Zakon o hrvatskom jeziku ipak nam je potreban i to u mjeri da budemo uljuđena država i da se držimo pravila kako bismo se mogli razumjeti, suglasili su se sudionici  tribine “Ljubav prema materinskom jeziku” koju je organizirao Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odjela za dijalektologiju u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje naglasila je kako se ne poštuju prometna pravila, a kamoli ona o jeziku, a ovim bi se zakonom mogla normirati takva komunikacija, navodi se u priopćenju Centra tolerancije u srijedu.

Jezikoslovac Ivo Žanić kaže kako je zakon nepotreban, nije niti za niti protiv, ali smatra da nam ne treba nam zakon u kojem se samo navode krupne riječi o čuvanju identiteta i nacionalnoj samobitnosti.

Velimir Piškorec, redoviti profesor na Katedri za njemački jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, naveo je primjer Srbije koja svojim Zakonom o jeziku država potiče i subvencionira tvrtke u kojima se piše ćirilicom, a to drži ispravnim pristupom jer takvim odredbama štite svoje nasljeđe.

Zakonom se  može puno napraviti i za lokalne govore kojih je u Hrvatskoj čak 30-ak nematerijalno kulturno dobro. “Kako bismo ih približili ljudima, osmislili smo Zvučni atlas hrvatskih govora, jer slušanjem lakše razumijemo te govore nego čitanjem. Uostalom, zvuk očarava, a jezik je upravo zvuk“, ustvrdio je Piškorec, jedan od inicijatora tog atlasa.

Govorna raznolikost očuvana je i kroz Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što, koja je ušla u Registar nematerijalnih kulturnih dobara kako bi se istaknulo da hrvatski jezik nije samo štokavština te kako bi se povezalo govore sva tri narječja.

“Njome je i omogućeno da se govornici lokalnih govora koriste njima i u javnoj komunikaciji“, kazala je Kurtović Budja.

Tvrtko Zebec, znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku, smatra kako nas jezik čini onim što jesmo, što je potvrdila i književnica Vera Grgac, ističući kako se nikad nije odrekla materinskog kajkavskog kojim govori i piše.

Tribina se održala u utorak u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u organizaciji Centra tolerancije, u okviru ciklusa “Snaga ljubavi”, posljednjeg u nizu njih tri – prva dva bila su “Zašto se mrzimo“ i “Zašto nasilje“.  Tribine su dosad imale više od dvije tisuće posjetitelja, izvijestila je ravnateljica Centra Nataša Popović.