Politički odnosi između Andrije Mikulića i Drage Prgometa u HDZ-u Grada Zagreba vrlo su blizu eskalacije u najveću unutarstranačku krizu u mandatu Andreja Plenkovića i ako se hitno ne riješe, mogli bi se pretvoriti i u najveću krizu Plenkovićeve vlade do sada. Nacional je iz razgovora s predstavnicima dviju suprotstavljenih stranačkih frakcija doznao da je trenutno u tijeku razmjena prijetnji između Mikulića i Prgometa. Te prijetnje za sada nisu izrečene izravno između njih dvojice, već su ih jedan drugom uputili preko posrednika. Prgomet prijeti da će uz podršku šefa stranke Andreja Plenkovića tražiti smjenu Andrije Mikulića s mjesta predsjednika HDZ-a Grada Zagreba pa možda čak i njegovo izbacivanje iz stranke, a Mikulić prijeti da će uz pomoć svoje većine u HDZ-u Grada Zagreba Prgometa smijeniti s mjesta predsjednika Skupštine Grada Zagreba, gdje ga je ovaj zamijenio kad je Mikulić u travnju postao glavni državni inspektor. No glavna žrtva u tom njihovom okršaju postao bi Plenković jer bilo kakve turbulencije u zagrebačkom HDZ-u, a time i u Skupštini Grada Zagreba, gdje se formalno odlučuje o projektima koje si je zacrtao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, mogu negativno utjecati na koaliciju između HDZ-a i Bandića na nacionalnoj razini odnosno na podršku koju Bandićevi zastupnici u Saboru, a trenutno ih je 11, daju Plenkovićevoj većini. U toj zamršenoj političkoj mreži sve strane na neki način ucjenjuju jedna drugu. Iako su Plenković i Bandić prošlog tjedna i formalno demonstrirali čvrstinu svog saveza, Vladinim obećanjem o financiranju najvažnijih Bandićevih projekata, naravno, na račun hrvatskih poreznih obveznika, taj savez mogao bi puknuti i to ako, suprotno Bandićevim očekivanjima, zagrebački HDZ ipak ne podrži Bandićev GUP koji bi mu omogućio gradnju megalomanskog projekta Zagreb na Savi, kolokvijalno prozvanog i “zagrebački Manhattan”. Izglasavanje GUP-a ovisit će najprije o mišljenju Ministarstva graditeljstva na čelu s HNS-ovim Predragom Štromarom, no potom prvenstveno o volji zagrebačkih HDZ-ovaca. No ako zagrebački HDZ ipak ne podrži Bandićev GUP, to neće biti iz bilo kakvih Plenkovićevih principijelnih razloga – jer ih on ni do sada u odnosu s Bandićem nije iskazivao – već upravo zbog unutarstranačkih okršaja u HDZ-u i to na relaciji Mikulić-Prgomet.

Njihov sukob eskalirao je prije desetak dana kad je, suprotno dogovoru Prgometa i Plenkovića, Gradski odbor na mjesto predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u gradskoj Skupštini izglasao Ivana Kujundžića. Iako je već sve bilo spremno da se izglasa Prgometov kandidat Mislav Herman i za tu odluku već su glasali svi zastupnici u Klubu te se s time složio i Plenković, u zadnji tren dogodio se obrat. Uoči sjednice Gradskog odbora HDZ-a održano je predsjedništvo zagrebačkog HDZ-a na kojem je od 12 prisutnih članova svih 12 glasalo za to da predsjednik Kluba bude novi kandidat Ivan Kujundžić. Tu odluku potom je Gradski odbor potvrdio. Svi članovi, osim Mislava Hermana, glasali su za Ivana Kujundžića. Nacionalovi izvori u HDZ-u taj su obrat opisali kao svojevrsnu “pokaznu vježbu” i “demonstraciju sile” Andrije Mikulića protiv Drage Prgometa, ali ima i onih koji smatraju da je to ujedno bila “demonstracija” s ciljem destabilizacije samog Plenkovića. Ta se demonstracija dogodila iz više razloga, no članovi HDZ-a skloni Andriji Mikuliću kažu da je glavni razlog taj što Drago Prgomet kao predsjednik skupštine Grada Zagreba i dosadašnji predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Skupštini odluke već neko vrijeme donosi samostalno, bez konzultacija s Gradskim odborom te da oni sumnjaju kako se on već, na svoju ruku, dogovorio s Bandićem oko usvajanja GUP-a te da se u svemu vodi i nekim privatnim motivima povezanima s poslovima svoga brata Mije Prgometa.

‘Prgomet je kao šef Kluba samoinicijativno potpisao amandmane o prenamjenama zemljišta iz zelene u građevinsku zonu’, tvrde Mikulićevi ljudi, a Prgometovi tvrde da je to tražio Mikulić nakon odluke GO-a

Nacionalov izvor iz zagrebačkog HDZ-a tvrdi: “Prgomet je počeo donositi odluke samostalno, u ime Kluba zastupnika. Međutim, Klub zastupnika trebao bi provoditi odluke koje se prije toga usvoje na Gradskom odboru zagrebačkog HDZ-a. No on se ni o točkama dnevnog reda nije konzultirao s Gradskim odborom. Najeklatantniji primjer bio je kad se trebalo glasati o GUP-u, ali je u međuvremenu ta točka skinuta s dnevnog reda. Trebalo se odlučiti hoćemo li biti za GUP ili ne. Da bismo mogli odlučiti, htjeli smo vidjeti koji su amandmani predani. Znali smo da je bilo sedam amandmana. Da bi Prgomet na sjednici rekao: ‘Ali, ja sam potpisao još nekoliko amandmana’. Nastala je konsternacija. Znači, on je kao predsjednik Kluba samoinicijativno potpisao amandmane u kojima je riječ o određenim prenamjenama zemljišta iz zelene u građevinsku zonu. Pa, kao prvo, za takve stvari su neki ljudi u prošlosti bili privedeni i osuđeni, poput one Grete Augustinović. Kad smo mu počeli postavljati pitanja zašto je to učinio, onda je ipak povukao te svoje amandmane.”

Iz Prgometovog kruga sasvim druga priča. Prgometu bliski izvori još prije nekoliko mjeseci tvrdili su da je upravo on bio taj koji je tražio da se, prije bilo kakve odluke, zagrebački HDZ detaljnije upozna s prijedlogom novog GUP-a te je inicirao sastanak Gradskog odbora na kojem su stručnjaci iz pojedinih gradskih zavoda tumačili pojedinosti oko GUP-a. U tom trenutku, Prgomet je to učinio bez znanja i pristanka bilo Plenkovića, bilo Mikulića, i u atmosferi kad je vrh stranke očekivao da gradski HDZ bez puno pitanja usvoji GUP. No ispostavilo se da su stručnjaci koje je Prgomet pozvao da zagrebačkim HDZ-ovcima tumače GUP isti oni koji su prethodno s Bandićevom delegacijom putovali u Dubai, gdje je potpisan memorandum sa zainteresiranim katarskim investitorima o realizaciji projekta Zagreb na Savi. Nakon toga, mogao se steći dojam da se Prgometov pristup prema pitanju GUP-a znatno promijenio. Iako se moglo zaključivati da je on u tom smislu podlegao stranačkim pritiscima, ako je točno da je samoinicijativno potpisao amandmane na GUP, bez znanja i odobrenja zagrebačkog HDZ-a, to cijeloj priči daje novu dimenziju. Nacional doznaje da je Andrija Mikulić u stranačkim krugovima Prgometa otvoreno optužio za takav dogovor.

Prgomet, s druge strane, tvrdi da je spomenute amandmane predao u ime Kluba HDZ-a, a da ih je on potpisao na traženje Mikulića i nakon odluke Gradskog odbora. Ti su amandmani, tvrde Nacionalovi izvori, došli od Bandićevih ljudi. Prgomet je isto tako optužio Mikulića za potpunu opstrukciju rada zagrebačkog HDZ-a, ali i Kluba zastupnika u Skupštini. Naime, Prgomet je odmah nakon što je postao predsjednik Skupštine stranci predložio da se umjesto njega neki drugi član predloži za predsjednika skupštinskog Kluba HDZ-a. Nacionalovi izvori skloni Prgometu tvrde:

“Prgomet Andriji Mikuliću i njemu bliskim ljudima već dulje vrijeme smeta jer uživa veliko Plenkovićevo povjerenje. Prgometa i njegova utjecaja u zagrebačkoj politici Mikulić se želi riješiti pa na sve načine to pokušava, do te mjere da ne sluša stranačka tijela i igra svoju igru, što bi mu se moglo obiti o glavu. Zbog toga se Prgometov zahtjev mjesecima nije raspravljao na sjednicama Gradskog odbora i to iz jednostavnog razloga jer Mikulić puna tri i pol mjeseca nije sazvao sjednicu. Posljednja sjednica održala se 31. Listopada, a prva prije te bila je 8. srpnja. To je grubi prekršaj statuta i zbog toga se može tražiti Mikulićeva odgovornost.”

Zbog nepoštovanja statuta, Andriju Mikulića moglo bi se ne samo razriješiti dužnosti predsjednika zagrebačkog HDZ-a, već bi čak mogao biti i izbačen iz stranke. Na takav scenarij navodno Prgometova struja nagovara i Andreja Plenkovića. Hoće li se to dogoditi, uvelike ovisi o Plenkoviću koji, kako Nacional saznaje, želi što mirnije riješiti situaciju i ne želi da ga se pamti po tome što je raspustio bilo koju organizaciju ili maknuo šefa zagrebačkog HDZ-a. No takav neodlučan stav – smatraju neki članovi zagrebačkog HDZ-a – Plenkovića može gurnuti u još veći okršaj s desnim dijelom stranke. Taj dio stranke, čiji je Mikulić predstavnik, u konstantnom je napadu na Plenkovića i njemu bliske ljude, a unutarstranački izbori odlična su prilika da se desno krilo konsolidira i krene.

Osoba iz Mikulićeva kruga tvrdi, međutim, da je upravo Andrija Mikulić bio prvi koji je podržao Plenkovića kao kandidata za šefa stranke i to u ime zagrebačkog HDZ-a, što je u tom trenutku Plenkoviću dalo izrazitu prednost u odnosu na ostale kandidate koji su kasnije i odustali od utrke za predsjednika.

‘Prgomet smeta Andriji Mikuliću i njemu bliskim ljudima već dulje vrijeme jer uživa veliko Plenkovićevo povjerenje. Prgometa i njegova utjecaja u zagrebačkoj politici Mikulić se želi riješiti’

Kad je riječ o nesazivanju sjednica i nepoštivanju statuta, Mikulić je navodno na neformalnim stranačkim sastancima već dao objašnjenje kako nije točno da je prekršio statut i izbjegavao sazivanje sjednica. Izvor iz zagrebačkog HDZ-a tvrdi:

“Statut kaže da se sjednice održavaju u pravilu jednom mjesečno, a iako nigdje ne piše da to mora biti jednom mjesečno, u mandatu Andrije Mikulića sjednice su sazivane i češće. U ovom mandatu on je sazvao već 46. sjednica Predsjedništva, i oko 27 ili 28 sjednica Gradskog odbora. Primjerice, u vrijeme Marine Matulović-Dropulić i Zlatka Canjuge, bilo je tri ili maksimalno četiri sjednice godišnje. No, međutim, ovo što Prgomet sada govori da nije bilo sjednice tri i pol mjeseca naprosto nije točno. Održana je sjednica u srpnju, kao i sjednica u listopadu, a sjednica jedino nije bilo u kolovozu zbog godišnjih odmora, kao ni u rujnu.”

No upravo spomenuta posljednja sjednica Gradskog odbora HDZ-a, koja je održana 31. listopada, bila je, kako tvrde Nacionalovi izvori koji su skloniji Prgometu, pokušaj Mikulićeva pokazivanja sile i ujedno pokušaj destabiliziranja Prgometa. Upravo na toj sjednici 12 prisutnih članova glasalo je da novi predsjednik skupštinskog Kluba HDZ-a bude Ivan Kujundžić umjesto Prgometova kandidata Mislava Hermana koji je već dobio i Plenkovićevu podršku. Drugi je problem nastao zbog, kako to zovu Nacionalovi izvori, čiste Mikulićeve zlobe.

“Čak bi se i prešlo preko činjenice da nije predložen Herman nego Kujundžić, ali Andrija Mikulić na dnevni red sjednice nije stavio točku o razrješenju Drage Prgometa! Bez razrješenja nije se moglo glasovati o imenovanju novog predsjednika Kluba”, pojašnjava taj izvor.

Stranački izvori smatraju i da je ta Mikulićeva “pokazna vježba” s instaliranjem drugog kandidata za predsjednika Kluba bila motivirana time što je on bio uvjeren da je netko iz vrha stranke pustio u medije informaciju o njegovoj pogrešno ispunjenoj imovinskoj kartici, odnosno ispuštenoj kvadraturi okućnice njegove kuće na Krku. Iako je Mikulić u karticu unio ispravnu vrijednost cijele parcele, nastala je ogromna afera, a on je to doživio kao pokušaj svoje diskvalifikacije i to u trenutku kad je preuzeo mjesto šefa stožera predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović za Zagreb. Tim udarom na Mikulića neizravna meta postala je, tvrde Nacionalovi izvori, i sama predsjednica.

No, međutim, jedan od ciljeva diskreditacije Mikulića su i predstojeći unutarstranački izbori na kojima će se birati i novi šef zagrebačkog HDZ-a.

Jedan od sugovornika iz HDZ-a kaže:

“Iako je Andrija Mikulić postao glavni državni inspektor, to nimalo nije umanjilo njegovu želju za aktivnim sudjelovanjem u stranci i ne želi ništa prepustiti slučaju. Jako mu je važno održati svoju mrežu ljudi i tako ojačati svoju poziciju. Iako onima koji to gledaju izvana može izgledati da je od stranačkih važnija funkcija kao što je glavni državni inspektor, upravo je suprotno. Stranka je pravi poligon u kojem se odmjeravaju snage i u stranci se mora imati jaka i moćna pozicija, pa je stoga Mikuliću iznimno stalo da ostane predsjednik zagrebačke organizacije.”

Kao što je pisao Nacional, uz Mikulića, kandidati za prvog čovjeka zagrebačkog HDZ-a su i Tomislav Ćorić, trenutačni ministar, Ivan Ćelić koji bi u slučaju Ćorićeve kandidature svoju povukao, te Pavo Kostopeč, ugledni abdominalni kirurg koji uživa sve veću podršku članstva. Iako on to još nije otvoreno potvrdio, još jedan mogući kandidat o kojemu se pričalo je i Drago Prgomet koji je, pored svog političkog djelovanja, i istaknuti kirurg, specijalist otorinolaringolog i predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata na KBC-u Zagreb. No Nacionalovi izvori tvrde da nije isključeno da će se pojaviti najmanje još jedan novi kandidat koji će imati podršku Andreja Plenkovića. Ako u međuvremenu sukob Mikulića i Prgometa ne eskalira do te mjere da Plenković više nad time neće moći imati preveliki utjecaj.