Iako bi se ekonomska politika novog američkog predsjednika, po njegovim najavama, uglavnom trebala oslanjati na trgovinske carine što bi Europskoj uniji moglo nanijeti veliku štetu, političke turbulencije i raspad vlade u Njemačkoj u ovome su trenutku puno veća opasnost za stabilnost europskog gospodarstva
Pobjeda Donalda Trumpa većini američkih birača vratila je nadu da će živjeti bolje i zarađivati više. Obećao im je i manje poreze. Kako bi zaštitio domaću proizvodnju i napunio proračun, najavio je veće carine za uvoznu robu, i to do 20 posto na cjelokupan uvoz, ali i 60 i više posto na pojedine kineske proizvode. Kako će se Trumpova ekonomska politika uglavnom oslanjati na trgovinske carine, pitanje je kako će se to odraziti na Europsku uniju kojoj bi takva politika mogla nanijeti veliku štetu. Pogotovo bi ugroženo moglo biti njemačko gospodarstvo, i to zato što će se carine najvećim dijelom odnositi na industrijske proizvode i automobile. Baš zato u münchenskom ekonomskom institutu Ifo smatraju da će najavljene visoke dodatne carine na uvoz iz drugih dijelova svijeta uzrokovati značajan pad izvoza u SAD, ali i u Kinu.
“Trump zagovara izrazito protekcionistički ekonomski program temeljen na visokim uvoznim carinama i drugim ograničenjima međunarodne trgovine, posebice u odnosima s Kinom i potencijalno Europom”, upozorio je predsjednik Instituta Clemens Fuest te preporučio odgovarajuće mjere opreza onima koji donose odluke. Njemački izvoznici, kojima je SAD najveće izvozno tržište, morat će se suočiti s ogromnim gubicima ako Trump ispuni obećanja iz kampanje o carinama od 20 posto na uvoz od svih trgovinskih partnera i carinama od 60 posto na uvoz iz Kine. Istovremeno, Trump je više puta, čak i tijekom ove kampanje, govorio vrlo negativno o odnosu EU-a prema SAD-u u gospodarskoj i trgovinskoj sferi.
Njemački izvoznici, kojima je SAD najveće izvozno tržište, suočit će se s ogromnim gubicima ako Trump ispuni obećanja
Prema procjeni Instituta, takve mjere bi samo u Njemačkoj prouzročile 33 milijarde eura gospodarske štete. Njemački izvoz u SAD mogao bi se smanjiti oko 15 posto, a izvoz u Kinu također oko 10 posto, zbog neizravnih učinaka pada trgovinske razmjene između SAD-a i Kine. Njemačke tvrtke izvezle su prošle godine u SAD robe u vrijednosti od 157,9 milijardi eura, čime je najveće nacionalno gospodarstvo na svijetu devetu godinu zaredom postalo najvažnije njemačko izvozno tržište. Uvoz iz SAD-a u međuvremenu je dosegao 94,7 milijardi eura što čini SAD trećim među njemačkim uvoznim partnerima. U međuvremenu su tvrtke iz cijelog EU-a prošle godine u SAD izvezle robe u vrijednosti od 502,3 milijarde eura, a odatle uvezle 346,5 milijardi eura. EU je tako u robnoj razmjeni zabilježio suficit od 155,8 milijardi eura. Drugačija je situacija bila u razmjeni usluga, gdje je američko gospodarstvo najjače. Poduzeća iz EU-a lani su iz SAD-a uvezla usluga u vrijednosti 396,4 milijarde eura, a tamo izvezla 292,4 milijarde eura. Unija je tako u razmjeni usluga s SAD-om zabilježila deficit od 104 milijarde eura.
Kad je Hrvatska u pitanju, SAD nam je 11. vanjskotrgovinski partner s oko četiri milijarde eura razmjene robe i usluga. Većih direktnih posljedica ne bi trebalo biti, ali indirektna je šteta za naše izvoznike i te kako moguća, pogotovo ako dođe do općeg pada izvoza iz Europe prema SAD-u i, s druge strane, ako Europska unija odluči podizati carinske stope na uvoz energenata iz SAD-a. Ako do toga dođe, može se očekivati novi rast inflacije u EU-u, ali i u Hrvatskoj s obzirom na to da uvozi velike količine LNG-ja za sebe i okolne zemlje.
S posljedicama pada proizvodnje u njemačkoj autoindustriji mogao bi se suočiti i dio naših tvornica koje za Nijemce proizvode automobilske dijelove i sudjeluju u njihovu lancu opskrbe. Isto tako, ako dođe do recesije u Njemačkoj, Hrvatska može očekivati manje turista i njihovo kraće zadržavanje. I na kraju, budući da je Njemačka značajan investitor u Hrvatskoj, dođe li do recesije, logično je očekivati i usporavanje investicija.
No ono što je u priči oko Trumpove najave uvođenja viših carina potencijalno najopasnije jest položaj Kine. Visoke carine SAD-a na kinesku robu mogle bi imati i negativne učinke na Europu. Ako Kina više ne bude mogla izvoziti u Ameriku, okrenut će se Europi kako bi tu prodala robu po dampinškim cijenama i potencijalno preplavila europsko tržište. Donald Trump fokusirao se uglavnom na Kinu i nazvao Europsku uniju “mini-Kinom”. No krajem listopada je upozorio da će i EU na kraju platiti ceh, obećavši da će ubuduće kod carina obratiti pozornost na reciprocitet.
“Ne kupujete naše automobile. Ne kupujete naše poljoprivredne proizvode. Prodajete milijune i milijune automobila u Sjedinjenim Državama. Ne, ne, ne. Morat ćete za to platiti visoku cijenu”, rekao je bivši i budući američki predsjednik na skupu u Pennsylvaniji. Europska unija puno više izvozi u SAD nego što odande uvozi. No obje strane mogu mnogo toga izgubiti. Carinski sukob između SAD-a i EU-a mogao bi se za američko gospodarstvo pokazati kao bumerang. Američki carinski nameti podigli bi cijene za američke potrošače i povećali inflaciju u SAD-u. Također bi mogli dovesti do osvetničkih europskih protumjera. Čestitajući Trumpu na izbornoj pobjedi, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podsjetila je da SAD i Europa imaju zajedničke temelje koji su više od obrambenog saveza.
“Povezani smo pravim partnerstvom među svojim narodima, koje ujedinjuje 800 milijuna građana. Milijuni radnih mjesta i milijarde dolara i eura u trgovini i investicijama s obiju strana Atlantika ovise o dinamici i stabilnosti naših gospodarskih odnosa”, napisala je Ursula von der Leyen.
Koje bi zemlje EU-a bile najviše pogođene potencijalnom carinom od 10 posto? Koje europske zemlje imaju najveći udio SAD-a u svom izvozu izvan EU-a? Koliki postotak izvoza svake zemlje EU-a odlazi u SAD? Euronews Business analizirao je potencijalni utjecaj Trumpovih predloženih carina. U 2023. Njemačka je bila uvjerljivo broj jedan s izvozom 157,7 milijardi eura robe u SAD prema podacima Eurostata. Slijede Italija i Irska s izvozom u vrijednosti od 67,3 milijarde eura odnosno 51,6 milijardi eura. Te tri zemlje zajedno čine 55 posto izvoza EU-a u SAD. Francuska je izvezla 43,9 milijardi eura, Nizozemska 40,5 milijardi eura, Belgija 31,3 milijarde eura, a Španjolska 18,9 milijardi eura.
Iz svega navedenog jasno je zašto Trumpove najave za EU dolaze u lošem trenutku. Gospodarski rast je ionako slab, a Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, trenutačno stagnira i posebno ovisi o izvozu vozila pa bi novi američki carinski nameti pogoršali situaciju.
“EU mora povećati svoju konkurentnost, ojačati svoje obrambene sposobnosti i suočiti se s izazovima koje postavlja Kina. Prioritet bi trebao biti sprječavanje uvođenja novih carina. Ako to ne bude moguće, potrebne su protumjere koje zahtijevaju jedinstveni stav svih 27 članica EU-a”, navodi se u dokumentu Saveza njemačke industrije (BDI) koji prenosi DW.
Ako se ne bude moglo spriječiti uvođenje carina, Savez njemačke industrije predlaže protumjere svih 27 članica EU-a
Upravo je slabost njemačkog gospodarstva u ovome trenutku možda i opasnija od Trumpovih najava o uvođenju carina. Prije desetak dana pala je i njemačka vlada te će se 23. veljače održati prijevremeni izbori. Njemački ekonomisti upozoravaju da se raspad vlade nije mogao dogoditi u gorem trenutku. U SAD-u je Donald Trump osvojio svoj drugi mandat na predsjedničkim izborima, a s njim dolaze izazovi u sigurnosnoj, trgovinskoj i klimatskoj politici, kao i kada je u pitanju podrška Ukrajini u obrani od Rusije.
“Njemačka je manje spremna nego kada je Trump pobijedio na svojim prvim izborima 2016. Nakon četiri godine stagnacije i strukturalnih slabosti, Njemačka nije samo ‘bolesnik Europe’ nego je i ranjivija nego prije osam godina”, rekao je za Reuters glavni ekonomist banke ING Carsten Brzeski. S druge strane, Martin Gornig, direktor istraživanja sektora industrijske politike u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu, poziva na „sustavne promjene”. I to ne u nacionalnim okvirima, nego u kontinentalnom kontekstu. U intervjuu za DW je rekao: „Njemačka je najveća industrijska nacija u Europi i ima korijene u Europi. Stoga može postojati samo jedna ‘europska industrijska politika’.” Upitan koje bi hitne mjere vlada trebala poduzeti, rekao je da se treba čuvati pretjeranog akcionizma i da ne treba “bacati milijarde na ulaganje u bilo što”.
“Na kraju krajeva, još ima vremena. Još nismo pred provalijom. Sada je potrebna smirena politika, gdje će i kompanije i potrošači imati osjećaj da znaju što ih sutra očekuje”, zaključio je Martin Gornig.
I dok su izbori u Njemačkoj dosta daleko, gospodarstvo te države, ali i cijelog EU-a, polako se sprema za ponovni Trumpov ulazak u Bijelu kuću. Kada je ekonomija u pitanju, jasno je da Trump vjeruje da su carine učinkovito sredstvo za poticanje domaće proizvodnje i povećanje utjecaja u međunarodnim pregovorima te smatra da su učinkovito sredstvo za uravnoteženje trgovinskog deficita. Ostaje vidjeti u kolikoj će mjeri 47. američki predsjednik održati svoja obećanja i hoće li carine doista i biti tolike kakve je najavio. Isto tako, bit će zanimljivo promatrati kako će na to odgovoriti EU i Kina i hoće li njihov odgovor imati dalekosežne posljedice na svjetsko gospodarstvo.
Komentari