Trumpova administracija neće u ovome trenutku iskoristiti mogućnost preuzimanja kontrole nad Nacionalnom gardom, rekao je u nedjelju Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O’Brien, dok diljem SAD-a bukte nemiri zbog smrti nenaoružanog crnca prilikom nasilnog privođenja.

“Nećemo federalizirati gardu u ovom trenutku. Ali, ako je potrebno, imamo dodatne vojne snage koje mogu biti raspoređene. Ako guverneri i gradonačelnici trebaju te snage i ako ne mogu kontrolirati situaciju”, rekao je O’Brien novinarima u Bijeloj kući.

Dodao je da odluke o uvođenju reda trebaju donositi guverneri i gradonačelnici.

“Učinit ćemo sve što guverneri ili gradonačelnici trebaju kako bi održali kontrolu nad svojim gradovima”, istaknuo je O’Brien.

Nekoliko dana traju nasilni prosvjedi širom SAD-a zbog smrti crnca Georgea Floyda u Minneapolisu, kojemu je policajac koljenom prignječio vrat nakon čega je Floyd preminuo.

Nacionalna garda priopćila je u nedjelju da je pet tisuća vojnika aktivirano u više od 15 država te u Washington D.C.-u, ali da su “državne i lokalne” policijske snage i dalje odgovorne za sigurnost.

Još dvije tisuće pripadnika je spremno ako to bude potrebno, stoji u priopćenju.

Nacionalna garda ustrojena je po saveznim državama i teritorijima i njome zapovijeda guverner.

No, od 2006. američki predsjednik može mobilizirati jedinice na teritoriju SAD-a bez dozvole guvernera.

Sukobi između prosvjednika i policajaca potresali su petu noć zaredom američke gradove unatoč policijskom satu koje su vlasti proglasile u nekima od njih kako bi smirile gnjev zapaljen Floydovom smrću, izvještavaju u nedjelju agencije.

Trump je obećao “zaustaviti kolektivno nasilje” nakon nekoliko noći nasilja i vandalizma na američkim  ulicama.

Osim duboke frustracije zbog nesrazmjerne policijske brutalnosti prema afroameričkoj zajednici nasilje je eksplodiralo i zbog socijalne izolacije nametnue pandemijom koronavirusa koja je milijune ljudi ostavila bez posla pa opet nesrazmjerno pogodila siromašne i manjine.

Policija u tome gradu u Minnesoti upotrijebila je suzavac i druga sredstva, interventna policija bila je raspoređena kako bi rastjerala ljude koji su prkosili policijskom satu.

Prosvjednici i policajci sukobljavali su se i u New Yorku, Philadelphiji, Los Angelesu i Atlanti, zbog čega su gradske vlasti posljednja dva grada, kao i vlasti Miamaija i Chicaga proglasile policijski sat.