Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju ožujka 49,5 milijardi eura, što je 1,1 milijardu više nego u istom lanjskom razdoblju, no zbog snažnog rasta gospodarstva, udio duga u BDP-u pao je na 63,3 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Prema podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2024., ukupno stanje konsolidiranog duga sektora opće države na kraju ožujka iznosilo je 49,5 milijardi eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2023. ostvaren rast od 1,3 milijarde eura ili 2,6 posto, navodi se u priopćenju HNB-a, objavljenom u petak.

U odnosu, pak, na kraj ožujka prošle godine, taj je dug veći za 1,1 milijardu eura ili 2,3 posto.

Promatrano u odnosu na godišnji bruto domaći proizvod (BDP), ukupni dug na kraju ožujka iznosio je 63,3 posto BDP-a.

Kako je na kraju ožujka prošle godine taj omjer iznosio 68,6 posto, to predstavlja smanjenje udjela od 5,3 postotnih bodova na godišnjoj razini.

Udio hrvatskog javnog duga u BDP-u prošle godine znatno ispod europskog prosjeka

U odnosu, pak, na kraj prethodnog tromjesečja, omjera duga i BDP-a porastao je za 0,2 postotna boda.

Smanjenje omjera duga i BDP-a od 5,3 postotna boda na godišnjoj razini zahvaljuje se snažnom rastu gospodarstva u proteklih godinu dana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju ove godine BDP je porastao već 13. kvartal zaredom, za 3,9 posto na godišnjoj razini.

RAST BDP-A Analitičar: Inflacija je napunila proračun, Vlada je dodala ulja u tu vatru

U priopćenju HNB-a navodi se i struktura duga opće države po financijskim instrumentima.

Najveći udio imaju dugoročni dužnički vrijednosni papiri (64,7 posto), zatim krediti i depoziti (29,4 posto) te kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (5,9 posto).

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri porasli su za 1,4 milijarde eura ili 89 posto u odnosu na ožujak prošle godine, pa su tako ostvarili najveći relativni porast u ukupnoj strukturi duga, s 3,2 na 5,9 posto.