ključni izvoznik u susjedni Egipat, a zastoji su tamo pogoršali redovite nestanke struje. Protok je u međuvremenu nastavljen, iako u manjim količinama.

Svaka eskalacija s Iranom mogla bi utjecati na tržište plina kao i na tržište nafte, s obzirom na to da se trećina svjetskog ukapljenog prirodnog plina i šestina njegove nafte isporučuje kroz Hormuški tjesnac. “Ako stvari ostanu takve kakve jesu, nema problema, ali ako dođe do rata u koji je uključen i Iran i oni blokiraju trgovinu kroz tjesnac, tada će cijene sigurno porasti”, rekao je jedan diplomat EU-a koji je upoznat s pregovorima o unutarnjoj energetskoj strategiji. Ipak, dodao je da svi veliki igrači žele izbjeći eskalaciju, i Iran to želi izbjeći zbog prijetnje sankcijama, piše Politico.

“U nedostatku tog strašnog scenarija, utjecaj na tržišta plina u EU vjerojatno će biti ograničen”, kaže Tom Marzec-Manser, voditelj analitike plina u robnoj obavještajnoj tvrtki ICIS – ali više zbog posljednjeg sukoba nego zbog najnovijeg. “Iz europske perspektive određivanja cijena plina, još uvijek izgledamo relativno dobro, a to je uglavnom uzrokovano slabom potražnjom. Mnogi industrijski potrošači i dalje koriste osjetno manje plina nego što su koristili prije energetske krize prošle godine, tako da je potrošnja u Europi ostala niska”, rekao je.

Prema Europskoj komisiji, zemlje članice kolektivno su smanjile gotovo 20 posto svoje potrošnje prirodnog plina uoči prošle zime, pri čemu je industrija usporila proizvodnju, a obnovljivi izvori energije igraju puno veću ulogu u proizvodnji električne energije. Unatoč tome, potrošnja je zapravo porasla u listopadu prvi put od početka rata, što je rani znak da bi poduzeća mogla provizorno pokušavati obnoviti izgubljenu produktivnost.

No iako su rezerve plina u bloku popunjene više od 99 posto prije roka, cijene su i dalje tvrdoglavo visoke na cijelom kontinentu u usporedbi s drugim regijama. To znači da su Europljani izloženiji riziku od kratkoročnih skokova cijene energije, pri čemu bi industrija potencijalno morala ponovno usporiti ako računi postanu nedostupni.

“U mnogo smo boljoj situaciji nego 2022.”, rekao je Georg Zachmann, viši suradnik u Bruegel energetskom think tanku. “Imamo više toplinskih pumpi, elektrane su se vratile na scenu koje prošle godine nismo imali na raspolaganju, a izgradili smo i više terminala za ukapljeni prirodni plin”, dodao je te upozorio da, ako države članice izgube fokus na smanjenju potražnje i pokušaju dati prednost svojim industrijama subvencijama, to bi moglo izazvati rastrošnu utrku ‘koja je u biti na štetu svih’.

Istovremeno, zima u Europi više nije kao što je bila. Rekordne temperature zabilježene su diljem svijeta u posljednja četiri mjeseca, prema izvještaju satelitskog praćenja EU Copernicus objavljenom ovog tjedna, dok je prošla zima bila druga najtoplija ikad zabilježena na kontinentu. Iako bi to kratkoročno mogla biti dobra vijest za zalihe fosilnih goriva sklona sukobima, to je vjerojatno loša vijest za skoro sve ostalo u ne tako dugoročnom razdoblju.