Udruga Europa Donna Hrvatska od 2012. do danas prikupila je 1,3 od potrebnih 5 milijuna kuna za kupnju aparata za intraoperativno zračenje, kojim bi se ženama oboljelima od raka dojke omogućio jednokratno zračenje i tako olakšalo njihovu borbu s tom teškom bolešću, pa od Ministarstva zdravstva traži da pomogne u kupnji tog uređaja.

Predsjednica udruge Vesna Ramljak u ponedjeljak je na stručnoj tribini “Rak dojke – od prevencije do najnovijih metoda zračenja” istaknula kako će udruga teško sama moći prikupiti potrebna sredstva bez pomoći Mnistarstva zdravstva.

Naglasila je kako od raka dojke u Hrvatskoj oboli svaka deseta žena i treba im što je više moguće olakšati borbu s tom teškom bolešću, istaknuvši da bi Hrvatska, uspije li nabaviti uređaj, bila prva zemlja u ovom dijelu Europe koja bi svojim pacijenticama omogućila takvo liječenje.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako će Ministarstvo nastojati pomoći u kupnji aparata, a ženama je uputio apel da se odazivaju na preventivne preglede jer, osim odgovornosti zajednice i zdravstvenog sustava, skrb o zdravlju je na svakom pojedincu.

“Pojavnost raka je velika, ne samo dojke već i drugih karcinoma. Uistinu apeliram na sve žene koje dobiju poziv na mamografiju ili ultrazvuk da se odazovu, jer rak dojke napada svaku dob, a poglavito se trebaju odazvati on žene koje u obitelji imaju pozitivnu anamnezu, odnosno nekoga tko je imao rak dojke”, rekao je Kujundžić. Dodao je da se moraju tražiti novi oblici kako povećati odaziv na preventivne preglede, koji je sada premali, a tu veću ulogu mogu odigrati i obiteljski liječnici.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja Linić najavila je skoro donošenje Nacionalnog plana borbe protiv raka, kao ključnog dokumenta koji bi trebao ustrojiti sustav skrbi i omogućiti da se smanji sada prevelika smrtnost od raka u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje. “Nacionalni plan je ključan kako bismo posložili sustav i taj kotač okrenuli u suprotnom smjeru. On treba definirati kako poboljšati prevenciju i edukaciju građana da se odazovu na preglede, gdje će se rak liječiti i na kojoj aparaturi, koji stručnjaci i po kojim algoritmima, kao i organizaciju palijativne skrbi za one koji izgube bitku s bolešću”, rekla je Strenja Linić.

Ines Balint iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) naglasila je, pak, važnu ulogu obiteljskih liječnika koji najbolje znaju stanje svojih pacijenata i njihove potrebe. “S primarnom zdravstvenom zaštitom i obiteljskom medicinom sve počinje i sve završava. Moramo od vrtićke dobit i educirati kako mogu zdravim načinom života prevenirati nastanak nekih bolesti. Mi poznajemo obitelji i znamo koje faktore rizika imaju i kako ih možemo motivirati da rano krenu s preventivnim pregledima”, poručila je. Bitnim je ocijenila da se podatci o preventivnim pregledima ne vode stihijski, već da budu objedinjeni te da obiteljski liječnici sudjeluju u procesu i nakon postavljanja dijagnoze i liječenja.