Upozorenjem kako “otkucava vrijeme do klimatske katastrofe”, glavni tajnik UN Ban Ki-moon u ponedjeljak je otvorio sastanak ministara vanjskih poslova, energetike i okoliša na konferenciji o klimi u Le Bourgetu, pozvavši sudionike da do kraja tjedna postignu čvrst sporazum o ograničenju globalnog zagrijavanja i usmjeravanju gospodarstva na zelenu energiju.

“Svijet od vas očekuje više od polumjera. Posljedice odluka koje ćete donijeti ovdje osjećat će se stoljećima”, rekao je Ban sudionicima, pozvavši sve zemlje da prihvate dogovor da se svakih pet godina provede revizija ostvarenog u odnosu na ono što su obećale i to čak i prije 2020., kad bi budući sporazum trebao stupiti na snagu.

“Sporazum mora predvidjeti petogodišnje cikluse i prije 2020., a u njemu moramo jasno dati do znanja privatnom sektoru da je preobrazba koja će nam donijeti svjetsko gospodarstvo s malim emisijama (stakleničkih plinova) neizbježna, dobra i da je već u tijeku”, poručio je Ban.

Izaslanike iz 195 zemalja svijeta pozvao je da ne izbjegavaju teške odluke koje su pred njima jer je cilj pariške konferencije postizanje dosad najsnažnijeg sporazuma koji će obvezati i bogate i siromašne zemlje na smanjenje emisija stakleničkih plinova.

“Razvijene zemlje moraju prihvatiti ulogu kotača zamašnjaka, a zemlje u razvoju moraju početi preuzimati sve veću odgovornost, sukladno svojim mogućnostima”, kazao je, dodavši da zemlje u razvoju svake godine do 2020. moraju dobiti na raspolaganje 100 milijardi dolara koji su im obećani kao pomoć u borbi protiv klimatskih promjena.

“Izvan dvorana u kojima smo se okupili, u cijelom svijetu traži se opći i snažan sporazum. Dužnost nam je čuti te glasova”, naglasio je.

Pregovarači su u subotu iznijeli načelni prijedlog završnog dokumenta, ostavivši najteža pitanja svojim nadređenima, ministrima, koji će tjedan dana pokušavati približiti najoprečnija stajališta i pronaći rješenje za pitanja poput načina financiranja zemalja u razvoju i uspostave mehanizma za nadzor provođenja preuzetih obveza svih zemalja glede smanjenja emisija.

Predstavnici gotovo svih zemalja ovog će tjedna održati kratke govore u kojima će iznijeti osnovne obrise svojih politika i nada. Konačni sporazum trebao bi, po najavama, biti postignut u petak, ali vlada uvjerenje da će se prekoračiti zadani rokovi, kao što je bio slučaj i na prijašnjim klimatskim summitima.

Domaćin skupa, francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, u želji da ubrza stvari uspostavio je radne skupine na čelu s ministrima koje se bave najvećim temama, među kojima su “diferencijacija” (distinkcija između bogatih i siromašnih , presudna za raspodjelu financijskih obveza) i “ambicija” (jačanje napora svake pojedine zemlje u budućnosti).

Snaga sporazuma koji se treba postići tek će se vidjeti, neke zemlje žele da se nametne obveza potpunog prestanka korištenja fosilnih goriva do sredine stoljeća, no mnogima se to čini neostvarivim.

Gotovo je sigurno da će se postići neka vrsta sporazuma, jer velike sile ne žele propast još jednog klimatskog sastanka na vrhu, ali gotovo svi se slažu da postignuti sporazum neće biti dovoljan za ostvarenje postavljenog cilja – ograničavanja rasta temperature u svijetu za najviše 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.