Vanjska politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavlja veliki skok u nepoznato – newyorški milijarder tijekom izborne kampanje često je bio neodređen, premda je obećao poništiti veliki dio vanjskopolitičkog naslijeđa Baracka Obame.

“Želim biti nepredvidiv”, izjavio je budući prvi čovjek najveće svjetske sile tijekom svog jedinog opsežnog govora o vanjskoj politici u travnju. Analitičari ocjenjuju da bi Trump mogao provoditi izolacionističku politiku, poput nekih američkih predsjednika u 19. stoljeću, za razliku od njegove poražene izborne suparnice Hillary Clinton koja se zauzima za intervencionizam u međunarodnim odnosima.

Tijekom Trumpova mandata “Sjedinjene Države bi mogle napustiti vodeću ulogu u međunarodnom zapadnom poretku”, upozorio je prije izbora analitičar Thomas Wright iz instituta Brookings. “Ako se taj poredak uruši, nitko ne zna kako će to završiti i hoće li se stvoriti uvjeti za veliki rat”, napisao je Wright.

Trump drži da Sjedinjene Države ne mogu više biti svjetski policajac i da moraju smanjiti iznose za međunarodnu pomoć. Tijekom 16 mjeseci kampanje, republikanac je obećao krenuti u obrnutom smjeru od demokrata Obame – pomiriti se s Rusijom predsjednika Vladimira Putina, poslati desetke tisuća vojnika u Siriju i Irak i uništiti Islamsku državu (IS), pokrenuti trgovinski rat s Kinom, dovesti u pitanje zatopljavanje odnosa s Kubom, načela NATO-a i međunarodne sporazume o klimi, slobodnoj trgovini i iranskom nuklearnom programu.

Trump je više puta hvalio Putinove kvalitete vođe i optuživao Obamu da ih ne posjeduje. Više puta je ponovio da bi bilo dobro biti u dobrim odnosima sa šefom Kremlja, no nikada nije precizirao kako bi pomirio Washington i Moskvu.

Putin, koji je Trumpa nazvao “uspješnim čovjekom s puno talenata”, prvi mu je čestitao u srijedu i izrazio nadu u bolje rusko-američke odnose, koji su pali na najnižu razinu nakon Hladnog rata.

Najavljuje li to zatopljenje odnosa suradnju u Siriji protiv IS-a? Trump se nikada nije jasno izrazio o tome, ali je u listopadu 2015. ocijenio “pozitivnim” prve napade Rusije koja je podržala svog sirijskog saveznika, predsjednika Bašara al-Asada.

Populistički kandidat je dosta mijenjao svoju strategiju protiv IS-a. U listopadu 2015. se zalagao za “politiku čekanja” i sugerirao da se sirijski režim i džihadisti međusobno poubijaju, ali u ožujku se odjednom zauzeo za uništavanje IS-a “slanjem između 20.000 i 30.000” američkih vojnika u Siriju i Irak. U listopadu je oštro ukorio Mikea Pencea koji je tražio napade na Damask.

Tijekom kampanje Trump je često optuživao Kinu, “neprijatelja” Amerike, da “krade” radna mjesta njegove zemlje i manipulira svojom valutom te prijetio  drugoj svjetskoj sili trgovinskim ratom. Nakon sjevernokorejskog nuklearnog pokusa u siječnju, zatražio je od Pekinga da izvrši pritisak na svog komunističkog saveznika, jer će u suprotnom SAD otežati trgovinsku razmjenu s Kinom.

Trump je na proljeće izazvao konsternaciju u Europi kada je NATO nazvao zastarjelom institucijom i upozorio da će angažman Washingtona uz saveznike u slučaju ruske agresije ovisiti o europskim doprinosima Savezu.

Za kandidata Trumpa, klimatsko zatopljenje je obmana i čak je spomenuo poništenje pariškog dogovora.

Obrušio se i na sporazum o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (NAFTA) i transpacifičko partnerstvo (TPP) između Washingtona i 11 zemalja Azije i Pacifika.

Tijekom putovanja na Novi Zeland i Antarktiku ovog tjedna, državni tajnik u odlasku John Kerry je obećao blagu tranziciju s budućom administracijom “kako bi im se pomoglo koliko je moguće … da se izbjegnu i najmanji gubici u velikim pitanjima s kojima smo suočeni”.