Osim što je proteklog vikenda objavio smrt odbjeglog vođe Islamske države (IS) i samoproglašenog kalifa Abu Bakr al-Bagdadija kojeg su američke specijalne postrojbe prisilile na samoubojstvo protekle subote, američkog predsjednika Donalda Trumpa razveselila je još jedna vijest koja pokazuje da će proces njegova opoziva koji vode demokrati u Zastupničkom domu Kongresa vrlo vjerojatno biti uzaludan i da neće proći u Senatu. Naime, Trumpov veliki saveznik i prijatelj, dugogodišnji senator iz Južne Karoline Lindsey Graham, koncem je prošlog tjedna u senatsku proceduru uputio rezoluciju koja osuđuje netransparentno vođenje saslušanja u Zastupničkom domu Kongresa. Iako se u prvom trenutku činilo da rezolucija nema dovoljnu podršku i da je Grahamova inicijativa još jedan u nizu republikanskih poraza, do ponedjeljka je zahtjev za glasanje o rezoluciji potpisalo 50 republikanskih senatora te će se o rezoluciji i glasati ovoga tjedna. Iako se u prvi tren čini da takva rezolucija nema preveliko značenje, za Trumpa je ona od velikog značenja jer pokazuje da trenutno ima podršku 50 senatora, što će u slučaju da proces njegovog opoziva dođe do glasanja u Senatu 45. američki predsjednik može mirno spavati jer je za opoziv potrebno 66 glasova u Senatu. To znači da bi čak 16 republikanskih senatora trebalo promijeniti svoj stav, a to je teško očekivati.

Ovakav razvoj situacije sigurno će barem malo umiriti Donalda Trumpa koji je proteklih dana pokazivao veliku nervozu koja se očitovala čak i u samoj organizaciji akcije lova na Al-Bagdadija. Naime, u pripremi akcije Trump je napravio još jedan u nizu presedana te o akciji nije obavijestio vodstvo Kongresa, točnije njegovu predsjednicu, demokratsku zastupnicu Nancy Pelosi. Nakon što je obavijestio svjetsku javnost o smrti Al-Bagdadija, Trump je kazao da demokratske čelnike Kongresa nije obavijestio o akciji jer je sumnjao da bi netko od njih mogao informacije pustiti u javnost te tako ugroziti cijelu operaciju.

I dok je čelnike Kongresa ostavio bez informacija o napadu na vođu Islamske države, Trump je o cijeloj operaciji ranije obavijestio neke savezničke države, ali i Rusiju što najbolje pokazuje kakav stupanj povjerenja Trump ima prema demokratima u Kongresu. Osim što u njih nema povjerenja, Trump je Nancy Pelosi i njene kolege u Kongresu ostavio u izolaciji vrlo vjerojatno i iz osobne osvete zbog postupka koji demokrati vode u Zastupničkom domu Kongresa. Naime, sve je izvjesnije da će do kraja godine Zastupnički dom kojim predsjeda Nancy Pelosi pokrenuti postupak opoziva Donalda Trumpa, čime bi on postao tek treći američki predsjednik u povijesti, nakon Andrewa Johnsona i Billa Clintona, protiv kojeg bi bio pokrenut postupak opoziva.

Cijela situacija oko Trumpova opoziva dovela je do kaosa u američkom političkom životu i velike polarizacije u društvu. Iako će Trump kazati da isključivu odgovornost za takvu polarizaciju snose demokrati koji, kako tvrdi, na sve moguće načine od prvog dana žele srušiti demokratski izabranog predsjednika, činjenica je da je skandal s uvjetovanjem vojne pomoći Ukrajini u zamjenu za istragu protiv Huntera Bidena, sina Trumpova potencijalnog protivnika na izborima iduće godine, isključivo njegova krivica i krivica njegova odvjetnika, bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija.

Kada je 24. srpnja specijalni istražitelj Robert Muller pred Odborom za pravosuđe iznio prilično neuvjerljivo svjedočenje o suradnji kampanje Donalda Trumpa i Rusije za vrijeme izborne kampanje 201., činilo se kako Trump može mirno krenuti u lov na drugi mandat. No Trump ne bi bio Trump kada već dan poslije ne bi nazvao novog predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog te mu je u razgovoru zaprijetio da će SAD uskratiti Ukrajini 150 milijuna dolara vrijednu vojnu pomoć, ako ukrajinski pravosudni dužnosnici ne pokrenu kriminalnu istragu protiv Huntera Bidena. Dakle, samo dan nakon što je završio s jednim skandalom, Trump se doveo u situaciju da zloupotrijebi položaj predsjednika i manipulira financijskom i vojnom pomoći Ukrajini kako bi Kijev prisilio da fabricira kriminalnu istragu protiv sina svog vjerojatnog izazivača na izborima.

Za ovaj, vjerojatno najgori Trumpov skandal otkad je na vlasti, saznalo se na način koji je također nevjerojatan i nezapamćen. Zaposlenik jedne od američkih obavještajnih službi podnio je formalni zahtjev da mu se prizna status „zviždača” jer je u okviru svoga posla saznao sadržaj Trumpova telefonskog razgovora s Volodimirom Zelenskim i „obećanje“ koje je američki predsjednik dao ukrajinskom kolegi.

I dok je taj izvještaj otvorio vrata lavini napada na Trumpa koja će vrlo vjerojatno rezultirati pokretanjem postupka opoziva, Trump s druge strane nije odustao od optužbi na račun Joea i Huntera Bidena, iako ne postoje dokazi za bilo kakvo kazneno djelo. Motiv Trumpova zahtjeva da Ukrajina ciljano pokrene istragu protiv Huntera Bidena i njegove obitelji ne proizlazi iz predsjednikove brige za poštovanje zakona, nego iz čisto političkih poriva. Da postoje stvarni razlozi za istragu protiv Bidena, ona bi bila pokrenuta u Americi – u tom slučaju Trump bi mogao stisnuti ukrajinskog predsjednika da surađuje s američkim istražiteljima. No ideja da je Hunter Biden napravio nešto protuzakonito postoji samo u Trumpovoj glavi i glavama njegovih pristaša, ne i u stvarnosti. Čak ni Trumpov glavni tužitelj Bill Barr ne istražuje sina bivšeg potpredsjednika – jer za to nema nikakve osnove. Stvarni motiv zašto Trump od Ukrajine traži istragu Bidena je u pokušaju da priskrbi “prljavštinu” za svoju kampanju 2020., kao što je njegov sin Don Jr. tražio “prljavštinu” o Hillary Clinton na sastanku s Putinovim agentima 2016.

Nema sumnje da je Hunter Biden iskoristio svoje slavno prezime da uđe u nadzorni odbor ukrajinske plinske kompanije Burisma. Njen vlasnik Mikola Zločevski skupio je cijeli niz osoba koje su trebale dati legitimitet njegovu oligarskom biznisu pa je tako najpoznatije ime u nadzornom odboru bilo ono Aleksandra Kwaśniewskog, bivšeg predsjednika Poljske. Međutim, nema niti jednog dokaza da je itko od tih ljudi napravio išta protuzakonito.

U trenutku kada je čak i velikom dijelu njegovih pristaša postalo jasno da je Trump zloupotrijebio predsjedničke ovlasti te kada ankete pokazuju da više od polovice Amerikanaca podržava istragu Zastupničkog doma Kongresa, američki je predsjednik počeo gubiti živce. Sve je kulminiralo prošlog tjedna nakon svjedočenja bivšeg vršitelja dužnosti američkog veleposlanika u Ukrajini Williama Taylora. Ovaj karijerni diplomat koji je završio West Point i koji nema niti jedne mrlje u svojoj dugogodišnjoj karijeri svjedočio je protiv američkog predsjednika, tvrdeći kako mu je rečeno da je Donald Trump uvjetovao slanje vojne pomoći Ukrajini pokretanjem istrage u toj zemlji protiv njegova najvećeg političkog suparnika Joea Bidena.

Taylor je u svom iskazu naveo da je o Trumpovu zahtjevu doznao u razgovoru s američkim izaslanikom u Europskoj uniji Gordonom Sondlandom, glavnim igračem u operaciji koju je vodio Trumpov odvjetnik Rudy Giuliani, što nije bio dio službene američke politike. Prema Taylorovim navodima Sondland je tvrdio da se Trump ponaša kao poslovni čovjek u odnosima s Ukrajinom i citirao ga je u svojoj izjavi: „Kad poslovni čovjek odluči potpisati ček nekome tko mu nešto duguje, tad poslovni čovjek traži od te osobe otplatu duga prije nego što potpiše ček.“

Trump je prošloga tjedna napravio još jedan presedan kada demokratske čelnike Kongresa nije obavjestio o akciji protiv Al-Bagdadija, i to zbog, kako je rekao, opasnosti od curenja informacija

Kako je Trump odgovorio na to? Optužbama da se protiv njega vrši linč, kako je napisao na Twitteru, da su republikanci koji se protive Trumpu (tzv. „Never Trumperi“) „ljudski šljam“ i da su dužnosnici koji svjedoče protiv njega “radikalni birokrati” koji „vode rat protiv ustava“. Napao je i zviždača iz CIA-e čija prijava nadređenima je pokrenula čitavu aferu s Ukrajinom i istragu o opozivu u Kongresu. No Trumpova tvrdnja da je zviždač dao potpuno pogrešni iskaz sama je potpuno pogrešna jer se zviždačev iskaz u najvećoj mjeri poklapa s transkriptom razgovora Trumpa i Zelenskog koji je sama Bijela kuća objavila, a u kojem Trump kaže Zelenskom: „Htio bih da nam napravite uslugu.“ Jednako su lažne Trumpove tvrdnje da je zviždač nestao jer je diskreditiran, već upravo suprotno, u međuvremenu se javio i drugi zviždač koji je svojim iskazom, kako tvrde njegovi odvjetnici, potkrijepio prvog.

Trump je čak optužio demokratskog kongresnika koji vodi Kongresni obavještajni odbor da je on ustvari doušnik koji je informirao zviždača te da je lagao o razgovoru jer nije mislio da će Bijela kuća objaviti transkript. To je pak potpuno besmisleno jer zastupnik Adam Schiff nije mogao unaprijed znati sadržaj razgovora Trumpa i Zelenskog, a razgovor je prepričao na satiričan način nakon što je Bijela kuća objavila transkript, a ne prije toga.

Zanimljivo da se gotovo istovremeno sa saslušanjima pred odborom kojim predsjeda Adam Schiff, vodi i jedna druga pravna bitka u kojoj Trumpovi odvjetnici pokušavaju spriječiti objavu njegovih poreznih izvadaka iz vremena prije nego što je ušao u Bijelu kuću. Na raspravi koja se prošloga tjedna vodila pred Okružnim sudom u New Yorku Trumpovi su odvjetnici tvrdili da predsjednika štiti imunitet, a njegov odvjetnik William Consovoy je rekao i da „čak i ako predsjednik sutra upuca nekoga na 5. aveniji nitko mu ne može ništa jer ga štiti imunitet od kaznenog progona.“

Nije trebalo dugo da argumenti poput ovog, ali i Trumpovo prozivanje „ljudskog šljama“, daju rezultate te su Trumpovi pobornici počeli poduzimati konkretne korake u borbi za svog lidera. Prvi su u ofenzivu krenuli republikanski zastupnici u Kongresu koji su upali u sigurnu sobu za saslušanja u podrumu zgrade Kongresa, vičući da demokrati vode istragu protiv predsjednika skriveno i pristrano te su izazvali kratki prekid u istrazi u okviru mogućeg opoziva. Radi se o skupini zastupnika koja nije imala dozvolu nazočiti saslušanjima u okviru istrage, a zbog njihova upada i dramatičnog sukoba s demokratima saslušanje se nije moglo održati i započelo je tek četiri sata kasnije svjedočenjem dužnosnice američkog ministarstva obrane Laure Cooper.

Prigovori na račun pravičnosti postupka postali su središnji dio republikanske akcije protiv istrage u okviru mogućeg opoziva američkog predsjednika. No, stvarnost unutar saslušanja iza zatvorenih vrata je nešto drugačija jer republikanci su sudjelovali u svakom saslušanju koje je do sada održano. Naravno da je njihova uloga ograničena jer demokrati imaju većinu, ali na svakom saslušanju najmanje je deset republikanskih zastupnika. Tako je do sada 47 republikanskih zastupnika iz triju odbora Zastupničkog doma (za obavještajna pitanja, za vanjske poslove i za nadzor) – nazočilo i sudjelovalo u saslušanjima osam diplomata i vladinih dužnosnika koji su do sada pozvani da svjedoče. U tim saslušanjima sudjelovalo je i 57 demokratskih zastupnika iz triju odbora, no sudjelovanje nije dozvoljeno nikome drugom iz tih dviju stranaka.

Republikanci tvrde da je postupak nepravičan jer predsjednik na tim saslušanjima nema svoga odvjetnika te da demokrati ubrzavaju postupak, selektivno propuštaju materijale novinarima i proglašavaju tajnima dokumente koji to nisu. Žale se i da je samo šest pomoćnika republikanskih zastupnika dobilo dozvolu da nazoči saslušanjima, dok je broj demokratskih pomoćnika mnogo veći te da je pregledavanje transkripata s tih saslušanja moguće samo u nadziranim prostorijama.

Demokrati te optužbe odbacuju i tvrde da je ova faze istrage uvijek tajna kao što je to i svaka istraga u američkom pravosudnom sustavu koja se odvija pred velikim porotama. Poručuju da republikanci prigovaraju proceduri jer se ne žele suočiti s iznesenim dokazima i raspravljati o njima pa tako nisu doveli u pitanje ozbiljne navode koje je iznio William Taylor, tvrdeći da zbog tajnosti postupka to ne mogu. Demokratski zastupnici također podsjećaju da su se i kongresne istrage protiv bivših američkih predsjednika Richarda Nixona i Billa Clintona također vodile iza zatvorenih vrata. Nakon predstave u Kongresu uslijedio je novi Trumpov protuudar kada je u petak najavio da povjerava svojem glavnom državnom odvjetniku Williamu Barru istragu o izvorima istrage ministarstva pravosuđa o miješanju Rusije u američke predsjedničke izbore 2016., za koju se pokazalo da se radi o „najgoroj obmani“ u povijesti SAD-a. Drugim riječima, Trumpov državni odvjetnik dobio je zadatak da istraži Roberta Mullera te da otkrije otkuda je krenula inicijativa za pokretanje ruske istrage, za koju Trump tvrdi da je „lov na vještice“, koju su pokrenuli njegovi politički protivnici. Ta odluka dodatno je zaoštrila odnose između demokrata i Trumpa, ali i između Trumpa i nekih republikanaca u Senatu koji bi u slučaju da Zastupnički dom izglasa Trumpov opoziv trebao donijeti konačnu odluku o smjeni 45. američkog predsjednika. Za Trumpovu smjenu su potrebni glasovi 66 od 100 senatora i vrlo je teško očekivati da će čak 20 republikanaca okrenuti leđa Trumpu i glasati protiv njega. Sve to izaziva dodatnu nervozu kod Donalda Trumpa koji još uvijek nije siguran hoće li dočekati izbore u studenome sljedeće godine kao predsjednik SAD-a ili kao prvi predsjednik u povijesti ove države koji je smijenjen s te dužnosti.