TRPIMIR GOLUŽA: ‘Zbog nesposobne gradske vlasti bazen u Španskom 19 milijuna eura skuplji’

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO

Trpimir Goluža, nestranački zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini iz Kluba Mosta, tvrdi da je aktualna gradska vlast nesuradljiva, a zbog njenih grešaka kasne i poskupljuju projekti nogometnih stadiona u Kranjčevićevoj i Maksimiru

Grad Zagreb ostao je bez europskog novca za izgradnju bazena u Španskom. Zbog toga je moderno kupalište koje bi, među ostalim, trebalo sadržavati veći sportsko-rekreacijski bazen, tribine za 300 gledatelja i wellness zonu, postalo puno veći financijski teret za Grad. Što se tiče drugih sportsko-rekreativnih projekata, najavljivani stadion u Kranjčevićevoj i dalje čeka početak prave gradnje. Na te teme je upozoravao nestranački zastupnik u Gradskoj skupštini iz Kluba Mosta Trpimir Goluža koji za Zagreb News objašnjava što se događa s tim projektima.

ZgNews: Što se dogodilo s izgradnjom bazena u Španskom? Rekli ste da je projekt jako poskupio nakon što je Grad izgubio europski novac.

Izgradnja bazena u Španskom odličan je primjer razine sposobnosti aktualne gradske vlasti. Tomaševićeva gradska vlast naslijedila je gotov projekt sa svim potrebnim dozvolama i u pune tri godine nije napravila gotovo ništa, iako je prema javnim gradonačelnikovim obećanjima bazen u Španskom već trebao biti izgrađen. I ne samo to, gradnja bazena trebala je u potpunosti biti financirana bespovratnim europskim novcem, no zahvaljujući „sposobnoj“ Tomaševićevoj ekipi, sad će je u cijelosti platiti Zagrepčani. Da stvar bude još gora, u ove tri godine Tomaševićeva lutanja, čekanja i kalkuliranja s početkom gradnje, cijena izgradnje bazena porasla je za 19 milijuna eura ili 142 milijuna kuna, s prvotno planiranih 13 i pol milijuna eura na sadašnja 32 milijuna. Dakle, Zagrepčani će uz Tomaševića umjesto poklonjenog bazena imati bazen koji će platiti kao da su izgrađena dva i pol bazena.

ZgNews: Gdje je gradska vlast pogriješila? Zašto su izgubili europski novac za taj projekt?

Gradska vlast bila je tvrdoglava, nesuradljiva i iznenađujuće ograničena. Novac je izgubljen jer Grad nije zadovoljio uvjete natječaja koji je raspisalo Ministarstvo turizma i sporta za projektne prijedloge u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Umjesto da je dostavila svu potrebnu dokumentaciju navedenu u uvjetima natječaja i da je po tom pitanju surađivala s nadležnim ministarstvom, gradska vlast je ignorirala njihove primjedbe. Projekt kupališta u Španskom nije prošao na natječaju, a gradska vlast je pokrenula upravni spor protiv Ministarstva. Naravno i taj spor je izgubila. Da apsurd zagrebačke gradske vlasti bude potpun, osoba odgovorna za takvu blamažu i ogromnu financijsku štetu po gradski proračun nije kažnjena, već je nagrađena promoviranjem na višu funkciju.

ZgNews: Kad bi taj projekt trebao biti dovršen? Radi li se dovoljno na sličnim projektima i sadržajima?

Navodno za 18 mjeseci. No s obzirom na to da u Tomaševićevom mandatu realizacija svih građevinskih projekata debelo kasni i značajno više košta no što se u početku najavljuje, teško je procijeniti kada ćemo se moći uživati u Kupalištu Špansko. Naime, prema najavama gradske uprave, izgradnja bazena trebala je započeti još prije godinu i pol dana, a započela je tek prije par mjeseci. Ako se ovakva dinamika nastavi, teško je vjerovati da će bazen u Španskom biti završen za obećanih godinu i pol dana.
Bazena kao i drugih sportskih i rekreacijskih sadržaja je u Zagrebu i tako premalo. Ozbiljnijih ulaganja u sportsko-rekreacijsku infrastrukturu nema zadnjih 35 godina, još od Univerzijade. Grad Zagreb može i treba u potpunosti iskoristiti sportsko rekreativni potencijal Medvednice, Sljemena, Jaruna, Prisavlja, Bundeka, Save, Tuškanca, Cmroka, Sesvetske doline, Kajzerice i drugih. No za to je nužno da Gradom upravljaju ljudi koji pitanje sporta i rekreacije u gradu doživljavaju važnim

ZgNews: Gradonačelnik Tomašević je predstavio projekt stadiona u Kranjčevićevoj sredinom prošle godine kada je i najavio da će biti gotov u proljeće 2025. Zašto se taj projekt toliko odužio?

Stadion sigurno neće biti gotov u proljeće sljedeće godine. Priča oko stadiona u Kranjčevićevoj vrlo je slična priči oko bazena u Španskom. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Tomaševića, najavio je da će dogradnja i nadogradnja stadiona u Kranjčevićevoj započeti u drugoj polovici 2023., da će stadion biti izgrađen u roku godinu dana, odnosno do kraja 2024., te da će ukupni troškovi izgradnje iznositi 20 milijuna eura. Danas smo na kraju 2024. godine. Ne da stadion nije izgrađen, već radovi na njegovoj izgradnji nisu niti započeli, a planirani troškovi već su porasli na 30 milijuna eura. Prazna obećanja i enormno povećanje troškova tipična su za Tomaševićevu vladavinu Zagrebom. Projekti se prolongiraju jer gradska uprava nema potrebno iskustvo, efikasnost i odlučnost, a čini mi se niti hrabrost za provedbu projekata. Jednostavno, nesposobni su, ne znaju i boje se. To su aktivisti koji nikada do preuzimanja Zagreba nisu radili neki ozbiljan posao. Oni znaju prosvjedovati i ležati na cestama, ali naravno da ne znaju upravljati složenim sustavima i procesima.

ZgNews: Što to znači za projekt maksimirskog stadiona? Prema vašim procjenama, kada ga možemo očekivati?

To znači da je projekt izgradnje maksimirskog stadiona i dalje na ledu, nije se pomaknuo s mrtve točke. Zbog Tomaševićeve sposobnosti radovi na njemu će započeti barem dvije godine kasnije nego što su trebali. Stadion u Kranjčevićevoj bitna je sastavnica, preduvjet za početak izgradnje novog Dinamova stadiona. „Kranjča“ će biti zamjena Maksimiru dok se stari Maksimir sruši i novi ne izgradi. S obzirom na to kako vjerujem da će Tomašević izgubiti predstojeće zagrebačke izbore, nadam se da bi novi maksimirski stadion mogao ugledati svjetlo dana 2030.

ZgNews: Planirate li se kandidirati za gradonačelnika Zagreba na idućim lokalnim izborima?

O tom potom. Na izborima ću sigurno sudjelovati. No važnije od gradonačelničke kandidature je okupiti sposobnu, stručnu i kompaktnu ekipu koja je u stanju Zagreb izdići iz ove protupoduzetničke atmosfere i pretvoriti ga u grad otvoren poduzetničkim inicijativama i projektima. Zagreb može i treba biti grad s kvalitetnim komunalnim uslugama, čist, uredan, socijalno osjetljiv, demografski poticajan grad u kojem se sigurno i ugodno živi. U tom pogledu spreman sam dati i vlastiti obol.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.