Kako rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, brojne postrojbe suočavaju se s turobnom stvarnošću: ponestaje im vojnika i streljiva da se odupru ruskim osvajačima.

Zapovjednik jednog voda kodnog imena “Tigr” procijenio je da je samo 60-70% od nekoliko tisuća ljudi u brigadi na početku sukoba još uvijek služi. Ostali su ubijeni, ranjeni ili izbačeni iz stroja iz razloga kao što su starost ili bolest.

Teškim gubicima ukrajinskih snaga pridonose užasni uvjeti na istočnoj bojišnici, smrznuto tlo se pretvara u gusto blato na neuobičajeno visokim temperaturama, što ugrožava zdravlje vojnika.

“Vrijeme je kiša, snijeg, kiša, snijeg. Ljudi zbog toga obolijevaju od obične gripe ili angine. Odsutni su neko vrijeme, a nema ih tko zamijeniti”, rekao je zapovjednik satnije u brigadi. s pozivnim znakom “Limuzin”. “Najizravniji problem u svakoj jedinici je nedostatak ljudi”.

Uoči treće godišnjice invazije 24. veljače Rusija Vladimira Putina je nadmoćna u sukobu koji kombinira iscrpljujuću rovovsku borbu koja podsjeća na Prvi svjetski rat s visokotehnološkim ratovanjem bespilotnim letjelicama koje šalje desetke tisuća strojeva u nebo.

Moskva je posljednjih mjeseci ostvarila male dobitke, ali i ostvarila veliku pobjedu proteklog vikenda kada je preuzela kontrolu nad Avdijivkom u žestoko osporavanoj istočnoj regiji Donjecka. Glasnogovornik 3. zasebne jurišne brigade, jedne od postrojbi koje su pokušale zadržati grad, rekao je da su branitelji bili brojčano nadjačani sedam prema jedan.

Reuters je razgovarao s više od 20 vojnika i zapovjednika u postrojbama pješaštva, bespilotnim letjelicama i topništvu na različitim dijelovima bojišnice duge 1.000 km u istočnoj i južnoj Ukrajini.

Iako su i dalje bili motivirani boriti se protiv ruske okupacije, govorili su o izazovima zadržavanja većeg i bolje opskrbljenog neprijatelja dok se vojna potpora sa Zapada usporava unatoč molbama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za više.

Drugi zapovjednik u 59. brigadi, koji je dao samo svoje ime Hrihorij, opisao je nemilosrdne napade skupina od pet do sedam ruskih vojnika koji bi se probijali naprijed i do 10 puta dnevno u, kako ih je nazvao, “mesnim napadima” – što Ruse skupo stoji, ali je i velika prijetnja njegovim trupama.

Ukrajina napala nekoliko ruskih regija, Rusi: ‘Uništili smo 21 bespilotnu letjelicu’

“Kada se jedan ili dva obrambena položaja bore protiv ovih napada cijeli dan, dečki se umore”, rekao je Hrihorij dok je njemu i njegovim iscrpljenim ljudima omogućena kratka rotacija daleko od bojišnice u blizini istočnog grada Donjecka koji je okupirala Rusija.

“Oružje se kvari, a ako nema mogućnosti da im se donese više streljiva ili promijeni oružje, onda razumijete čemu to vodi”, kaže.

Ukrajinsko i rusko ministarstvo obrane nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom o stanju na bojišnici i o tome kako obje strane namjeravaju nastaviti rat do kraja godine.

Traže se: Borci i streljivo

Kijev se uvelike oslanja na novac i opremu iz inozemstva kako bi financirao svoje ratne napore, ali s 61 milijardom dolara američke pomoći koju su zaustavile političke prepirke u Washingtonu, izgleda izloženije nego u bilo kojem trenutku od početka invazije.

Vojnik koji je služio u raketnoj topničkoj jedinici GRAD, čije je kodno ime “Škorpion”, rekao je da njegov lanser, koji koristi streljivo sovjetskog dizajna koje ima nekoliko ukrajinskih saveznika, sada radi na oko 30% maksimalnog kapaciteta.
“Tako je odnedavno”, kaže. “Nema toliko stranog streljiva”.

Topničkih granata također nema dovoljno zbog nemogućnosti zapadnih zemalja da održe tempo isporuka za dugotrajni rat. Povrh pauze u opskrbi SAD-a, EU je priznala da će gotovo upola promašiti svoj cilj isporuke milijun granata Ukrajini do ožujka.

Michael Kofman, viši suradnik i ruski vojni stručnjak pri Carnegie Endowment for International Peace, think-tanku sa sjedištem u Washingtonu, procjenjuje da je rusko topništvo potrošilo pet puta više municije od ukrajinskog, brojku koju je iznio i Hrihoriy iz 59. brigade.

“Ukrajina ne dobiva dovoljnu količinu topničkog streljiva da zadovolji svoje minimalne obrambene potrebe, a ovo nije održiva situacija u budućnosti”, dodaje Kofman.

Moskva sada kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija, uključujući poluotok Krim koji je anektirala 2014., čak i ako su prve crte bojišta uglavnom stagnirale u posljednjih 14 mjeseci.

Ukrajinski dužnosnici kažu da njihove oružane snage broje oko 800.000 vojnika, dok je Putin u prosincu naredio da se ruske snage povećaju za 170.000 vojnika na 1,3 milijuna.

Osim u ljudstvu, obrambena potrošnja Moskve nadmašuje potrošnju Ukrajine. U 2024. namijenila je 109 milijardi dolara za sektor, više nego dvostruko više od ekvivalentnog Ukrajine od 43,8 milijardi dolara.

Novi zakon čiji je cilj mobilizacija još 450-500.000 Ukrajinaca polako se probija kroz parlament, ali za neke vojnike koji se sada bore, značajna pojačanja čine se dalekom nadom.

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov nedavno je ukrajinski deficit artiljerijskog streljiva nazvao “kritičnim” u pismu Europskoj uniji, pozivajući njezine nacionalne čelnike da učine više kako bi povećali zalihe.

U njegovom pismu stoji da je ukrajinski “apsolutni kritični dnevni minimum” 6.000 topničkih granata, ali su njegove snage mogle ispaliti samo 2.000 dnevno, izvijestio je Financial Times.

Rat dronovima masvonih razmjera

Konvencionalni ratni zrakoplovi relativno su rijedak prizor iznad bojišnice, uglavnom zato što protuzračna obrana djeluje kao sredstvo odvraćanja. Ipak, drugačija bitka bjesni na nebu, a obje strane teže za prevlast u tehnologiji dronova.

Dronovi – ili bespilotne letjelice (UAV) – jeftini su za proizvodnju i mogu nadzirati kretanje neprijatelja i ispuštati bojna sredstva s vrhunskom preciznošću.

Kijev je doživio procvat u proizvodnji bespilotnih letjelica i inovacija te razvija napredne bespilotne letjelice dugog dometa, dok je Moskva više nego parirala svom suparniku golemim vlastitim ulaganjima, što joj je omogućilo da poništi ranu prednost Ukrajine.
Razmjeri tog nebeskog sukoba su zapanjujući.

Samo ukrajinska strana od proizvođača je prošle godine naručila više od 300.000 bespilotnih letjelica, a više od 100.000 ih je poslano u borbu, rekao je ministar digitalnih znanosti Mikailo Fedorov za Reuters.

Sada je velik fokus na laganim, okretnim FPV bespilotnim letjelicama, gdje operateri ili piloti imaju pogled iz prvog lica pomoću ugrađene kamere. U svjetlu prednosti na bojnom polju koje donosi ta tehnologija predsjednik Zelenski postavio je cilj da Ukrajina ove godine proizvede milijun FPV dronova.

Limuzin, zapovjednik satnije u 59. brigadi, kaže da rasprostranjena ruska uporaba bespilotnih letjelica ukrajinskim snagama otežava uspostavu ili jačanje utvrđenih položaja.

“Naši momci počnu nešto raditi, dron ih vidi, a drugi već stiže da im nešto ispusti na glavu”, kaže.

Dronovi su također natjerali Ruse da pomaknu vrijedna vozila i sustave naoružanja nekoliko kilometara, govore dvojica ukrajinskih pilota drona u različitim jedinicama.

“Sada je jako teško pronaći vozila za gađanje… većina vozila je udaljena 9-10 km ili više”, rekao je pilot 24. brigade s pozivnom oznakom “Nato”. “U početku im je bilo vrlo ugodno biti na udaljenosti od 7 km.”

Dva druga ukrajinska pilota bespilotnih letjelica, “Leleka” i “Darwin”, oba iz elitne jedinice bespilotnih letjelica Achilles 92. brigade, opisala su rojeve od dvije ili tri bespilotne letjelice koje se ponekad formiraju iznad bojnog polja, čekajući da pogode neprijateljske ciljeve.

Leleka se prisjetio kako je jednom prilikom gledao četiri drona iz različitih ukrajinskih jedinica kako dolaze na metu: “To je kao taksi u zračnoj luci, dolazi jedan dron, pa drugi, pa treći”.

Ista situacija vrijedi i za Ruse, čije bespilotne letjelice sada znatno nadmašuju ukrajinske. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je ovog mjeseca da je zemlja u protekloj godini povećala vlastitu proizvodnju vojnih dronova, ne navodeći brojke.

Kako raste uporaba bespilotnih letjelica, obje strane jačaju primjenu sustava elektroničkog ratovanja koji mogu poremetiti frekvencije koje prenose naredbe od pilota do bespilotne letjelice, zbog čega ona padne s neba ili promaši metu.

Darwin, 20-godišnjak koji je napustio medicinski fakultet kako bi se prijavio kad je Rusija izvršila invaziju, usporedio je trenutnu utrku u naoružanju dronovima s onom između zrakoplovstva i protuzračne obrane: zrakoplovi su dominirali u Drugom svjetskom ratu, ali moderni sustavi protuzračne obrane uvelike su ograničili njihovu upotrebu u ovom ratu, rekao je.

“Siguran sam da će u budućnosti biti slična situacija s dronovima: koncentracija i učinkovitost elektroničkog ratovanja postat će toliko velika da će bilo kakva veza između letjelice i njezinog pilota postati nemoguća”, kaže.