Zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu Tonino Picula u subotu je komentirao američke sankcije Miloradu Dodiku.

“EU ima uređeno postupanje u situacijama poput te s Dodikom. Negdje 2013., nakon mnogih kriza koje potresaju postdaytonsku BiH, oni su donijeli jedan okvirni mehanizam kojim se te sankcije mogu uvesti svima, nevažno jesu li pravne ili fizičke osobe, koji na bilo koji način ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, stabilnost i mir u BiH. Dakle, prije 8 godina je to napravljeno. Te sankcije postoje i danas. Razrađene. Međutim, za njihovo uvođenje potrebno je dosta rada, rasprava u određenim radnim tijelima europskih institucija, ali na kraju te sankcije trebaju biti donesene jednoglasno, o njima se moraju izjasniti sve države članice”, rekao je Picula za Hrvatski radio.

Dodao je da mu se čini da u slučaju Dodika Vijeće EU-a neće pokazati istu brzinu kao što je to pokazao SAD. “Vjerojatnije je da će neke države članice sankcije možda uvesti na svom teritoriju, ali što se tiče EU-a, možemo govoriti o nekoliko država koje nisu spremne za taj korak. Prije svega Mađarska”, rekao je.

Poručio je da BiH nema samo problem s Dodikom. “Riječ je o postkonfliktnom, konfliktnom, a vjerojatno i pretkonfliktnom društvu i bojim se da ulaskom u 2022., izbornu godinu u BiH imamo dosta razloga za strahovanje, a moj osobni najveći izvor briga je da se razno-razne kronične krize u BiH ne preklope u izbornoj godini. Naravno, nedostaje i jedan od stupova svake parlamentarne demokracije, a to je novi izborni zakon”, objasnio je.

Njegov je stav, ističe, jasan. “Mislim da bi za napredak u BiH bilo potrebno ili poželjno da postoji političko rješenje “made in Bosnia i Hercegovina”, tj. napravljeno u BiH. Ona može postojati samo kao prostor unutarnjeg konsenzusa, a ne zahvaljujući vanjskim pritiscima. No budimo realni. BiH je produkt dogovora međunarodne zajednice 1995.”, rekao je.

Ističe da je, naravno, konstitutivnost naroda neupitna aneksom 4. Daytonskog sporazuma, no, dodaje, zbog nesposobnosti domaćih političkih elita da nadograde Daytonski sporazum u nešto što bi omogućilo prosperitet više nacionalnih zajednica, Međunarodna zajednica stalnim je intervencijama sebe pretvorila u 4. konstitucionalni element tog cijelog procesa.

Picula smatra da očito neće tako lako doći do prestanka potrebe da međunarodna zajednica posreduje. S druge strane, kaže, vidjeli smo oseku interesa za BiH u proteklih sedam, osam godina.

Picula je zaključio da je ostavljen velik prostor domaćim ‘igračima’ da se dogovore oko ozbiljnog remonta Daytonskog sustava pa se ništa nije dogodilo.