Na današnji dan, prije tri godine, dogodio se prvi potres na petrinjskom području od 5 stupnja prema Richteru, koji je prouzročio materijalnu štetu, a potres magnitude 6,2 koji se dogodio dan poslije odnio je i ljudske žrtve. Gradonačelnici Petrinje i Gline te resorni državni tajnik u četvrtak su na Hrvatskom radiju izrazili zadovoljstvo trenutačnom dinamikom obnove na Banovini, no kao problem su istaknuli nedostatak građevinske operative.

“Radimo na novom gradu, barem evo mi u Petrinji, idemo naprijed, obnavljamo”, rekla je gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes i dodala da je jako puno projekata iza njih te da su povukli sva sredstva iz Fonda solidarnosti. “Mi ovdje u Petrinji smo blizu 50 milijuna eura povukli i sanirali i cesta i klizišta, privremeno skrbili o stanovnicima koji su ostali bez krova nad glavom”, istaknula je.

Magdalena Komes je naglasila da sada imaju ne samo bolje ceste nego što su bile prije potresa, već će, kaže, sigurno imati i obiteljske kuće te javne zgrade primjerene 21. stoljeću, u skladu sa svim standardima. “Vjerujem da će Petrinja ostati i opstati i da ćemo i dalje zadržati stanovnike, odnosno dobiti neke nove ljude”, poručila je gradonačelnica.

Gradonačelnik Gline Ivan Janković rekao je da su prošli tjedan u tom gradu otvorene prve višestambene zgrade, njih četiri, s 52 stana, a naveo je da je otvoreno i županijsko naselje sa 74 montažne kuće te dom zdravlja. “Dolazimo u fazu otvaranja svih tih projekata koji u zadnjih godinu, dvije ili tri na neki način imaju svoj tempo i dinamiku”, rekao je Janković i dodao da je obnova obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na neki način najkompleksniji dio obnove.

“Nekonstrukcijska obnova je pri samom kraju, to su ona manja oštećenja koja su bila na objektima, ali konstrukcijska obnova je nešto što tek treba postići bolju dinamiku i tempo”, rekao je gradonačelnik Gline, ističući problem nedostatka građevinske operative. Naglasio je da je gradnja zamjenskih obiteljskih kuća zadovoljavajuća, ali da takozvane žute naljepnice svakako trebaju bolju dinamiku.

Rok za podnošenje zahtjeva 31. prosinca

Državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Domagoj Orlić rekao je da je u ovom trenutku na području petrinjskoj i zagrebačkog potresa završena obnova na 10.576 lokacija na privatnim obiteljskim kućama i višestambenim zgradama te da su završene 543 javne zgrade i projekti javne infrastrukture. Naglasio je da je na području petrinjskog potresa završena obnova na 7700 lokacija.

Orlić je naveo da je završeno osam zgrada u Petrinji sa 128 stanova te da je još osam zgrada na području Banovine trenutačno u izgradnji, a njihov dovršetak očekuje se do sredine 2024. godine. Za emisiju ‘U mreži Prvog’ Hrvatskog radija rekao je i da su u 2021. i 2022. na obnovu privatnih obiteljskih kuća i zgrada utrošili 73 milijuna eura, a ove 182 milijuna.

Istaknuo je da su planirana sredstva u sljedećoj godini još uvećana te očekuju da će potrošiti 230 milijuna eura. “Dakle, u ovoj godini to je ubrzanje u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu između pet i šest puta”, dodao je Orlić, koji je također istaknuo problem nedostatka građevinske operative.

Istaknuo je i da je rok za podnošenje zahtjeva za obnovu 31. prosinca i da se neće produljiti, nakon čega će biti iznesen plan obnove za iduće razdoblje. “I onda bi mogli otprilike znati koliko će još obnova trajati, iako u velikoj mjeri ovisimo o raspoloživosti građevinske operative”, rekao je Orlić.

“Stvar se u ovoj godini sigurno pokrenula”

Janković je rekao da je došlo na red rješavanje problema koji se vuku zadnjih 20 – 30 godina. Rekao je i da broj gradilišta u Glini govori više od bilo kakvih riječi i budi optimizam. “Svi oni koji još uvijek čekaju rješavanje svog predmeta ne mogu biti zadovoljni, ali generalno se u ovoj godini sigurno stvar pokrenula i zauzela bolji tempo i dinamiku”, rekao je Janković.

Magdalena Komes je rekla da je Petrinja veliko gradilište te da to daje nadu građanima, ali da je ljudski da oni kojima domovi još nisu obnovljeni nisu zadovoljni. I ona je istaknula problem nedostatka građevinske operative. “To je borba na tržištu unutar RH, ali moramo znati da i u europskim državama, cijeli Zapad traži radnike. Inženjeri su tu, inženjera ima, ali dobri radnici, majstori su u velikom deficitu i to je najveći problem”, zaključila je gradonačelnica Petrinje.