Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot u Newsroomu N1 televizije govorio je o najavljenoj kupovini OMV-a od strane INA-e i MOL-a, novim mjerama vlade i drugim aktualnostima.

Zvonimir Troskot kaže da mu je preuzimanje OMV-a od strane MOL-a i INA-e čin veleizdaje.

“Po onome što je izašlo u javnost, internim dokumentom Uprava INA-e 2021. godine predala je pravo prvokupa za kupnju OMV-a MOL-u, što je zapravo suprotno ugovoru kojeg je Vlada potpisala s MOL-om o pravu prvokupa i transakcija u samom okruženju. Tamo je INA već bila svojevrstan dioničar pa je čak i donijela odluku o sufinanciranju otkupa OMV-a u kojem INA ne dobiva ništa, a MOL dobiva sve”, kaže Troskot.

“Još jedna odluka u nizu koje vode u veleizdaju Hrvatske”

Kaže da je diskutabilno to da je u vrijeme kad je INA pretrpjela milijarde gubitka Uprava INA-e dobila bonuse te to povezuje s odlukama oko preuzimanja OMV-a i kaže da bi trebalo istražiti.

“I Europska komisija istražuje jednu takvu transakciju”, tvrdi Troskot i dodaje da je to samo još jedna odluka u nizu mnogih koji vode u veleizdaju hrvatskih energetskih nacionalnih interesa.

“Bilo bi lijepo da je INA vlasnik svih tih benzinskih crpki po Sloveniji, a ovako se svelo na to da je INA vlasnik benzinskih tek po dijelovima Hrvatske i BiH, a to nije slika koju smo mi imali i gradili o INA-i i nije prava slika moći između INA-e i MOL-a. To je nastavak veleizdajničke energetske politike”, rekao je Troskot.

Dodao je da mu nije jasno zašto su članovi Uprava INA-e dobili otkaz ako nisu prekršili Zakon o trgovačkom društvu ili svoje ugovore, odnosno zašto su morali otići. Također dodao je da mu nije jasno zašto ih država nije tužila, ako su napravili nešto zbog čega su morali otići, odnosno zašto oni nisu tužili državu da dobiju otpremnine.

“Ovako su oni dobili bonuse za ovu veleizdajničku transakciju i još će im porezni obveznici platiti otpremninu za odlazak, koji nije nikome jasan. Čini se da su i oni upleteni u cijelu aferu Škugor u kojoj smo svi mi ostali bez plina, bez benzinskih crpki, a vrijednost INA-e se svakim danom neobjašnjivo smanjuje”, kaže Troskot i naglašava da se mađaronska politika u INA-i nastavlja.

“To su ozbiljne stvari, a to da ministar gospodarstva na sjednici Vlade preuzimanje OMV-a proglašava nekakvom dobrom transakcijom je najmanje upitno”, kaže Troskot.

Govorio je o promjeni modela upravlja INA-om koju je najavio premijer. Troskot kaže da se to i ne može napraviti. Podsjetio je na, po njemu, neobjašnjivu odluku Županijskog državnog odvjetništva Grada Zagreba iz 2019. godine, koje je Hanfinu kaznenu prijavu nastalu 2011. godine, odbacio.

“Ta agencija je napravila odličan nadzor kojeg su mnogi energetski i financijski stručnjaci pohvalili, a preko tog nadzora podignuta je kaznena prijava protiv članova Uprave INA-e i MOL-a kao pravne osobe. Naime, nadzor je utvrdio da je cijeli model upravljanja unutar INA-e postavljen suprotno Zakonu o trgovačkim društvima”, rekao je Troskot i dodao da je u INA-i već bio uspostavljen paralelan sustav upravljanja.

Rekao je da mu nije jasno zašto je ta kaznena prijava odbačena te da je to bio jedan od najvažnijih dokumenata po kojem se moglo organizirati funkcioniranje INA-e, onako kako je to uistinu trebalo biti. Također, smatra da je promjena modela upravljanja koju spominje Andrej Plenković samo marketinški trik te je naglasio kako smatra da je Plenković odlučio predati INA-u MOL-u.

“Mislim da smo jedina država na svijetu u kojoj glavni centralni bankar dobiva darovnice od mađarske vlade”, kaže Troskot.

“HEP je u bankrotu”

Govorio je i o budućnosti HEP-a za kojeg je Vlada najavila dokapitalizaciju. Troskot tvrdi da je HEP u bankrotu. “Projecirani gubitak HEP-a bit će između 6 i 7 milijardi kuna. HEP ima neplaćene obveze do godinu dana u vidini do 8 milijardi kuna, ima rezervirane troškove na razini od 8 milijardi. Dakle, već sad HEP ima ima gubitak na razini kapitala samog HEP-a”, kaže Troskot.

Kaže da nijedan projekt HEP-a ne može proći bez garancije Vlade RH. “Postoje u HEP-u određeni ugovori koje imaju poslovne banke koje kreditiraju određene projekte unutar HEP-a, koje za garanciju imaju određene financijske pokazatelje. I čim se određeni financijski pokazatelji kao takvi pokvare, oni u tom trenutku povlače svoje kredite. HEP se doveo u takvu situaciju da će poslovne banke vrlo vjetrojatno povući svoje tranše te će jedini kreditor HEP-a ostati Vlada Republike Hrvatske”, rekao je Troskot.

Govorio je da je Most i ranije upozoravao na gubitke dijelova HEP-a te da postoje određeni pokazatelji da bi dijelove HEP-a političkim odlukama dovode do takvog gubitka kako bi tu tvrtku privatizirali.

Rekao je da HEP nema upravu koja je kapacitirana za vođenje tako velike i kompleksne tvrtke.

Komentirao je i Vladine mjere. Kaže da Vlada daje novac koji je već uzet od svih nas i za kojeg sad vlada govori da ona nama sad daje. “Ne daju oni nama ništa”, kaže Troskot.

“Umirovljenici su najugroženija skupina”

Na pitanje kako bi onda Most pomogao umirovljenicima. “Prije svega bi napravili izračun koliki je pravi troškak umirovljenika”, kaže Troskot i dodaje da je stvarna inflacije prešla 20 posto i da nitko nije napravio košaricu stvarnih troškova.

“Porezna uprava ima mehanizme preko kojih može točno vidjeti tko od umirovljenika živi samo od mirovine, a koliko ih ima nekakvu rentu”, kaže Troskot i dodaje da je jedan od problema to što nedostaje pravi cenzus.

Smatra da su umirovljenici najugroženija skupina i dodaje da ta skupina građana nije dobro pokrivena mjerama.

“Ako je inflacija 20 posto, trebao bi se točno izračunati košarica za tih milijun ljudi i kakvu pomoć bi po određenim razredima oni trebali dobiti”, kaže Troskot i dodaje da je porezni sustav dodatno opterećen.

Kaže da vlada davanjem novca povećava državnu potrošnju. “Mi se zalažemo da se smanji porez na dohodak, da se smanje trošarine i drugi porezi”, kaže Troskot i dodaje da Vlada mora raditi i dugoročne mjere.

Govorio je da država mora gledati i rashodovnu stranu te provođenjem reformi pomoći građanima.