Nacional je tijekom proteklih nekoliko dana nedvojbeno utvrdio da se u hrvatskom zdravstvenom sustavu može preko reda i preko veze cijepiti protiv koronavirusa. To se u Hrvatskoj može učiniti ako netko poznaje dovoljno utjecajnog čovjeka unutar zdravstvenog sustava komu su cjepiva dostupna, ako netko izvrši pritisak prema liječnici obiteljske prakse, pa čak i ako se slučajno nalazi u blizini neke ustanove u kojoj se provodi cijepljenje.

Sve to pokazuje da utvrđena pravila i prioriteti prilikom cijepljenja hrvatskih građana protiv koronavirusa ne funkcioniraju te da je cijepljenje,, koje se ionako provodi sa zakašnjenjem u odnosu na najave, podložno improvizacijama, a cijeli sustav često funkcionira kaotično i nepotistički. Ali se u ovoj situaciji radi o puno kompleksnijem problemu od uobičajene situacije u kojoj se snalaženjem rješava neki zdravstveni problem. U pandemiji korone, ovdje se preko veze, uz pomoć pritiska ili naprosto improvizacijom, preko reda spašavaju nečiji životi, odnosno, odgađa se pomaganje najrizičnijim skupinama građana koji bi se trebali cijepiti prioritetno, sukladno sustavu koji su Vlada i struka uspostavili.
Sve se to može tvrditi na temelju triju slučajeva koje je Nacional neposredno rekonstruirao, a otkrivaju kako to točno izgleda u praksi.

Izvor s neposrednim saznanjima o jednom takvom slučaju Nacionalu je ispričao da se jedan uspješan hrvatski poslovni čovjek, koji zbog poslovnih obveza puno putuje, nedavno cijepio. Taj izvor naveo je da je riječ o čovjeku u četrdesetim godinama života, u dobroj kondiciji i punoj životnoj snazi, koji se bavi sportom i ima naporan i zahtjevan radni ritam. Utjecajan je u hrvatskom društvu i poznaje brojne utjecajne osobe. Među njima i jednu osobu koja zbog prirode svog posla ima pristup cjepivu protiv korone. Prema tvrdnjama tog izvora, taj je poslovni čovjek jednostavno nazvao čovjeka iz zdravstvenog sustava kojem je cjepivo dostupno i on mu je napravio uslugu – cijepio ga je protiv korone. Nacionalu je taj izvor rekao i o kojem je točno poslovnom čovjeku riječ i koga je unutar zdravstvenog sustava nazvao da se cijepi preko reda.

Na press konferenciji Stožera civilne zaštite šef HZJZ-a Krunoslav Capak potvrdio je da su epidemiolozi koji na terenu nadziru provođenje cijepljenja ustanovili da je iz jedne bočice cjepiva moguće navući i više od pet doza, koliko je deklarirano. PHOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Šezdesetogodišnji branitelj iz Zagreba (podaci poznati redakciji) koji je bio teško ranjen 1991. kod Topuskog, zbog čega je četiri dana bio u komi, uspio je doći do cjepiva, i to, kako je sam najprije rekao, tako što je izvršio pritisak na svoju liječnicu. Ili kako on to predstavlja – intervenirao kod svoje doktorice i upozorio je da on, zbog činjenice da je u Domovinskom ratu zadobio prostrjelnu ranu na plućima i ostao bez trećine desne strane pluća, spada u najrizičniju kategoriju pacijenata. On je to najprije rekao u neformalnom i prijateljskom razgovoru, a kad je shvatio da bi to moglo postati tema, uznemirio se i odbio dati bilo kakve podatke o doktorici. Naime, postavili smo pitanje kako je moguće da je njegova doktorica obiteljske medicine uopće imala cjepivo kad ga najveći dio doktora obiteljske medicine nije ni dobio, izuzev onih koji u svojoj nadležnosti imaju domove za starije i nemoćne kojima je išla prva kvota cjepiva pa je moguće da njegova doktorica pokriva i neki dom za starije. On je potom objasnio:

“Ne znam otkud mojoj doktorici cjepivo i nemojte me to ni pitati, znam da su bili dobili cjepivo i da je to pomalo išlo. Isto kao što znam da smo mi koji imamo prostrel pluća najrizičnija skupina. Pa meni fali trećina desne strane pluća, kad sam ranjen, bio sam četiri dana u komi. I znam puno ratnih invalida koji su teško nastradali u ratu i sada su se zbog korone opet borili za život, bili su u tako teškom stanju da su ih njihovi doktori već bili otpisali. Neki od njih su, kao i ja, ranjeni u pluća. Jedan moj kolega (podaci poznati redakciji) bio je 20 dana na aparatima, ali se srećom uspio izvući, a još dvojica također su se jedva izvukla. Ta korona je puno opasnija no što su mnogi mislili, a dio ljudi u Hrvatskoj podcjenjuje tu bolest. Najveći su problem branitelji slabog zdravlja, koji su izranjavani u ratu, oni su visoko rizična skupina, i sam sam među njima, a nisam primijetio da nas je itko službeno uvrstio na neku listu. Osobno sam se jako čuvao jer se bojim te korone kao zmije, poslije posla sam išao ravno kući, u kući boravim sam u svojoj sobi, ako nam netko i dolazi, obavezno nosimo maske i držimo se na distanci.”

U pandemiji korone ovdje se preko veze, uz pomoć pritiska ili naprosto putem improvizacije, preko reda spašavaju nečiji životi, odnosno odgađa pomaganje najrizičnijim skupinama građana

Na kraju je rekao da ne želi da ga uopće citiramo, da ne želi “ulaziti u te gluposti” jer ima dovoljno svojih problema, da ga ne zanima otkud njegovoj doktorici cjepivo i da se ponašamo “kao da vam ništa nisam rekao”.

Drugim riječima, taj čovjek smatra da je Vlada, umjesto što u potkošuljama pred kamerama paradiraju saborski zastupnici, trebala osigurati cijepljenje najugroženijih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, onih koji su 1991. bili prvi u obrani Hrvatske, a sada su prepušteni nekim imaginarnim listama čekanja koje još formalno ni ne postoje.

Treći slučaj poznat redakciji Nacionala je slučaj 52-godišnje ženske osobe s dijagnozama mitralne insuficijencije, odnosno problemima na dvama mitralnim srčanim zaliscima, i trombocitopatijom ili problemom zgrušavanja krvi, koja je igrom slučaja bila u doticaju s osobljem jednog Doma za starije i liječnicima koji su ondje provodili prvu dozu cijepljenja korisnika tog doma. Već tada, kad se provela prva tura cijepljenja, postalo je jasno da u bočicama Pfizerova cjepiva umjesto u tom trenutku deklariranih pet doza, ima zapravo šest, a u nekim slučajevima i sedam doza cjepiva. U međuvremenu je, 8. siječnja, i službeno objavljeno da je Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila da se iz bočica cjepiva protiv covida-19 koje proizvode Pfizer i BioNTech, a u Europskoj uniji prodaje se pod nazivom Comirnaty, može izvući i šesta doza te da će to u situaciji kad cjepiva nedostaje omogućiti cijepljenje većeg broja ljudi. Tjedan dana nakon toga, na press konferenciji Stožera civilne zaštite šef HZJZ-a Krunoslav Capak potvrdio je da su epidemiolozi koji na terenu nadziru provođenje cijepljenja ustanovili da je iz jedne bočice cjepiva moguće navući i više od pet doza, koliko je deklarirano, ali i da će Hrvatska, kao i ostale zemlje, tu razliku morati platiti. Capak je tada izjavio: “Imali smo deklariranih pet doza po bočici. Kolege su nam javljali da su mogli navući i šest, sedam. Tražili smo objašnjenje, Pfizer je rekao da je to moguće. Kako je došlo do toga, pitajte Pfizer. Mi smo Pfizer pitali hoće li rezultati biti isti ako se uzima šest doza. Odlučili su da će to i naplaćivati, a umjesto pet doza, naplatit će šest.” Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković tada je pojasnila da su zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj od početka imale šprice za navlačenje od jednog milimetra, dok su u nekim zemljama imali samo igle od dva milimetra, pa je zato Hrvatska od početka mogla navlačiti više. Naime, šprice od jednog milimetra puno su preciznije pa je samim time više i ostajalo u bočicama.

Ženska osoba s kojom je Nacional razgovarao, a koja je bila prisutna kad su korisnici doma prvoga dana dobili cjepivo, također je svjedočila tome da su liječnici i sestre međusobno komentirali kako im u bočicama ostaje viška cjepiva – i to ne samo za šestu, već i za sedmu dozu.

Naime, u jednoj bočici nalazi se 2,25 ml cjepiva, a doza po jednom pacijentu iznosi 0,3 ml. Kad se 0,3 pomnoži sa sedam, to ispada 2,1 ml, što znači da čak i nakon sedme doze u bočici ostaje nešto tekućine. Nije riječ, dakle, o miješanju tekućina iz više različitih bočica, što je striktno zabranjeno, već o ostatku cjepiva iz iste bočice.

Šezdesetogodišnji branitelj iz Zagreba koji je bio teško ranjen 1991. kod Topuskog, zbog čega je četiri dana bio u komi, uspio je doći do cjepiva, i to, kako je sam najprije rekao, tako što je izvršio pritisak na svoju liječnicu

Njihova liječnica zato je odmah zvala zagrebački Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ koji im je potvrdio da mogu cijepiti šestu dozu, dok su im za sedmu rekli da nju za sada ne koriste. U toj prvoj turi taj dom je dobio desetak bočica cjepiva, što znači da im se odjednom stvorio višak od desetak doza. Dakle, umjesto da se s jednom bočicom cijepi petero ljudi, ispostavilo se da se po jednoj bočici može cijepiti najmanje šestero ljudi. I tu kreće improvizacija. Kako ta prva doza cjepiva ne bi propala, a budući da se cjepivo kad se otvori mora odmah iskoristiti, nadležna liječnica i uprava doma odlučili su da će tih desetak doza “viška” rasporediti za desetak djelatnika doma – koji su inače trebali biti cijepljeni u drugom terminu.

Kada se znalo da će kad dođe tura cjepiva namijenjena preostalim djelatnicima doma svejedno ostati još viškova, kako navode, nadležna liječnica i uprava doma odlučili da će ipak iskoristiti i sedmu dozu iz bočica. S tom sedmom dozom odlučili su, pored redovnih djelatnika doma, cijepiti i vanjske suradnike, vanjske fizioterapeute, ali i neke druge osobe.

Nacionalova sugovornica nema nikakve veze s tom ustanovom, nego se ondje zatekla poslovno. Unatoč tomu, uslijed opisanih okolnosti i u nedostatku jasnog protokola, liječnica iz doma odlučila je i njoj ponuditi cjepivo kako ono ne bi propalo:

“Zato me doktorica iz doma i nazvala. Jer je znala i da sam rizična skupina. Ja sam, dakle, dobila tu sedmu dozu iz bočice koja bi se i ovako i onako bacila. Jedan od razloga što liječnici u domu nisu bacili tu dozu je taj što su otpočetka koristili svoje inzulinske šprice koje su puno preciznije od onih šprica koje su došle u pakiranju pa su onda naručili još takvih šprica, što doslovno košta svega nekoliko kuna više. Tako su uspjeli maksimalno iskoristiti, gotovo do zadnje kapi, svaku bočicu cjepiva koje u današnje vrijeme vrijedi više nego suho zlato, a koje se, nažalost, u nekim drugim slučajevima bacalo.”

Ona tu situaciju pokušava opravdati i ovako:

„Naime, budući da se cjepivo čim se otvori mora odmah iskoristiti, bila je potrebna jako dobra organizacija, a uvijek treba računati na mogućnost da netko od naručenih pacijenata na dođe ili da odustane, bilo zbog straha ili ako se razboli uslijed neke druge bolesti. Može se dogoditi da netko dobije temperaturu, znači, vi morate imate u rezervi drugog čovjeka koji može uskočiti ako treba i može doći na poziv u roku dva, tri sata. Budući da su u ovom domu odlučili iskoristiti svaku kap i izvući čak i sedmu dozu, tako su zvali i mene. Kako u njihovu domu boravi više korisnika stogodišnjaka i desetak nepokretnih osoba, njima svakoga dana dolaze i medicinski vanjski suradnici koji bi isto mogli ugroziti korisnike doma pa su se zato odlučili ponuditi njima. Budući da su pripremali jedan službeni događaj na koji je trebalo doći i dvoje 90-godišnjaka koji su izvan doma, cjepivo su dobili i oni.“

Kad je dobila poziv iz doma, Nacionalova sugovornica odmah je nazvala svoju doktoricu i pitala što da radi:
“Ona mi je rekla: ‘Gledajte, vi ste kod mene na listi trenutno 100. po redoslijedu, vi jeste među prioritetima, ali kako će to ići nitko ne zna jer se puno ljudi javilo, a ja vas ne mogu ubaciti ispred nekog tko ima 65 godina, a ima iste ili slične dijagnoze kao vi. Dakle, najranije vas mogu cijepiti negdje krajem travnja i ako imate priliku da se cijepite prije toga, iskoristite je.’ Moje cijepljenje je uredno evidentirano, dobila sam covid-iskaznicu i potvrdu da sam cijepljena. U toj iskaznici piše kako se zoveš, kad si primio prvo cjepivo, koja je serija cjepiva i kad si predviđen za drugo cijepljenje. Kad primim drugo cjepivo, ta iskaznica će služiti kao službena potvrda da sam cijepljena. Da sam mogla birati, naravno da bih se radije cijepila redovnim putem, možda bih izabrala Modernino cjepivo i normalnu dozu, a ne ‘sedmu’ dozu koja je u tom trenutku na neki način bila ‘izvan službenog protokola’. Jer sam još nakon toga bila u brizi, budući da je to zadnja doza iz bočice, hoće li sve biti u redu i je li ta doza dovoljna ili ne.”

Igrom slučaja je 52-godišnja žena bila u doticaju s osobljem jednog privatnog doma za starije osobe i liječnicima koji su ondje provodili prvo cijepljenje korisnika tog doma, pa su viškom cjepiva i nju cijepili

Ona ne razumije u čemu je u toj situaciji problem, već smatra da je puno veći problem ako je u toj prvoj turi na nekim drugim mjestima dolazilo do bacanja šeste pa čak i sedme doze cjepiva – dok se to cjepivo moglo dati bilo kome drugome, pa makar i ljudima koji su ušli “preko reda”.

Problem je u tomu što su se takve situacije trebale predvidjeti i što se trebalo osigurati da i tada postoji jasni sustav koji se treba kontaktirati radi cijepljenja, a ne improvizirati.

Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), udruge liječnika obiteljske medicine, za Nacional je i službeno potvrdila ono što su nam neki drugi liječnici obiteljske medicine neslužbeno rekli – da nikakvog plana ni organizacije cijepljenja još nema niti na vidiku:

“Nismo dobili još nijednu službenu informaciju o tome kada točno počinje cijepljenje, koliko ćemo doza dobiti, gdje će se naši pacijenti cijepiti, kojim tempom da ih zovemo… I sad smo preko medija doznali da do daljnjeg neće biti cijepljenja. Istodobno, svakodnevno imamo barem dvadesetak poziva pacijenata, među kojima su oni koji se tek žele prijaviti, ali i oni koji su se već prijavili pa ih zanimaju odgovori na pitanja kao što su tko može očekivati alergijske reakcije, pa do toga kada ćemo ih zvati na cijepljenje. Pritisak na ordinacije je golem, no najveći problem je neizvjesnost. Ono što znamo i o čemu smo službeno obaviješteni, to su prioritetne skupine pacijenata koji se žele cijepiti te kojim će redom, po prispijeću cjepiva u Hrvatsku, cijepljenjem biti obuhvaćeni pacijenti koji pripadaju u definirane skupine: korisnici domova za stare i nemoćne, djelatnici istih domova, zdravstveno osoblje u covid-bolnicama, potom sve ostalo zdravstveno osoblje, tek potom stariji od 65 godina i kronični bolesnici i na kraju svi ostali zainteresirani građani. Isto tako, znamo da su kao cjepitelji definirani liječnici obiteljske medicine, školske medicine, medicine rada i epidemiolozi te da se cijepljenje može vršiti u ordinacijama ili na punktovima, što je organizacijski prepušteno županijskim zavodima za javno zdravstvo.”
Interes za cijepljenje povećao se nakon Nove godine. Prije Nove godine u njezinoj je ordinaciji za cijepljenje bilo prijavljeno tek šest pacijenata, dok se od Nove godine do sada prijavilo još njih 340. Slične je podatke dala i jedna druga liječnica obiteljske medicine s kojom smo razgovarali. Od ukupnog broja njihovih pacijenata, a svaka ordinacija ima ih u prosjeku između 1500 i 2000, za cijepljenje se prijavilo između 15 i 20 posto pacijenata. Što otprilike odgovara brojci ljudi koji su se prije cijepili protiv gripe.

Aktualna situacija je zapravo takva da nema nikakve sigurnosti o tome kada će i koliko cjepiva doći, kojeg proizvođača i kojom dinamikom. Stoga se ne može napraviti nikakav konkretan plan

Doktorica Ban Toskić ističe da postoje službena uputstva za cijepljenje prema kojima za svakog pacijenta treba odvojiti 10 minuta, ali da pritom svakog pacijenta treba još dodatno 15 minuta opservirati, a ako je u anamnezi, onda i pola sata. Dodaje da je riječ o ozbiljnom poslu koji se ne može uspoređivati s cijepljenjem protiv gripe koje se provodi već 20 godina. U sat vremena liječnici obiteljske medicine mogu cijepiti maksimalno šestero pacijenata, a procijenjeno je da od svog redovnog rada mogu za cijepljenje izdvojiti maksimalno dva sata tijekom kojih se ne bi mogli javljati na telefone ni primati druge pacijente. Tom dinamikom, ističe, tjedno bi mogli obaviti maksimalno 60 pacijenata. Da bi se to moglo provesti, kaže, morat će imati zajamčenu dostavu doza cjepiva od istog proizvođača, odnosno istog i za prvu i za drugu dozu po pacijentu, a potrebno je osigurati i dovoljno velik i prozračan prostor za opservaciju cijepljenih osoba kroz 15-30 minuta. Isto tako, cijepljenje na takav način je sporo i neefikasno, a uvelike narušava redovni rad ordinacije te postoji realna opasnost od daljeg smanjivanja dostupnosti obiteljskog liječnika, što će ozbiljno narušiti funkcioniranje zdravstvene zaštite u cijelosti. Stoga navodi da je cijepljenje protiv covida-19 potrebno organizirati drugačije, prvenstveno izvan redovnog radnog vremena i prostora ordinacija obiteljske medicine.

Kad je riječ o tome koji pacijenti mogu imati prioritet, predsjednica KOHOM-a kaže da će to biti jako teška odluka: “Većina pacijenata koji su se prijavili za cijepljenje otprilike su slične dobi i većina njih ima po dvije, tri dijagnoze. Nemoguće je odlučiti tko bi trebao imati prioritet. Među njima neki zovu jer bi željeli što prije obaviti cijepljenje da mogu otići na svoje vikendice i tamo biti u sigurnijem okruženju, putovati iz poslovnih ili drugih razloga, posjećivati obitelji bez straha i iz mnogih drugih razloga. Definiranog reda po hitnosti nema jer su kao prioritet za cijepljenje navedeni svi stariji od 65 godina plus kronični bolesnici koji mogu biti i mlađi pacijenti koji imaju jednako pravo kao i oni stariji. Mi teoretski možemo reći da ćemo zvati redom kojim su se prijavljivali, ali to možda ne bi bilo najpravednije. Imam dojam da ćemo na kraju biti za sve krivi, kako god napravili.”

Do sada su cjepiva dobili isključivo oni liječnici obiteljske medicine koji skrbe za pacijente u domovina za starije, ali to su bile doze namijenjene isključivo korisnicima domova, a ne za njihove ordinacije, makar među njima bili i branitelji nekoć prostrijeljenih pluća.

No njihova udruga KoHOM još je početkom studenoga upozoravala na to da je potrebno napraviti digitalnu platformu za cijepljenja na koju bi se pacijenti sami prijavljivali uz svoje osobne podatke, kao i dodatni „call centar“ za one koji ne koriste internet, a putem kojeg bi pacijent mogao odmah biti stavljen na raspored cijepljenja po kategoriji ugroženih skupina kojoj pripada po dobi i kroničnim oboljenjima te pravovremeno dobiti automatiziranu obavijest kada i gdje može biti cijepljen.

“Digitalne platforme već postoje i jako dobro funkcioniraju za druge stvari, primjerice, u Zagrebu se pacijenti mogu prijaviti na Zavod ‘Dr. Andrija Štampar’ za brzo antigensko i PCR testiranje, zatim postoji sustav za e-propusnice, kao i sustav za upisivanje izolacije i samoizolacije. Nema objektivnih razloga da se istovrsna informatička rješenja ne primijene i za ovako važnu javnozdravstvenu akciju kao što je cijepljenje protiv covida-19.

Jedan uspješan hrvatski poslovni čovjek koji zbog poslovnih obveza puno putuje, nedavno se cijepio nakon što je nazvao čovjeka iz zdravstvenog sustava kojem je cjepivo dostupno pa mu je ovaj napravio uslugu

Ovako, sada obiteljski liječnici upisuju pacijente koji su se prijavili za cijepljenje doslovce u bilježnice, a pojedini županijski epidemiolozi traže da im se dostave popisi pacijenata koji se žele cijepiti te njihovih podataka u Excelovim tablicama. Kad smo već svi umreženi, zašto jedan sustav ne vuče podatke od drugog?

Drugo, zašto obiteljski liječnici pacijente naručene za cijepljenje sada moraju ručno unositi u neku Excelovu tablicu kad bi se oni sami s OIB-om mogli prijavljivati putem digitalne platforme koja bi povlačila sve njihove podatke koji ionako postoje u sustavu i preko koje bi mogli dobiti odgovor i o vremenu i mjestu cijepljenja. Cjepiva naručujemo preko sustava E-Cezih koji također ima kompliciran princip i moraju se ispisivati narudžbenica, primka i dostavnica.

To je novo uvedeni sustav s kojim još nismo radili, a administrativne poslove ordinacije podiže na novu razinu. Nakon cijepljenja se cjepivo vezano uz pacijenta upisuje u sustav E-cijepih, a svaki pacijent dobit će i posebni kartončić kao dokaz cijepljenja, dakle, svako cijepljenje se evidentira na tri, četiri mjesta.

Zato smo mi kao udruga KoHOM još početkom studenoga poslali službeni dopis Ministarstvu, HZZO-u i HZJZ-u s prijedlogom da se napravi digitalna platforma za prijavu cijepljenja, formiraju pozivni (Call) centri, oforme posebni punktovi za cijepljenje na kojima bi radili liječnici epidemiolozi uz pomoć svih drugih raspoloživih liječnika iz sustava, tako i obiteljskih liječnika, a uz obaveznu pomoć administratora i moguću pripravnost tima HMP-a jer smo predvidjeli da će takav način izazvati kaos.

Međutim, nikad nismo dobili službeni odgovor, a tek nakon što smo istupili u medijima, neke su županije, poput Međimurske, Primorsko-goranske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske, Osječko baranjske i Istarske, održale sastanke s našim predstavnicima, načelno se složile s našim prijedlozima i predvidjele formiranje punktova i mobilnih timova za cijepljenje te mogućnosti digitalne platforme, ali sve ovisno o mogućoj masovnosti cijepljenja.”

Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), udruge liječnika obiteljske medicine, službeno je potvrdila da nikakvog plana ni organizacije cijepljenja još nema. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Aktualna situacija je zapravo takva da nema nikakve sigurnosti o tome kada će i koliko cjepiva doći, kojeg proizvođača i kojom dinamikom. Stoga se ne može napraviti nikakav konkretan plan. Prioritet je, prema službenim priopćenjima Stožera, dovršiti cijepljenje zdravstvenih radnika i docijepiti drugom dozom osobe koje su primile prvu dozu cjepiva prije više od tri tjedna. Čini se da su sve varijante otvorene, ali nedostaje osnovno – cjepivo.

Ako se ostvare slutnje da će cjepivo i dalje dolaziti u malim količinama i nepredvidivog tempa, možda je najsvrsishodnije da se potpuna organizacija i izvedba cijepljenja provodi isključivo u HZJZ-u prema prioritetima koje epidemiolozi, kao najveći stručnjaci za protuepidemijske mjere, odrede i potpuno transparentno prema javnosti.

Osim toga, liječnici obiteljske medicine najčešće nemaju pojma kada će im cjepivo stići, od kojeg proizvođača, koliko će cjepiva stići, a ne postoje ni konkretne preporuke što činiti i kako formirati liste za cijepljenje u vlastitim ordinacijama. Jer već je sada potpuno izvjesno da svi prijavljeni neće dobiti cjepivo u isto vrijeme.