Hrvatskoj je uplaćen predujam od 818 milijuna eura na ime Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak govorila je  za kakve je projekte konkretno taj europski novac namijenjen.

“Govorimo o jednom dijelu paketa od 6,3 milijarde eura. Koji će se projekti financirati ovim sredstvima, znat ćemo nakon provedenih postupaka javnih poziva i natječaja. Možemo reći da će zasigurno biti usmjereni u gospodarstvo, znanost, obrazovanje, zdravstveni sektor te u samu obnovu zgrada”, istaknula je u Dnevniku HRT-a Nataša Tramišak.

“Značajna europska sredstva su iz razdoblja 2014. – 2020. ugovorena za grad Zagreb. Radi se o 35 milijardi kuna ulaganja, dodaje Tramišak ističući da će grad Zagreb moći aplicirati za sredstva za vodovod i u razdoblju 2021. – 2027.”, dodala je.

O kapacitetima da se sav novac iskoristi

“Vjerujem da smo kroz proteklo razdoblje stekli bogato iskustvo, da smo naučili kako se upravlja fondovima EU-a, kako se realiziraju projekti. Najveći će izazovi biti u građevinskom sektoru, a koji treba provesti te projekte. Vrlo važne sugovornika vidimo u regionalnoj i lokalnoj sredini u narednom razdoblju. Najvažniji su u cijeloj priči poduzetnici”, dodaje.

“Nekoliko godina trajala je uspostava procedura, pokretanje prvih poziva i ugovaranje prvih projekata. Za 20% povećali smo iskorištenost u godinu dana, trenutno smo na 60% isplaćenih sredstava korisnicima, a 50% ovjerenih sredstava prema EU. Ako nastavimo rasti 20% na godišnjoj razini, približit ćemo se onome što nam je cilj, a to je stopostotna iskorištenost fondova”, naglasila je.

Hoće li Hrvatska do roka, kraja 2023., iskoristiti 100 posto novca koji joj je bio stavljen na raspolaganje iz europskih fondova?

“Svi zajedno moramo ubrzavati stvari. Vlada je donijela zaključak i poslala poruku javnom sektoru da ih podržavamo i u praćenju ovih novih situacija na tržištu građevinskih materijala. A sve kako bi se ubrzali u realizaciji vrijednih projekata. Želimo pomoći korisnicima sredstava, ali je velika odgovornost i na njima da se na vrijeme sve povuče”, dodaje Tramišak.

“Već smo pojednostavili procedure, podigli smo iskorištenost za 20% što sam već rekla. U startu je već smanjena dokumentacija. Neće se više trebati dostavljati građevinske dozvole ili potvrde iz porezne uprave. Sve će to biti dostupno nama u sustavu upravljanja i kontrole, što će ubrzati provedbu projekata”, zaključuje.