Nema razloga da Hrvatska ne sudjeluje u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini, kazao je Hini hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je nedavno posjetio Kijev, ali je vlada lošim komuniciranjem to pitanje učinila nepopularnim i pretvorila u točku prijepora.

„To bi bila očekivana nadogradnja politike podrške Ukrajini. Smatram da je to posve opravdano i nema nijednog razloga da Hrvatska od toga apstinira“, kaže Picula,

Prema anketi koju je Promocija Plus provela za RTL, obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj protivi se 58,2 posto ispitanika, dok ih 29,4 posto uglavnom ili potpuno podržava takav prijedlog.

Eurozastupnik SDP-a smatra kako je „indikativno da su hrvatski građani bili anketirani na gotovo istu temu pred mjesec dana i bili su skloni takvoj vrsti podrške Ukrajini“, što upućuje na to da vlada „očito griješi u nedostatku komunikacije“.

Picula smatra da jedna vrsta otpora hrvatske javnosti tom projektu proizlazi iz percepcije same vlade, “odnosno ljudi koji su predložili hrvatsko sudjelovanje u tom programu“, aludirajući očito na premijera i ministre vanjskih poslova i obrane.

Obuka ukrajinskih vojnika pretvorila se u svojevrsni medij nezadovoljstva radom vlade i na drugim područjima, misli Picula. To je “preraslo u točku sukoba koja održava mnoge druge elemente neslaganja s politikom vlade“, kazao je.

Milanović i Plenković jednako krivi

Vijeće EU-a usvojilo je 15. studenog odluku o pokretanju Misije EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM – European Union Military Assistance Mission in support of Ukraine) u sklopu koje se planira obučiti 15 tisuća ukrajinskih vojnika u zemljama EU-a.

Vlada želi da Hrvatska sudjeluje u tom programu, čemu se protivi hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji argumentira da po hrvatskom Ustavu unutar granica Hrvatske mogu djelovati samo pripadnici oružanih snaga država saveznica, što Ukrajina nije.

Nasuprot tome vlada tvrdi da je Ukrajina, kao članica NATO-ova programa Partnerstvo za mir, hrvatska saveznica.

Picula ističe da Hrvatska „već duže vrijeme nije sposobna na vanjskopolitičkim temama od presudne važnosti govoriti jednim glasom“, pri čemu smatra da su obje strane za to odgovorne.

„Bilo je primjera i ranijih praksi za vrijeme drugih predsjednika i vlada kada je ta suradnja, bez obzira na političke razlike, išla daleko lakše. U ovom trenutku su očito odnosi između vlade i predsjednika na tako niskoj razini da jedan projekt koji bi po logici trebao biti gotovo samorazumljiv postaje upitan”, poručuje Picula.

Napominje da će osim Hrvatske u spomenutom programu sudjelovati 17 drugih članica EU-a.

To, prema Piculi, ukazuje na sve veću kooperativnost u vojnim pitanjima na razini EU-a te da države članice „danas mogu premostiti neke unutarnje razlike i dogovoriti ovako osjetljivu misiju“.

„Nije dobro da Hrvatska ne može nadvladati vlastite političke razlike kako bi se priključila jednoj takvoj inicijativi“, dodaje.

Ne toliko ustavno koliko političko pitanje

O hrvatskom sudjelovanju u EUMAM-u, zbog nesuglasja između Banskih dvora i Pantovčaka, glasat će Hrvatski sabor koji dvotrećinskom većinom može odobriti sudjelovanje.

Nakon što su se predsjednik i oporba usprotivili prijedlogu vlade da Hrvatska u sklopu misije EU-a obučava ukrajinske vojnike, Zeleno-lijevi blok i SDP u Hrvatskom saboru predložili su krajem prošloga tjedna da ih Hrvatska trenira za razminiranje, osiguranje i zaštitu oslobođenih područja te mjesta ratnih zločina i jačanje u području kibernetičke sigurnosti.

Picula u tome vidi „prijedlog koji nastoji naći premosnicu između dviju interpretacija nastale situacije“ te „pokušaj da se ublaže razlike i ipak osigura sudjelovanje Hrvatske u misiji EUMAM“.

Naglašava kako je riječ o problematici koja ima ustavno-pravnu i sigurnosnu dimenziju, ali je primarno riječ o političkom pitanju.

„Čim je riječ o političkom pitanju koje je predstavljeno komunikacijski na loš način, otvara se prostor za politička sučeljavanja koja možda i nisu izravno povezana s tom temom“, dodaje.

Ukrajini potreban nastavak vojne pomoći

Picula je u petak posjetio Kijev kao član zajedničkog izaslanstva Odbora za vanjsku politiku (AFET) i Pododbora za sigurnost i obranu (SEDE) Europskog parlamenta (EP).

Izaslanstvo se u Kijevu sastalo s Andrijem Jermakom, voditeljem ureda predsjednika Ukrajine, ministrom obrane Oleksijem Reznikovom, kijevskim gradonačelnikom Vitalijem Kličkom, prvim zamjenikom predsjednika parlamenta Oleksandrom Kornienkom te s glavnim javnim tužiteljem Andrijem Kostinom.

Reznikov je izaslanstvo informirao o stanju na bojištu te im je rekao da su Ukrajini najpotrebniji proturaketni sustavi, ali i oklopna mehanizirana vozila, tenkovi, dronovi i oprema za elektroničko ratovanje, kaže Picula.

„Motivacijski je moment odlučno na ukrajinskoj strani, ali da bi se ta motivacija materijalizirala kroz uspjehe na bojnom polju potrebna je i daljnja podrška zapada“, smatra hrvatski eurozastupnik.

Drugi visoki ukrajinski dužnosnici izaslanstvo su informirali o šteti koju je Rusija nanijela ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi, životnim uvjetima stanovnika Kijeva koji se povremeno suočavaju s nedostatkom struje i vode, o procesuiranju ratnih zločina, stupnju razorenosti gradova i drugome.

„Bilo je doista ugodno čuti od naših sugovornika koliko se cijeni podrška iz Bruxellesa, pogotovo iz Europskog parlamenta, koji je među prvima podupro davanje statusa kandidata za članstvo u EU-u Ukrajini“, ističe Picula.

„Europski parlament zagovara ne samo jačanje podrške Ukrajini, već i uspostavu efikasnog mehanizma za kontrolu provedbe sankcija“, zaključio je.