Nacional otkriva kako je hrvatski telekom transakcijom kupovine obveznica Deutsche Telekoma zapravo izvukao novac na štetu svojih dioničara i države, a njemačka je tvrtka, najveći dioničar HT-a, beskamatno kreditirana novcem bez troška

Hrvatski Telekom je kupovinom obveznica Deutsche Telekoma u iznosu od 125 milijuna eura, koje je kupio 26. prosinca prošle godine te dodatnih 150 milijuna eura komercijalnih zapisa, oštetio ne samo dioničare HT-a koji su ostali prikraćeni za svoju dividendu koja im je isplaćena u umanjenoj vrijednosti u odnosu na stvarnu zaradu, već i sam HT. Oštetio je i državu kojoj je plasiranjem novca u inozemstvo izbjegao platiti PDV, a išao je na ruku samo jednom – najvećem dioničaru – Deutsche Telekomu, koji drži 51 posto udjela u Hrvatskom Telekomu.

Naime, prema ugovoru o kupnji, obveznice Deutsche Telekoma (DT) nose 0 posto prinosa, a kamata koju će na ime kupljenih obveznica HT-u plaćati DT ugovorena je na iznos EURIBOR + 0,35 posto godišnje. Kako je u trenutku ugovaranja kupovine EURIBOR – europska međunarodna kamatna stopa ‒ bio negativan, odnosno iznosio je -0,327 posto, teško je demantirati zaključak da je HT nemali novac, odnosno više od dvije milijarde kuna, uložio u papire koji ne nose nikakvu dobit te da je transakcija u svojoj osnovi bila izvlačenje novca iz HT-a u korist Deutsche Telekoma, čime je njemačka kuća beskamatno kreditirana novcem bez troška, a pritom su oštećeni svi ostali dioničari HT-a, ali i država.

Sve netom navedeno tvrdi Društvo za zaštitu potrošača. Ono je tu za njih spornu transakciju prijavilo Poreznoj upravi i zatražilo provjeru zakonitosti transakcije za koju tvrde da je oštetila državni proračun.

Prema godišnjem izvješću o poslovanju HT je u 2016. ostvario neto dobit od 928 milijuna kuna, pri čemu je 491,3 milijuna predviđeno za isplatu dividende, a preostalih 436,7 milijuna raspodijeljeno je u zadržanu dobit tvrtke. Iako je zarada po dionici u 2016. iznosila 11,40 kuna, HT je odlučio svojim dioničarima isplatiti svega šest kuna dividende po dionici. No, pritom treba uzeti u obzir da je od ukupne mase sredstava predviđenih za isplatu dividendi čak 51 posto ili preciznije 250,6 milijuna kuna uplaćeno upravo Deutsche Telekomu kao najvećem dioničaru. DT je tako uz 250,6 milijuna kuna na ime dividendi uprihodio i dodatnih 925 milijuna kuna od prodanih obveznica te još 1,1 milijardi kuna od prodanih komercijalnih zapisa. Sveukupno HT je u Njemačku u kratkom roku poslao iznos od 2,75 milijarde kuna, odnosno oko 307 milijuna eura.

Nacional je imao brojna pitanja za Upravu HT-a. Zanimalo nas je zbog čega je HT donio odluku o kupnji 275 milijuna eura vrijednih obveznica i komercijalnih zapisa Deutsche Telecoma i to uz 0 posto dobiti, je li HT ovom kupovinom pogodovao jednom od svojih dioničara Deutsche telekomu na štetu svih ostalih te zbog čega je odabrana baš takva opcija za ulaganje viška kapitala. Zatražili smo od Uprave HT-a i da razjasni temeljem čega je donesena odluka o kupnji obveznice inozemne tvrtke koje ne nose nikakvu dobit i kojom se novac odlijeva iz zemlje i iz HT-a, a željeli smo znati i na koji je način kupovina objašnjena na Glavnoj skupštini dioničara, odnosno je li dioničarima rečeno da kupljene dionice DT-a ne nose nikakav prinos. Pitali smo i zbog čega novac, umjesto u obveznice DT-a s 0 posto prinosa, nije uložen u obveznice neke od domaćih tvrtki, državne obveznice ili pak bilo koje obveznice drugih država ili inozemnih tvrtki koje nose prinos od dva, tri ili četiri posto godišnje. Takva bi kupovina donijela dobit ne samo HT-u nego i hrvatskoj državi. A zatražili smo i objašnjenje činjenice da je ovom odlukom iz HT-a, ali i iz Hrvatske izvučeno 275 milijuna eura te kako komentiraju tvrdnje da je time oštećena i država zbog neplaćenog PDV-a, ali i ostali dioničari koji su ostali bez svoje dividende, a dobit je ostvario samo jedan dioničar – DT.

No na sva ova konkretna pitanja dobili smo samo šturi odgovor od Uprave HT-a u kojem kažu sljedeće: “Hrvatski Telekom je krajem prosinca prošle godine kupio obveznice Deutsche Telekoma na Luksemburškoj burzi u iznosu od 125 milijuna eura i o tome pravovremeno obavijestio javnost. Također, u tom smo periodu intenzivno komunicirali s medijima na ovu temu te su informacije o ovoj transakciji javno dostupne. Sukladno tome, smatramo kako smo na taj način odgovorili na sva otvorena pitanja te nećemo dodatno komentirati ovu temu.”

Konkretne odgovore na konkretna pitanja Nacional nije dobio, a nismo ih našli niti pažljivom pretragom medija u kojima su čelnici HT-a istupali proteklih mjeseci. Društvo za zaštitu potrošača, ponukano upitnom transakcijom između HT-a i DT-a, sredinom lipnja ove godine Poreznoj je upravi uputilo zahtjev za provjeru zakonitosti transakcije tvrdeći da je porezna ispravnost ovakve transakcije upitna. “Ovakva se transakcija u poreznoj terminologiji naziva još i aranžman. Aranžman predstavlja bilo koju poslovnu transakciju, aktivnost, shemu, sporazum, obvezu ili događaj, a može se sastojati od više mjera ili dijelova. Iz porezne osnovice mogu se isključiti pojedine odredbe ili prava propisana Zakonom neovisno o tome što ih je porezni obveznik primijenio na ispravan način ukoliko se utvrdi da su sastavni dio neautentičnog aranžmana. Aranžman ili niz aranžmana je neautentičan, osnovan s ciljem izbjegavanja poreza, a ne iz valjanih komercijalnih razloga ukoliko je u suprotnosti s ciljem, duhom i svrhom propisanih Zakonom. Ovakva transakcija s obzirom na to da nema nikakav ekonomski ni porezni učinak na kupca (HT), već u suprotnom samo štetu u odljevu sredstava tj. likvidnosti, a s druge strane ima pozitivan učinak na prodavatelja (DT) koji je stekao financijsku likvidnost (novčani priljev) bez troška primitka istoga. S obzirom na sve navedeno, također se postavlja pitanje ove transakcije u kontekstu zajma povezanom društvu i primjene transfernih cijena među povezanim društvima. U slučaju da HT daje zajam, a ne kupuje obveznicu od povezanog društva DT, isti bi bio dužan obračunati kamatu na dati zajam sukladno Zakonu i Pravilniku poreza na dobit koja je za 2016. godinu iznosila 5,14 posto. U ovom slučaju za HT to bi značilo uvećanje osnovice poreza na dobit za iznos obračunatih kamata i samim time veću poreznu obvezu davatelja zajma, tj. HT-a prema državnom proračunu RH“, stoji u pismu Društva “Potrošač”. U Društvu upozoravaju Poreznu upravu kako bi bilo primjereno utvrditi je li HT-u ovakvom transakcijom bila namjera oštetiti državni proračun izbjegavanjem plaćanja poreza. Također, upozoravaju kako nije posve jasno na koji je način HT transakciju sa DT-om evidentirao u svojim poslovnim knjigama te predlažu Poreznoj upravi da provede provjeru porezne ispravnosti opisane transakcije.

Pravni zastupnik Društva za zaštitu potrošača, odvjetnik Mladen Dragičević, tvrdi kako je itekako sporna HT-ova kupovina vrijednosnih papira koji u ovom trenutku na tržištu ne nose nikakav prihod. “Cilj je svakog društva ostvarenje dobiti. Zbog čega je financijski direktor HT-a Upravi predložio najlošiju varijantu ulaganja viška sredstava između svih opcija koje su mu bile na raspolaganju, a koje su mogle donijeti dobit tvrtki? To nije posve jasno. Jasno je samo da je ovakvim prijedlogom oštećena tvrtka. Jednaku odgovornost kao i financijski direktor snose i Uprava, koja je prihvatila prijedlog o kupnji DT-ovih vrijednosnih papira i odluku samo dan prije Božića, odnosno 24. prosinca prošle godine, prijedlog upućuje na odobrenje Nadzornom odboru. I Nadzorni odbor odobrava transakciju i time ide na ruku Deutsche Telekomu. Jednom riječju među svim opcijama koje su im stajale na raspolaganju Uprava i Nadzorni odbor donijeli su najlošiju poslovnu odluku po Društvo, odnosno HT“, tvrdi Dragičević.

Pravo je svake tvrtke da dio ostvarene dobiti, odnosno višak kapitala, reinvestira u samu tvrtku i time joj poveća vrijednost i osigura dodatna sredstva za stabilnost poslovanja te da preostali dio isplati dioničarima u obliku dividende, tvrde Nacionalovi izvori. Takvu odluku nitko od dioničara ne bi osporavao. No u ovom je slučaju HT odlučio investirati 125 milijuna eura ili gotovo milijardu kuna u obveznice koje ne nose nikakav prinos. Na Glavnoj skupštini dioničara održanoj 25. travnja ove godine, prema saznanjima Nacionala, Uprava izgleda nije izrijekom upoznala dioničare s činjenicom da kupljene obveznice ne nose nikakav prinos. Ta je informacija bila objavljena tek na stranicama Zagrebačke burze na samom kraju prošle godine, odmah nakon kupnje. Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković u dijelu medija je početkom godine pokušao opravdati kupnju dionica DT-a s nula posto prinosa tvrdnjom kako bi HT, da je odlučio taj novac deponirati u banci, morao plaćati negativne kamate i dodatne bankarske garancije za depozite. Uz to je tvrdio kako je za odluku o kupnji vrijednosnih papira imao odobrenje Nadzornog odbora HT-a. No prema izjavama nekolicine stručnjaka iz bankarskog sektora negativne kamate u Hrvatskoj, za razliku od nekoliko zemalja unutar EU-a koje su već uvele tu praksu zbog viška likvidnosti, ne obračunava niti jedna banka budući da Zakon o obveznim odnosima ne predviđa takvu mogućnost. Dakle, po tomu ispada da Tomaškovićevo objašnjenje nije istinito.

Drugim riječima, da je HT odlučio višak sredstava investirati u državne obveznice ili pak obveznice neke domaće tvrtke koje nose prinos, od takve bi kupovine korist imala i država, odnosno proračun i sam HT. Upravo je ovih dana premijer Andrej Plenković objavio kako je Hrvatska početkom srpnja izdala novu tranšu državnih obveznica u iznosu od tri milijarde kuna s kamatom od 3,25 posto i prinosom od 3,30 posto! Nacionalovi izvori postavljaju i pitanje zbog čega HT, ako je već ostvario višak sredstava, taj višak nije isplatio dioničarima. Na taj bi način barem polovina od toga novca ostala u Hrvatskoj.

Direktor strategije u HT-u, Siniša Đuranović, koji je prema Nacionalovim izvorima bio glavni zagovaratelj kupnje DT-ovih obveznica i komercijalnih zapisa, u jednom je intervjuu na samom početku ove godine tumačeći razloge zbog kojh je HT krajem prošle godine kupio 76,5 posto dionica Crnogorskog telekoma izjavio kako je “prvi i jedini cilj svakog biznisa ostvariti dodanu vrijednost za dioničare”. No, Nacional je ostao uskraćen za odgovor na pitanje postavljeno HT-u je li kupovina vrijednosnih papira koji ne donose nikakvu dobit stvarni interes svih dioničara HT-a ili tek jednog od njih.