Državni proračun predstavlja program vlade izražen brojkama. U turbulentnim vremenima upravo taj proračun nedostaje i Berlinu i Parizu. U Francuskoj nije izglasan plan proračunskih prihoda za 2025., a i Njemačka će iduću godinu započeti bez usvojenog državnog proračuna. Vremena su komplicirana, a dva najveća europska gospodarstva su u problemima.

Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski premijer Michel Barnier trenutno se suočavaju s istim problemima: oni žele politički djelovati, ali za to (više) nemaju podršku parlamenta, piše Deutsche Welle.

Nacionalna skupština u Parizu je u utorak navečer velikom većinom glasova odbacila prvi dio proračuna za 2025. godinu, koji se odnosi na prihode. Vladin blok i zastupnici desničarskog populističkog Nacionalnog okupljanja srušili su taj prijedlog s 392 glasa protiv i 192 za.

Glasanje je uslijedilo nakon dvotjedne rasprave u kojoj je ljevičarski savez Nova narodna fronta (NFP), koji čini najveći politički blok u parlamentu, izmijenio predloženi tekst svojim amandmanima.

U nacrt su uključili porez na bogatstvo milijardera, porez na superdividende velikih korporacija, porez za multinacionalne kompanije i veći porez za digitalne tvrtke, kao i novi porez za posebno bučne motocikle.

S druge strane, zastupnici su iz predloženog proračuna izbacili viši porez na električne i plinske grijalice, što je vlada planirala.

RASPAD VLADE U Njemačkoj neizvjesno, očekuje se nova velika koalicija

Njemačka i Francuska: s proračunom ili bez njega?

Dok se Michel Barnier, unatoč porazu, još može nadati izglasavanju proračuna za 2025., trenutna manjinska vlada u Berlinu više nema tu mogućnost. Najviše što bi se moglo usvojiti uz podršku oporbe prije raspuštanja Bundestaga je rebalans proračuna za 2024.

Taj je rebalans postao nužan jer vladi nedostaju sredstva za ovu godinu: dodatnih 3,7 milijardi eura za socijalnu pomoć građanima i više od deset milijardi eura za ulaganja u obnovljive izvore energije. Do kraja godine vlada mora pronaći novac ili uvesti blokadu proračunskih rashoda.

Berlin i Pariz: oslabljeni u Bruxellesu i Washingtonu

Kad Donald Trump 20. siječnja po drugi put useli u Bijelu kuću Bundestag će, po svemu sudeći, već biti raspušten. Nepunih pet tjedana kasnije, 23. veljače, Nijemci će birati novi parlament. Formiranje vlade bi, ovisno o rezultatima izbora, moglo potrajati do proljeća.

Njemačka bi, i nakon raspuštanja parlamenta, imala kancelara i ministre, ali bi oni bili samo u tehničkom mandatu. U toj prijelaznoj fazi ne bi smjeli donositi temeljne ili dalekosežne odluke.

Tek će nova vlada moći pregovarati s Trumpovom administracijom ili donositi odluke na razini Europske unije. Do tada će preostati samo čekanje – možda i olakšanje, jer je neuspješna “semaforska koalicija” proteklih godina u Bruxellesu smatrana teškim partnerom.

U nekoliko navrata, recimo kod glasanja o zakonu EU-a o opskrbnim lancima i pravilima o emisiji štetnih plinova za kamione, njemačka vlada je glasala suzdržano.

STRAH OD TRUMPA ‘Europljani doista imaju nož pod grlom’

Dramatično državno zaduženje u Francuskoj

Na samitima EU-a u Bruxellesu ili u Bijeloj kući, Francusku predstavlja predsjednik Emmanuel Macron, ali u svakodnevnom političkom radu u ministarskim vijećima EU-a ključnu ulogu ima vlada premijera Michela Barniera iz konzervativne stranke Republikanci (LR).

Macron je imenovao tog 73-godišnjeg političara nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih ljetos, na kojima je predsjednikov savez doživio veliki pad podrške. Ipak, čak ni udruženi, predsjednikova alijansa i LR nemaju većinu u Nacionalnoj skupštini.

Štoviše, nakon nešto više od dva mjeseca partneri još uvijek nemaju obvezujući program vlade – i nesuglasice su česte.

Neuspjeh proračuna za 2025. u Nacionalnoj skupštini mogao bi ipak ići u korist premijera. Sada će u drugi parlamentarni dom ići izvorni prijedlog vlade, a ne promijenjeni nacrt.

Planirane uštede na socijalnim davanjima i u javnoj upravi – ukupno oko 60 milijardi eura za proračunsku 2025. godinu – mogle bi lakše proći u konzervativnom Senatu nego u Nacionalnoj skupštini.

Europska komisija je u lipnju pokrenula postupak protiv Francuske zbog visokog državnog duga. Kreditne agencije također pomno prate situaciju. S deficitom od šest posto BDP-a ove godine i dugom od 113 posto BDP-a, stanje proračuna je dramatično.

KRIZA Nijemci potonuli u pesimizam i kupuju samo najosnovnije. Evo čega se najviše odriču

Poslije glasanja o povjerenju – glasanje o nepovjerenju

Ubrzo nakon što njemački kancelar Olaf Scholz 16. prosinca u Bundestagu postavi pitanje povjerenja vladi, mogla bi se odlučiti i sudbina njegovog francuskog kolege. Kako je za sad planirano, francuski proračun za 2025. treba proći odbor za posredovanje u posljednjem tjednu pred Božić. Nakon toga Nacionalna skupština mora donijeti konačnu odluku.

Moguće je da će se francuska vlada, suočena s prijetećim porazom, osloniti na članak Ustava koji omogućava usvajanje proračuna bez završnog glasanja.

Ako vlada primijeni taj članak, oporba ima rok od 24 sata za podnošenje zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja. A dobije li taj zahtjev većinu, vlada bi morala podnijeti ostavku, a prijedlog proračuna bio bi srušen.

Dođe li do tog scenarija, dva najveća gospodarstva EU-a suočit će se s privremenim proračunom, politički paralizirane na pragu ključne godine. Ovo privremeno upravljanje u oba slučaja ograničeno je na zakonski propisane i postojeće obveze i služi samo za osiguravanje osnovnih funkcija države.

Plaće, mirovine i socijalna davanja bit će financirani, ali će politički projekti biti na čekanju.

Kancelar Olaf Scholz i njegov francuski kolega Michel Barnier sastaju se sljedeći tjedan u Berlinu. Barnier dolazi u okviru svog prvog službenog posjeta kao francuski premijer. Hoće li to biti sastanak upoznavanja i oproštaja, više ne ovisi o njima, piše Deutsche Welle.

KRAJ SCHENGENA? I Francuska će ponovno uvesti granične kontrole