Potonuće legendarnog putničkog broda Titanica mlađim generacijama je poznato kroz holivudski filmski hit „Titanic“ iz 1997. Film, međutim, ni približno ne može prikazati stvarnu ljudsku dramu koja se te kobne noći s 14. na 15. travnja 1912. odigravala u raskošnim salonima, kabinama i palubama luksuznog i navodno nepotopivog prekooceanskog diva. Njegovo prvo putovanje prema New Yorku naprasno je prekinuto nakon sudara s ledenim brijegom. Nakon 160 minuta agonije, najveći, najmoderniji, najluksuzniji i najljepši brod svih vremena nestao je pod površinom sjevernog Atlantika. Knjiga „Titanic – činjenice i zanimljivosti“ autora Slobodana Novkovića, u izdanju Naklade Uliks, novim generacijama mladih približava stvarni povijesni događaj i razloge spektakularnog potonuća jednog divnog broda – koji, kako su govorili, ni sam Bog ne može potopiti. Brod koji je samo pet dana plovio oceanom, a već 112 godina leži na mračnom dnu Atlantika, još i danas raspiruje maštu i magično privlači uvijek nove generacije.

Autor Slobodan Novković zaljubljenik je u Titanic, u priče na njemu i oko njega, te se već 40 godina bavi upravo tom tematikom – istražuje povijesne izvore, čita, ali i piše knjige. Napisao je tri knjige o Titanicu: „Titanic između povijesti i mitologije“, „Titanic – Hrvati u katastrofi stoljeća“ te „Carpathia – brod heroj u sjeni Titanica“, o brodu s 84 hrvatskih članova posade koji je te noći išao u akciju spašavanja potonulog Titanica. Novković je otkrio kako je uopće došlo do ideje za ovu knjigu:

„Ovo mi je četvrta knjiga o Titanicu, nisam mislio da će ih biti toliko. Inače sam zaljubljenik u povijest, ali Titanic je posebna priča. Nakon što sam pročitao prvu knjigu o tom brodu, morao sam čitati dalje, jednostavno se sve nadovezivalo. Nakon što je 1985.otkrivena olupina, postalo je još zanimljivije. To je priča koja me ni nakon 40-ak godina koliko se bavim njome, nije prestala intrigirati. Uvijek se ima nešto novo saznati, a neko objašnjenje koje bi saželo razloge zbog kojih je Titanic i sve oko njega toliko zanimljivo jesu okolnosti koje su se dogodile te noći, fakti, lanac događanja koja su išli prema tome da se to naprosto mora dogoditi. To je klasična grčka tragedija. Naime, na Titanicu se „poklopilo“ sve negativno što se moglo poklopiti. Bio je najluksuzniji, najljepši, najbogatiji, ali nesretan način sudara i svi faktori koji su se povezali u tom lancu naprosto su nevjerojatni. To je fascinantno. Drugo, cijeli ambijent u kojem je brod tonuo, izuzev posljednjih pola sata kad su zavladali kaos i panika, bila je jedna romantika, uz zvjezdano nebo, mirno more, uz glazbu.“

Nakon početnih istraživanja o Titanicu, Novković je počeo istraživati i Hrvate koji su bili na tom brodu, kao i one koji su s drugih brodova spašavali Titanic. Pojasnio je zašto je odlučio napisati knjigu za djecu i mlade:

„To nije bilo planirano. Titanic je teška tema, na njemu je život izgubilo 1500 ljudi. Ideja je došla od Silvana Franciskovića iz Uliksa, u želji da se mlađem uzrastu približi ta priča. Posebno zato što je nedavno izašla remasterizirana verzija filma. Ideja je bila skratiti i pojednostaviti priču o Titanicu, s pregršt zanimljivih činjenica, brojki, fotografija i ilustracija. I eto, knjiga je tu.“

Novković je izdvojio nekoliko zanimljivosti o Titanicu koje nisu baš općepoznate. Primjerice, kaže da je mogućnost da Titanic potone bila minimalna:

„Radilo se o pet sekundi. Da su pet sekundi ranije počeli okretati smjer, izbjegli bi sudar. Da su pet sekundi kasnije krenuli okretati smjer, frontalno bi se zabili u ledenu santu što ih ne bi potopilo. Ne zna se, također, da je Titanic pri isplovljavanju iz Southamptona izbjegao velik sudar s još jednim brodom, što bi odgodilo putovanje. Isto tako se ne zna da je Titanic, zbog radova na brodu blizancu Olimpicu, umjesto 20. ožujka isplovio tek 10. travnja. Do tada se situacija na Atlantiku dramatično pogoršala i došlo je do spuštanja temperature oceana i zaleđivanja, a to je sve rezultiralo sudarom s ledenom santom. Dakle, vidite koliko je tu faktora koji su se poklopili.“

Prvi put je Novković za Titanic čuo 1979. „Slučajno sam pogledao film iz 1958., a takve važne povijesne stvari iznimno me interesiraju, posebno one prijelomne. Zanima me i atentat na Kennedyja, slijetanje na Mjesec, Prvi i Drugi svjetski rat, Titanic. Ali Titanic je ostao, ‘zalijepio se’“, prisjetio se te nastavio:

„Naišao sam na knjigu ‘Posljednja noć Titanica’ i tu me uhvatio ‘virus’ pa sam krenuo dalje istraživati. Sve je to najprije bilo amaterski, nije bilo interneta pa sam pratio događaje koliko sam mogao. Onda je nađena olupina i krenula je lavina knjiga. Ključni događaj dogodio se 1997. kad sam postao član Međunarodnog društva istraživača Titanica, onda sam ušao u srž. Sad sam na izvorištu i odmah dobijem nove informacije. Zašto je to sve oko Titanica zanimljivo? Mnogi brodovi su naletjeli na razne sante, događa se to, ali bez većih posljedica. Titanic je naletio na tzv. tamnu santu. To je santa koja se, kako se topi, prevrće i natopljena je vodom. Ta se santa tri sata prije naleta na Titanic bila napunila vodom. Zbog reflektiranja svjetlosti ona je bila tamna, nije se vidjela. To je još jedna u nizu nesretnih okolnosti. Takve stvari ljude fasciniraju.“

Knjiga Slobodana Novkovića „Titanic – činjenice i zanimljivosti“ bit će predstavljena 21. travnja u Bribiru, u sklopu Noći knjige. A Novković i dalje piše o Titanicu. Trenutačno piše „Preživjeli smo Titanic“, knjigu svjedočenja 50-ak preživjelih s Titanica, različitih staleža, ljudi iz prvog, drugog, trećeg razreda, članova posade iz raznih zemalja – SAD-a, Velike Britanije, Irske, Francuske i – Hrvatske.