TREĆI SVJETSKI RAT Politico: Deseci zemalja uključene su u rat u Ukrajini

Globalno utjecajni portal Politico piše kako Treći svjetski rat već traje – u Ukrajini.

Ako ste u prvim tjednima rata u Ukrajini hodali uzduž bojišnice, mogli ste čuti povike na ukrajinskom i ruskom jeziku, možda pomiješane s glasovima regionalnih jezika poput burjatskog i čečenskog. Danas se vojnici na obje strane sukoba sporazumijevaju na španjolskom, nepalskom, hindskom, somalskom, srpskom i korejskom. Strani jezici u rovovima samo su jedan od znakova da sukob poprima sve više međunarodne dimenzije, piše Politico.

Na nebu iranski dron Shahed može presresti američki sustav protuzračne obrane, dok na tlu njemačka artiljerija nadmašuje sjevernokorejske granate. Gotovo tri godine kasnije, teško je sukob nazvati “regionalnim”. Ono što je u veljači 2022. započelo kao najveći kopneni rat u Europi od Drugog svjetskog rata, sada konkurira za naslov najglobalnijeg sukoba od Hladnog rata, s desecima izravno ili neizravno uključenih zemalja. Taj aspekt sukoba mogao bi odrediti i njegov ishod, jer Ukrajina riskira gubitak najvećeg saveznika dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a, dok Rusija privlači potporu američkih neprijatelja poput Sjeverne Koreje.

“Posljednji put kada smo vidjeli nešto slično bio je vjerojatno sovjetski napad na Afganistan”, rekao je za Politico Sergey Radchenko, istaknuti povjesničar Hladnog rata. “Tada je Zapad s Pakistanom podržavao mudžahedine, a svi su se uključili.”

Kad je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu, Kremlj ju je pravdao kao obrambeni potez protiv NATO-a. Široka je suglasnost da je Putin očekivao kratkotrajan sukob, oslanjajući se na dosadašnju zapadnu pasivnost prema njegovim akcijama u Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. Međutim, Ukrajinci su pružili neočekivan otpor, a Zapad brzo reagirao, šaljući oružje i obavještajne podatke koji su zaustavili rusko napredovanje i internacionalizirali sukob. “To bi bio lokalni sukob, da je brzo završio”, rekao je Radchenko. “Ali nije.”

STRAVA U KURSKU Zelenski tvrdi da Rusi spaljuju lica poginulim borcima iz Sjeverne Koreje

S vremenom je međunarodna dimenzija postala ključna. Danas obje strane ovise o vanjskoj pomoći: Ukrajina za opstanak, Rusija za održavanje dominacije dok nastoji minimalizirati učinke rata na svoje stanovništvo. Dok Ukrajina tvrdi da se bori za “demokraciju”, Rusija svoj rat pravda borbom protiv “američke hegemonije”. Rusija je pridobila saveznike poput Irana, koji isporučuje dronove, i Sjeverne Koreje, koja šalje projektile i vojnike. BRICS zemlje, nezadovoljne zapadnim financijskim institucijama, često pokazuju sklonost Rusiji. Kineska podrška, koja uključuje kupnju ruske nafte i tehnologije, ključna je za rusku ekonomiju. “Indija i drugi mogu trgovati s Rusijom, što je značajno. Ali ništa se ne može usporediti s onim što donosi Kina”, rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie centra za Rusiju i Euroaziju.

S druge strane, Rusija koristi hibridne metode za izazivanje problema i podjela, uključujući miješanje u izbore i podršku proruskih skupina poput Hutua u Jemenu. No, za razliku od Hladnog rata, Moskva nema sukobe preko posrednika gdje može izravno napasti NATO. Zapadna pomoć, predvođena SAD-om i NATO-om, osigurala je Ukrajini opstanak i vojni otpor. Od početnih haubica do F-16 aviona i ATACMS raketa, pomoć se postupno povećavala. EU je također napredovala u procesima pridruživanja Ukrajine i Moldavije. “Bez zapadne pomoći rat ne bi trajao duže od godine i završio bi teškim porazom Ukrajine”, rekao je Gabuev.

Unatoč tome, Zapad se držao određenih ograničenja kako bi spriječio eskalaciju. Ukrajinski zahtjevi za napade unutar Rusije dugo su se ignorirali, a Moskva, iako prijeti nuklearnim napadima, izbjegava izravne sukobe s NATO-om. S druge strane, Rusija koristi saveznike poput Sjeverne Koreje za osiguranje resursa i trupa, dok Ukrajina nudi financijske i povijesne motive stranim borcima. Međutim, kako rat ulazi u četvrtu godinu, nijedna strana ne dobiva svu pomoć koju želi.

LEVČENKO Ove godine u Europi je zabilježeno stotinjak ruskih hibridnih napada

Ideja zamrzavanja sukoba, koja uključuje teritorijalne ustupke Ukrajine, više nije tabu-tema. “Bilo je jasno od početka da će Amerika odustati ako Ukrajina ne pobijedi dovoljno brzo”, rekla je Nina Hruščova, profesorica međunarodnih odnosa na The New School u New Yorku i praunuka sovjetskog vođe Nikite Hruščova. “Od početka se na sve gledalo kao na holivudsku seriju”, rekla je. U početku su saveznici mislili da će završiti nakon jedne sezone. Ali onda je uslijedila druga. “I sada smo u trećoj sezoni, a naravno da je pažnja oslabila”, rekla je. “Ne želimo četvrtu sezonu, ali ona će se dogoditi.”

“Za Ameriku, izbjegavanje nuklearnog rata s Rusijom uvijek je bio prioritet broj jedan. Drugi je bio pomoći Ukrajini da pobijedi. Ta dva cilja moraju se nekako uskladiti”, govori Radchenko.

Pad podrške Ukrajini posebno je vidljiv u SAD-u, gdje je javno mnijenje podijeljeno, a dolazak Trumpa mogao bi dodatno smanjiti američku potporu. Kako sukob ulazi u četvrtu godinu, nijedna strana ne dobiva svu pomoć koju želi. Sukob sve više nalikuje ratu iscrpljivanja iz Prvog svjetskog rata, a ne visokotehnološkom Trećem svjetskom ratu.

“Logično bi bilo vidjeti tisuće Iranaca i kompaktnu kinesku vojsku kako se bore za Rusiju u Ukrajini”, napisao je u listopadu ultranacionalistički ruski mislilac Alexander Dugin, koji se smatra jednim od ideologa rata u Ukrajini. “Logično je da oni koji su protiv zapadne hegemonije i za multipolarni svijet podupiru Rusiju. A Rusija će tada poduprijeti njih u njihovim antiimperijalističkim ratovima.”

SANKCIJE SAD tvrdi da Rusi koriste profit Naftne industrije Srbije za financiranje rata

Ukrajina je u još težem položaju. Sumnje u dubinu zapadne podrške rastu baš u trenutku kada Ukrajinci ulaze u još jednu zimu, oslabljeni niskim moralom i nedostatkom gotovo svega. Prema procjenama Pentagona, zemlja ima dovoljno resursa za još šest do dvanaest mjeseci prije nego što se suoči s ozbiljnim problemima.

Obje strane sve više koriste strane borce, većinom iz siromašnih zemalja. Uz vojnike koje osigurava Pjongjang, Moskva je regrutirala borce iz Kube, Indije, Nepala, Sirije, Srbije, Srednjoafričke Republike i Libije, obećavajući izdašne plaće i rusko državljanstvo. S druge strane, Ukrajina, osim financijskih poticaja, nudi strancima priliku da budu na “pravoj strani povijesti”. “Zajedno smo pobijedili Hitlera, pobijedit ćemo i Putina”, napisao je tadašnji ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba na platformi X 2022. godine.

To je dovelo do situacije u kojoj se, više od tri desetljeća nakon raspada SSSR-a i navodnog “kraja povijesti”, Kolumbijci bore protiv Kubanaca. “Mi se borimo za slobodu, dok Latinoamerikanci na suprotnoj stranci brane represivne režime”, objasnio je Kolumbijac Jhoe Manuel Almanza Chica, vojnik 241. ukrajinske brigade. Od slobode, kaže, nema plemenitijeg razloga da se umre. “Ali ako preživim, želim svojoj djeci reći da sam bio dio povijesti”.

NA RUBU RATA Poljska digla vojne avione zbog novog ruskog napada u Ukrajini

Kraj sukoba vjerojatno će ovisiti o odluci ključnih podupiratelja. Ako NATO povuče podršku, Ukrajina neće preživjeti. Slično, ako Kina povuče podršku Rusiji, Moskva će biti prisiljena ograničiti apetite.

Za sada rat nastavlja oblikovati globalnu politiku, dok rizik od eskalacije i dalje postoji. Svaki novi sudionik ili vanjski faktor, poput sukoba u Indo-Pacifiku ili Bliskom istoku, mogao bi promijeniti smjer sukoba. Dok rat traje, opasnost da se dodatni akteri uključe ostaje velika, zaključuje Politico.