Zagrebački SDP ni nakon prošlotjednog sastanka u središnjici stranke na Iblerovu trgu nije decidirano odlučio o ključnom pitanju vezanom za svoju buduću kadrovsku arhitekturu u Zagrebu. I dalje se razmatra hoće li se Branko Kolarić doista kandidirati i za gradonačelnika Zagreba, kako je to najavio u Nacionalu uoči predsjedničkih izbora, ili će ipak bitku za gradonačelnika glavnog grada prepustiti Borisu Lalovcu, nekadašnjem ministru financija u vladi Zorana Milanovića.

Nacional je tijekom proteklog tjedna uspio rekonstruirati zašto se u dijelu zagrebačkog SDP-a i dalje nastavlja prizivati Lalovčeva kandidatura za zagrebačkog gradonačelnika.

Više izvora bliskih zagrebačkom SDP-u za Nacional je izjavilo kako interne stranačke ankete pokazuju da bi Lalovac mogao pobijediti aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića iz Možemo!, stranke s kojom je SDP u Zagrebu u vladajućoj koaliciji, pa zajedno kontroliraju i zastupničku većinu u zagrebačkoj skupštini.

Kolarić je kao i Lalovac zastupnik u Saboru i ne dovodi u pitanje činjenicu da je, po njemu, „Lalovac odličan kandidat za gradonačelnika Zagreba“.

Boris Lalovac već se danima ne odaziva na pozive Nacionala da odgovori na pitanje hoće li prihvatiti kandidaturu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Da o svemu i Lalovac intenzivno razmišlja potvrđuje i činjenica da se zasad suzdržava službeno komentirati tu mogućnost, ali i govoriti što misli o eventualnoj kandidaturi novog predsjednika zagrebačke organizacije SDP-a Branka Kolarića, epidemiologa koji je i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“. Naime, odlučio je ostati nedostupan za upite Nacionala o toj temi.

Tko god od njih dvojice bio kandidat za gradonačelnika Zagreba, u konačnici će o tome odlučivati Gradski odbor SDP-a. I Kolarić kao i njegovi prethodnici na čelu zagrebačke organizacije SDP-a, Gordan Maras i njegov nasljednik Viktor Gotovac, ima opoziciju u stranci. Ponajprije su to njegovi dojučerašnji protukandidati na unutarstranačkim izborima Igor Dragovan, najdugovječniji bivši glavni tajnik SDP-a, i Renato Petek koji je dobio 40% glasova u prvom izbornom krugu unutarstranačkih izbora, dok je Kolariću za pobjedu tada nedostajalo 11 glasova.

Obojica potencijalnih kandidata SDP-a za zagrebačkog gradonačelnika, Kolarić i Lalovac, ostali su upamćeni i po svom djelovanju u kriznim situacijama. Kolarić je bio epidemiolog za vrijeme epidemije covida-19, a Lalovac ministar financija koji je uspio slomiti premijera Zorana Milanovića i isposlovati konverziju kredita iz švicarskog franka u euro. Lalovac je to učinio u vrijeme rasta tečaja švicarskog franka koji je u tom trenutku ugrozio egzistenciju 125.000 obitelji, koje su podigle dugoročne kredite u švicarskoj valuti.

Branko Kolarić ne dovodi nimalo u pitanje činjenicu da je, i po njemu, ‘Lalovac odličan kandidat za gradonačelnika Zagreba’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Prisjetivši se epidemije koronavirusa, Kolarić je u izjavi za Nacional naglasio da je tada bio član Savjeta SDP-a i sudjelovao u kreiranju epidemioloških mjera te tražio da njegova stranka „ostane temelj prosvjetiteljstva u ovoj državi“ i da neće „živozidaški“ rješavati epidemiju jer bi to „bila katastrofa“. Obje krize su ostavile ozbiljne posljedice ne samo u Hrvatskoj, nego i na globalnoj razini.

Lalovac je u travanjskom intervjuu za Nacional, osvrćući se na to kako je Andrej Plenković hvalio vlastitu vladu, izjavio „da bismo doista vidjeli kakve su te samohvale premijera Plenkovića, moramo pogledati i što se u međuvremenu događalo u okruženju da bismo to stavili u realne okvire“. Pozivajući se na podatke Eurostata, rekao je da učinak Plenkovićeve vlade „nije tako veleban, čak je jedan od najlošijih u Europskoj uniji’’.

„Pa pogledajmo kako ti podaci stoje u odnosu na s Hrvatskom usporedive zemlje. Bruto satnica po zaposleniku u Hrvatskoj 2015. bila je 9,6 eura, a danas je 14,4 eura. Slične bruto satnice te 2015. imale su Češka, Slovačka i neke baltičke zemlje. Poljska je tada imala bruto satnicu od osam eura. U 2023., prema podacima Eurostata, s tih desetak eura bruto satnica povećala se u Češkoj na 18 eura, u Slovačkoj na 17,2 eura, a Poljaci, koji su 2015. bili ispod nas, također su nas pretekli pa je kod njih bruto satnica 14,5 eura. Kada smo mi 2015. imali bruto satnicu 9,6 eura, Slovenci su imali 15 eura. Mi danas još nismo stigli Slovence iz te 2015., a kad ćemo tek stići njihovu današnju cijenu rada od 25,5 eura?“ rekao je tada.

Objašnjavajući smisao tih podataka koje iznio u travnju 2024. godine, Lalovac je tada zaključio sljedeće: „Hrvatska je od 2015. do 2024. zabilježila najmanji rast bruto satnice radnika s nama usporedivim zemljama, kako u eurozoni tako i izvan nje. Drugim riječima, najmanji rast stanice radnika s nama usporedivim zemljama srednje i jugoistočne Europe poput Slovenije, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske, Bugarske, Rumunjske i baltičkih zemalja, i to upravo za vrijeme premijera Andreja Plenkovića. Isto tako, bruto satnica kod Rumunja porasla je 120 posto, a u Hrvatskoj smo rasli oko 50 posto. Kada se rast plaća usporedi s istočnom Europom, vidimo da su drugi rasli puno brže od nas. Ako je bruto satnica plaća u Češkoj narasla s 10 na 18 eura, onda nas zanima što je to Češka radila u tom devetogodišnjem razdoblju, a što Plenkovićeva vlada. Česi su rasli skoro dvostruko brže od nas’’, rekao je.

Lalovac je tom prilikom ovako komentirao nepoznanice vezane uz ugovor koji je sklopio bivši ministar financija Zdravko Marić s bankama u Hrvatskoj, zbog čega je većina banaka iz Hrvatske povukla tužbe protiv Hrvatske vezano za konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure: „Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje jer u Washingtonu još uvijek traje arbitražni spor dijela poslovnih banaka i Republike Hrvatske. Budući da sam jedan od sudionika u tom sporu na strani Republike Hrvatske, ne mogu vam odgovoriti na to pitanje. To je ozbiljan razlog“.

Dobrim dijelom i zbog takvih njegovih stavova Lalovca se unutar SDP-a smatra kvalitetnim kandidatom za utrku za zagrebačkog gradonačelnika. To će otvoreno pitanje u nadolazećoj 2025. vrlo brzo ući u središte pozornosti, kako unutar zagrebačkog SDP-a, tako i u dijelu javnosti koja bi mogla podržati tu stranku na nadolazećim lokalnim izborima.