Objavljeno u Nacionalu br. 746, 2010-03-02

HRVATSKI KRAK međunarodne istrage u Hypo banci usmjeren je prema Ivi Sanaderu, Iviću Pašaliću i Vladimiru Zagorcu

Prošlog petka u prostorijama državnog odvjetništva u Klagenfurtu održan je važan međudržavni sastanak predstavnika državnih odvjetništava Austrije, Njemačke, Lihtenštajna i Hrvatske. Tom radnom sastanku prisustvovali su visoki dužnosnici državnih odvjetništava, gotovo sam vrh tih pravosudnih institucija, a razgovaralo se o iznimno važnoj temi – kriminalu koji je na rub propasti doveo Hypo Alpe Adria Grupu, koju su potkraj prošle godine morali sanirati njemački i austrijski porezni obveznici, a ona je na kraju prešla u austrijsko državno vlasništvo.

Taj kriminal od konca prosinca 2009. istražuje SoKo Hypo jedinica, odnosno Sonderkommando, ili jedinica za posebne namjene. Sonderkommando istražuje doslovce sve poslovne transakcije banke Hypo Group Alpe Adria u zadnjih 15 godina, a posebno veze koje su s tom bankom imali bivši premijer Ivo Sanader, Ivić Pašalić, nekoć moćni savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te general Vladimir Zagorec. Cilj je istražitelja rekonstruirati pozadinu i otkriti logiku svih slučajeva tzv. cross-border financiranja. Te su financijske transakcije zapravo išle iz sjedišta banke u Klagenfurtu izravno u Hrvatsku, mimo poslovnica te banke u Hrvatskoj.

To se radilo djelomice zato što je tako zbog regulative Hrvatske narodne banke bilo jeftinije, ali ponajprije stoga što su ti aranžmani jamčili da nitko iz ovlaštenih državnih institucija u Hrvatskoj neće moći imati uvid u strukturu tih transakcija, u koje su bili uključeni uglavnom privilegirani pojedinci. Zapravo se ispituju svi sumnjivi financijski aranžmani koje je Hypo banka izravno iz Klagenfurta financirala u Hrvatskoj. U istrazi o tom predmetu od samog početka surađuju Austrija, Njemačka, Lihtenštajn i Hrvatska. Njemačka, među ostalim, i zato što se želi razjasniti zašto je Bayerische Landesbank prije nekoliko godina naivno ušao u suvlasništvo Hypo banke, a Austrija zato što je operacija spašavanja banke ponajviše išla na teret austrijskih poreznih obveznika i zato što se sumnja da kriminal unutar te banke ima ishodište u Austriji. Lihtenštajn sudjeluje kako bi pokušao otkriti je li netko u toj državi nezakonito pomagao sakriti mutne financijske transakcije, a Hrvatska kako bi pokušala rasvijetliti tko se obogatio zahvaljujući novcu skupljanom za obranu Hrvatske, koji je završio na tajnim računima u Austriji. Tročlanu hrvatsku delegaciju predvodio je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Lazo Pajić.

Na sastanku je definitivno dogovorena daljnja suradnja zemalja. Osim toga, svi su govorili o tome što koga zanima, dogovorili se kako će razmjenjivati informacije, a svi su obaviješteni i o trenutačnom stanju tog predmeta. Hrvatski predstavnici zatražili su informacije o sumnjivim kreditima i mogućim provizijama za one koji su za odobravanje sumnjivih kredita intervenirali, a posebno ih je zanimalo jesu li austrijski istražitelji i službeno kao osumnjičene počeli spominjati hrvatske državljane i pravne osobe iz Hrvatske. Počela je i razmjena nekih osjetljivih informacija. Austrijskoj strani prilično se žuri. Nipošto nije slučajno da se taj važni sastanak u Klagenfurtu održao samo dan nakon što je SoKo Hypo jedinica nenajavljeno upala u središte Hypo Alpe Adria Grupe u Klagenfurtu. Svi sudionici sastanka znali su da će se taj upad dogoditi, bili su prisutni u Klagenfurtu u tijeku akcije, a sutradan su održali i formalni sastanak. Prošlog četvrtka popodne Sonderkommando Hypo, ili skraćeno SoKo Hypo, specijalna istražiteljska jedinica austrijske policije, neočekivano je obavila pretres Hypo Alpe Adria Grupe u Klagenfurtu, s jednim jedinim ciljem – pronaći dokazne materijale protiv Ive Sanadera, Vladimira Zagorca i Ivića Pašalića, trojice najutjecajnijih Hrvata koji su 90-ih i poslije imali ogroman utjecaj na poslovanje te banke. Njih su trojica u vrijeme ulaska te banke na hrvatsko bankarsko tržište 90-ih bili utjecajni dužnosnici HDZove vlasti, poslije su se politički razišli, ali su svaki na svoj način, privatnim kontaktima s visokim dužnosnicima te banke, sve donedavno nastavili utjecati na njeno poslovanje, te zapravo bili neformalni saveznici zainteresirani za njeno širenje u Hrvatskoj. Istražiteljski udar na sjedište Hypo Alpe Adria Grupe mogao bi biti prijelomni trenutak u istrazi hrvatskog kraka kriminala koji se s posebnom pažnjom istražuje nakon što je Hypo banka koncem prošle godine kolabirala i prešla u većinsko vlasništvo austrijske države.

U istražiteljskim krugovima očekuje se da bi prošlotjedni udar na sjedište Hypo banke u Klagenfurtu mogao dovesti do otkrivanja dosad strogo čuvanih bankarskih tajni zašto su i pod kojim uvjetima Pašalić i Zagorec od te banke dobivali više nego obilne kredite za građevinske projekte, ali i pozadinu 13 Sanaderovih intervencija raznim projektima koje je banka financirala. Austrijski istražitelji vjeruju da će pronaći dokaze za najmanje četiri slučaja u kojima se, prema njihovim sumnjama, prao novac nakon Sanaderovih intervencija. Istražiteljski udar na sjedište Hypo banke izvelo je ukupno 47 ljudi. Nacionalovi austrijski izvori tvrde da je, uz pripadnike Sonderkommando jedinice, ondje ukupno bilo još oko 30 pripadnika policije, 3-4 dužnosnika državnog odvjetništva, te još najmanje 3 eksperta za analizu bankarske dokumentacije. U akciji koja je trajala nekoliko sati istražitelji su detaljno pretresali sve urede u sjedištu Hypo banke u Klagenfurtu. Tehnički govoreći, tražili su dokumentaciju o ukupno pet raznih tvrtki unutar Hypo Grupe na području jugoistoka Europe, a osim toga i na adresi sjedišta, pretresali su i urede banke na još jednoj lokaciji na području Klagenfurta. Uredi su bili pretresani kao u kakvu prvorazrednom trileru. Nakon što su nenajavljeno upali u sjedište banke, istražitelji su pretraživali ured po ured. Dok je pretres trajao, ispred zatvorenih vrata svake prostorije stajao je dodatni policajac. “Situacija nije bila nimalo ugodna”, izjavio je za Nacional izvor kojem je u tančine poznat tijek te akcije.

Zaplijenjena je opsežna dokumentacija, ali i brojni kompjuterski fajlovi, dijelovi softvera, pa čak i dio hardvera, odnosno neka računala iz banke. Istraga je počela potkraj prosinca, ali kako banka uopće nije surađivala, iako se sramežljivo htjela predstaviti kao žrtva lopovluka, pohlepnih menadžera i korumpiranih političara, pripadnici jedinice Sonderkommando odlučili su se za iznenadni pretres i oduzimanje dokumentacije. Upućeni austrijski izvori otkrili su za Nacional da se jedinica posebno usredotočila na 13 slučajeva u kojima je Sanader u Austriji intervenirao u Hypo Alpe Adria banci za razne kredite. To su čelnici Hypo Alpe Adria banke otkrili u izvještaju koji su o stanju u banci morali poslati Austrijskoj narodnoj banci. Zbivanja oko te banke, nakon višegodišnje agonije praćene raznim aferama, potkraj prošle godine izazvala su nevjerojatnu dramu u Austriji. Na kraju je odlučeno da će ta banka biti vraćena u državno vlasništvo, da će prije toga svi suvlasnici banke morati uplatiti na račun banke stotine milijuna eura, ali i da će dio gubitaka sanirati i austrijski porezni obveznici kroz državni budžet. To je bio i glavni razlog osnutka istražiteljske jedinice SoKo Hypo, koja se sastoji od deset financijskih i gospodarstvenih stručnjaka. Ona bi napokon mogla rasvijetliti brojne sumnjive poslovne transakcije Hypo Alpe Adria banke, u koje su na razne načine bili uključeni i brojni utjecajni Hrvati, predvođeni bivšim premijerom Ivom Sanaderom, Ivićem Pašalićem i Vladimirom Zagorcem. Za pisanje o toj temi u Austriji se u medijima uglavnom koristi prigodna kratica K.u.K. – Kroatien und Korruption (Hrvatska i korupcija).

U Austriji je dramatičan rasplet krize Hypo Alpe Adria banke stvorio posve nove okolnosti, koje bi mogle pomoći hrvatskim vlastima da pronađe opljačkani novac za obranu Hrvatske. Istrage su se zbog velikih gubitaka u poslovanju te banke u Austriji vodile i prije, ali tada su okolnosti bile donekle drukčije. Upućeni financijski krugovi iz Austrije potvrdili su za Nacional da se u tadašnjim istragama možda donekle i kalkuliralo, kako se ne bi posredno štetilo i austrijskim interesima, te poslovanju Hypo Alpe Adria banke u Austriji, pa i u Hrvatskoj. Austrijski politički izvor potvrdio je za Nacional da su te okolnosti sada drukčije. Predviđa se da ovaj put posebni istražiteljski tim ne bi trebao nimalo kalkulirati u istrazi o nezakonitostima, posebno onih u poslovanju s Hrvatskom. To najbolje potvrđuje i prošlotjedna akcija. Istraga koju provodi Sonderkommando službeno nosi naziv “Günter Striedinger i ostali”. Striedingera terete za zloporabu ovlasti na štetu banke, kao i za razne financijske manipulacije. Imena ostalih koje istraga obuhvaća zasad nisu navedena, ali nedvojbeno je da bi se među njima osim nekih njegovih austrijskih suradnika mogli naći i privilegirani korisnici kredita u Hrvatskoj. Striedinger se još 2007. našao pod sumnjom austrijskih vlasti da je sudjelovao u pranju novca zajedno s Vladimirom Zagorcem.

Striedinger je osoba koja je odobravala najveći dio milijunskih kredita Zagorcu za njegove projekte s nekretninama u Hrvatskoj. Državno odvjetništvo u Hrvatskoj vjeruje da je Zagorec zahvaljujući svojim vezama sa Striedingerom dobio oko 260 milijuna eura kredita, koji su korišteni kao pokriće za pranje opljačkanog novca za obranu Hrvatske, koji je ranije iznesen na račune u Austriji, gdje je služio kao tajni kolateral za te kredite. Striedinger je uvijek javno tvrdio da je Zagorec kredite dobivao samo na temelju kvalitete svojih projekata u Hrvatskoj, ali nikoga u to nije uspio uvjeriti. Prošlotjedna iznenadna akcija jedinice Sonderkommando u Austriji mogla bi napokon pomoći da se rasvijetli i ta tajna. Ako su te sumnje utemeljene, uskoro bi se mogli pronaći tragovi tajnim kolateralima. Posebno je zanimljivo i to što su hrvatski predstavnici na prošlotjednom sastanku u Klagenfurtu izjavili da oni ne smatraju da su krediti Zagorcu nužno morali biti rizični za Hypo banku, pogotovo ako se otkrije da su ih pokrivali tajni kolaterali od novca koji je trebao poslužiti za obranu Hrvatske, a završio je na tajnim računima u Austriji. S tim u vezi moglo bi se otkriti i pod kakvim je okolnostima kredite od Hypo banke svojedobno dobivao Miroslav Kutle, što bi moglo ponovo aktualizirati više puta spomenuti slučaj kako je bivši premijer Sanader 90-ih od Kutle dobio 700 tisuća maraka kao proviziju za usluge koje mu je navodno ponudio u sređivanju da Kutle taj kredit dobije. Mogle bi se otkriti i neke druge dosad pomno čuvane tajne, a sve bi to moglo izazvati i novu veliku nervozu među nekoć privilegiranim hrvatskim klijentima Hypo banke.