Mostov kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika Zvonimir Troskot upozorio je u subotu da treba što hitnije sanirati posljedice zagrebačkoga potresa u Gornjoj Dubravi.

Troskot je istaknuo da se to posebice odnosi na ruralni i gospodarski zaboravljeni dio Medvedskoga brega koji je, uz Čučerje i Markuševec, najjače stradao u razornome potresu u ožujku prošle godine.

Upozorio je i da 300 dana nakon potresa nije srušena ni jedna u potresu razorena kuća te da nije sagrađen niti jedan objekt.

Troskot je, zajedno s Mostovim saborskim zastupnikom Ninom Raspudićem, na konferenciji za novinare na Tržnici  Dubrava podsjetio kako stanovnici Medvedskog brega imaju crvenu naljepnicu na kućama i traže alternativne domove.

Kada im pak dođe inspekcija kažu im da mogu živjeti u šupama i da im je to dostatno za život, upozorio je Troskot i ustvrdio da je taj dio grada Zagreba “ostavljen na cjedilu”.

Nezadovoljan predloženim modelom obnove

“Ti ljudi jedva sklapaju kraj s krajem. Jako je upitan model 60:20:20. Ako imate osobe koje žive u kontejneru bez grijanja, bez tuša i bez sanitarnoga čvora, postavlja se pitanje na koji su način Grad Zagreb i Vlada mislili da će ti ljudi uspjeti financirati jedan dio obnove svojih domova“, upitao se Troskot.

Smatra da je upitno kako će i ostali Zagrepčani čiji su objekti stradali u potresu financirati svoj dio s obzirom na prosječna primanja i kreditnu zaduženost, a također je upitno kako će Grad Zagreb uspjeti namaknuti svojih 20 posto.

“Zagrepčani ne znaju koliko je Grad zadužen, a najbolji primjer je obveznica od dvije milijarde kuna koja Gradu Zagrebu na naplatu dolazi 2023. što će građane Zagreba opteretiti za nekih četiri tisuće do pet tisuća kuna po stanovniku”, rekao je Troskot.

Podsjetio je da je Most na to upozoravao i pri izglasavanja Zakona o obnovi te objasnio da su i zato, među ostalim, bili suzdržani kada se donosio taj zakon.

Raspudić je pak rekao kako žele upozoriti na teško stanje stanovnika Medvedskoga brega, ali i drugih zagrebačkih naselja koji su se našli u vrlo nepovoljnoj situaciji i zanemareni su.

Ustvrdio je kako zakonodavac nije dobro odradio svoj posao, te da deset mjeseci nakon potresa u Zagrebu, možemo vidjeti koliko je napravljeno.

“Bojimo se da će ‘nadoštukavanje’ Zakona koji nije bio dovoljno dobar, ostaviti još gore posljedice. Nije dobro sagledano stanje na terenu”, ocijenio je Raspudić.

Smatra kako model 60:20:20 pokriva samo konstrukcijsku obnovu što je, dodao je, prema procjenama arhitekata, jedna petina kompletne obnove.

“To pak znači da građani moraju pokriti većinu obnove, a oni za to nemaju novca“, zaključio je Nino Raspudić.