Dana 6. veljače, južnu Tursku i granične regije na sjeverozapadu Sirije pogodila su dva potresa magnitude 7,8 i 7,6. Tri mjeseca kasnije, obje zemlje još uvijek se bore. Izbori u Turskoj održavaju se 14. svibnja, a potres dominira kampanjama kandidata.

Prema izvješću koje je objavio Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), samo u Turskoj poginulo je 50.000 osoba, a više od 100.000 je ozlijeđeno. Pogođeno je devet milijuna ljudi – od kojih 5,2 milijuna treba humanitarnu pomoć.

“Postoji više od 2,4 milijuna ljudi koji su još uvijek u naseljima; 800.000 u formalnim naseljima i 1,2 milijuna u neformalnim naseljima. Uglavnom kontejneri i šatori”, rekla je za Euronews Regina De Dominicis, predstavnica UNICEF-a u Turskoj.

U Turskoj je srušeno više od 100.000 zgrada i domova, mnoge obitelji ostale su bez krova nad glavom. Mnogi krive vladinu politiku koja je davala amnestije za planiranje, što znači da su izvođači mogli zaobići građevinske propise. Ali, teški vremenski uvjeti još uvijek pogađaju osjetljiva područja u Turskoj.

Dana 20. travnja, šatori i kontejneri oštećeni su ili odneseni nakon što je oluja pogodila područje Pazarcik u Khramanmarasu, ostavljajući mnoge obitelji izložene lošem vremenu. Prema izvješću Ujedinjenih naroda o situaciji, oko tri milijuna Turaka je preseljeno. Ali, 20 posto onih koji su se otišli sada se vraća u pogođena područja. “Postoji tjeskoba oko želje da se nešto vrati, i da se izgradi bolje”, rekla je De Dominicis. “Obitelji su izrazile želju da se vrate. Mislim da je to sasvim normalno”, dodala je.

To naravno ima ogroman popratni učinak – posebno za prognanu djecu. U Turskoj je 2,5 milijuna razdvojeno od obitelji, a neki su ostali i bez roditelja. Za UNICEF je pružanje psihološke podrške i pristup obrazovanju od ključne važnosti.

Više teškoća za Siriju

Što se tiče Sirije, nakon više od 7.000 smrtnih slučajeva i 10.400 ozlijeđenih zabilježenih od posljedica potresa, humanitarni napori ostaju još kompliciraniji u kontekstu tekućeg građanskog rata u regiji. Pomoć stiže preko prijelaza Bab-al-Hawa na tursko-sirijskoj granici, oko 50 kilometara od Alepa. Ceste koje vode do i uz granični prijelaz, međutim, teško su oštećene elementarnom nepogodom.

“Ono što je zaista ključno zapamtiti je da je gotovo nemoguće razdvojiti potrebe koje su postojale u sjeverozapadnoj Siriji prije potresa od onih nakon potresa”, kaže Jennifer Higgins, koordinatorica komunikacija za Siriju pri Međunarodnom odboru spašavanja. “Čak i prije potresa, najmanje 4,1 milijun ljudi u sjeverozapadnoj Siriji, što je oko 90 posto stanovništva, ovisilo je o humanitarnoj pomoći kako bi zadovoljili svoje najosnovnije potrebe”, pojasnila je.

Novčani tok također je ključan. Od siječnja, UN je podijelio više od 15 milijuna eura za oko 500.000 pogođenih Sirijaca u sjeverozapadnim regijama.

Vodna infrastruktura južne Turske i sjeverozapadne Sirije je kritična. Sjeverozapad Sirije već je iskusio izbijanje kolere i nedostatak pristupa čistoj vodi samo će omogućiti dalje širenje bolesti.

Više psihosocijalne podrške u svim segmentima

Mnogi preživjeli također žive s psihičkom traumom. “Procjenjuje se da oko milijun ljudi u sjeverozapadnoj Siriji treba pomoć za mentalno zdravlje. Ali ipak, navodno postoje samo 24 psihologa u tom području”, naglasila je Higgins.

“Ljudi se suočavaju s više od desetljeća vrlo stvarnih fizičkih i mentalnih ožiljaka od sukoba, a sada povrh toga, doživjeli su potres. To utječe na sposobnost ljudi da se osjećaju sigurno. Mnogi ljudi su izgubili domove, članove obitelji, kolege i prijatelje, tako je teško nositi se s tim”, poručila je.

Regija također doživljava česte naknadne potrese. “Imamo puno iskustva”, rekla je De Dominicis za Euronews. “A znamo da trauma ne prolazi i nije vezana za tri mjeseca, već zahtijeva puno vremena”, dodala je.

Turska izlazi na izbore 14. svibnja

Ekonomski izgledi Turske bili su daleko od savršenih i prije potresa. Valutna kriza i neobuzdana inflacija uništile su nacionalnu ekonomiju. Naravno, potres je postao veliki dio rasprave, pri čemu trenutna vlada brani svoju reakciju, a oporba tvrdi da je bila prespora.

Aktualni predsjednik Recep Tayyip Erdoğan došao je na vlast prije 20 godina usred javnog bijesa zbog načina na koji je tadašnja vlada postupala s prethodnim potresom. Sada se čini da su se stvari okrenule i njegova je politička budućnost na kocki.

Erdoğan će se na predsjedničkim izborima sučeliti s oporbenim kandidatom Kemalom Kılıçdaroğluom. Kılıçdaroğlu je čelnik socijaldemokratske CHP i ima potporu saveza šest stranaka.

Bez obzira na ishod, tko god bude na čelu nakon izbora bit će odgovoran za obnovu turskih regija, kao i za provedbu planova za bolju budućnost.