Sedmi studijski album grupe Chui ‘Do zvijezda’ objavljen je nedavno, a inspiracija je znanstvena fantastika. Frontmen grupe Toni Starešinić govori o suradnji s novim glazbenicima na albumu, nadolazećim brojnim koncertima, ali i drugim projektima za koje piše glazbu.

Nedavno je objavljen sedmi studijski album grupe Chui „Do zvijezda“, koji će, sudeći po prvim reakcijama, biti na vrhu ljestvice najboljih albuma objavljenih u Hrvatskoj. Toni Starešinić ušao je na hrvatsku glazbenu scenu početkom dvijetisućitih s bendom Mangroove i pjevačicom Željkom Veverec s kojom je danas u braku. Svirao je u nizu grupa no svoje ideje najbolje je realizirao kroz jazz grupu Chui s kojom je prvi album objavio 2012. Do danas je Chui, sa šest objavljenih albuma, osvojila niz nagrada Porin i Rock&Off, uključujući nagrade u kategorijama najboljeg albuma, najboljeg jazz albuma i najbolje jazz izvedbe, dok je album „Chui ovu glazbu“ 2017. bio nominiran za nagradu IMPALA u kategoriji najboljeg europskog albuma nezavisne glazbe. Kako je njegova sviračka, skladateljska i aranžerska vještina bila sve izraženija, u prateću grupu pozvao ga je i Edo Maajka s kojim je snimio „Put u plus“, album koji su glazbeni kritičari proglasili najboljim 2018. Ubrzo potom postao je stalni član prateće grupe Josipe Lisac, koju na koncertima prati i danas. Skladao je za desetak kazališnih predstava te glazbu za dokumentarni TV serijal „Nesreće“ Arsena Oremovića, koja je objavljena i kao soundtrack. S bendom Chui je 2019. napravio glazbu za nijemi film „Berlin, simfonija velegrada“ koju su izveli uživo uz projekciju u kinu Tuškanac na otvaranju festivala Berlinale Special te idejama i izvedbom oduševili publiku i kritiku. Sa suprugom Željkom Veverec sklada i svira u grupi Mangroove i na njezinu samostalnom projektu Je Veux. Na albumu „Do zvijezda“ uz Starešinića na klavijaturama, Vojkana Jocića na saksofonu, Ivana Levačića na bubnjevima i Konrada Lovrenčića na basu, sviraju Nenad Kovačić na udaraljkama, Luka Žužić na trombonu i Mihael Györek na bariton saksofonu.

‘Veliki producenti reći će da treba imati plan što radiš za koju publiku i za kojeg izvođača, ali onda najčešće taj produkt odiše kalkulacijom i ni autor ni izvođač ne rastu kao umjetnici’.

NACIONAL: Prošloga tjedna lansirali ste novi album „Do zvijezda“, ali u jednoj novoj, proširenoj postavi grupe Chui. Kako to da ste odlučili ugostiti Nenada Kovačića, Luku Žužića i Mihaela Györeka i zapravo predstaviti jedan novi Chui, nakon što ste za dosadašnje albume u stalnoj postavi osvojili niz nagrada i priznanja?

Nove skladbe su pitale za pojačanja. Nenad je, budimo realni, doktor i magistar udaraljki, Luka vrhunski trombonist bilo da je solist ili dio puhaće sekcije, a Miha je otkriće albuma kao bariton saksofonist. Vojkan je predložio Mihu baš zato što Miha nema priliku često svirati bariton, uglavnom svira sopran ili flautu i hvala mu na tome jer je razvalio bariton. Generalno sam htio mračniji, prljaviji brass, bez truba i sopran saksofona, da bude pomalo i prljav i grez, vrlo zemljani, prašnjav, a da opet daje energiju i duhovnost u solima.

NACIONAL: Kovačić, Žužić i Györek dali su Chuiju dodatnu snagu i ritmičnost. Hoće li oni sada nastupati s vama kao stalni članovi? Bojite li se usklađivanja slobodnih termina oko dogovaranja nastupa?

Pa sigurno bismo voljeli nastupiti s njima kad god se za to ukažu prilike i mogućnosti. Naravno da ćemo album rearanžirati i za klasičnu opciju kvarteta s obzirom na to da očekujemo da ćemo u toj formi nastupati najviše, ali da, svakako bismo voljeli nastupiti i u proširenom formatu čim više da novi materijal što vjernije prenesemo publici. I bez njih nam je mega jako teško uskladiti termine tako da ću iskoristiti ovu priliku i apelirati na sve koji bi nas htjeli čuti u proširenoj postavi da se jave barem četiri mjeseca unaprijed kako bismo mogli uskladiti termine. Znam, zvuči kao neki očajnički poziv, ali vjerujte mi, jest.

NACIONAL: Ponovno vam je inspiracija znanstvena fantastika, što ste pokazali i odličnom omotnicom albuma na kojoj poznati zagrebački neboderi „rakete“ arhitekta Vjenceslava Richtera lete u zrak. Odakle inspiracija za takvu naslovnicu?

Tu sliku sam pronašao ispijajući fine pive u Ae-u, jednom malom kafiću u novom Zagrebu odmah preko puta južnog ulaza u Velesajam. To je kvart u kojem žive neki opaki glazbenici o kojima ste sigurno pisali pa se volimo tamo naći na dobrom pivu. I tako sam tu sliku gledao par godina i govorio sebi kako to kad tad mora biti cover nekog Chuijeva albuma. I onda se desila ta cijela priča sa satelitom i našom pjesmom koja ide u svemir pa sam se odvažio pitati konobaricu za kontakt ili neku web stranicu te sam došao do Marka Babića i njegove stranice art-plakata. Ispalo je da je Marko veliki fan benda i vrlo lako smo se dogovorili za suradnju.

‘Htio sam mračniji, prljaviji brass, bez truba i sopran saksofona, da bude pomalo i prljav i grez, vrlo zemljani, prašnjav, a da opet daje energiju i duhovnost u solima’.

NACIONAL: Međutim, znanstvena fantastika u vašem slučaju nije samo fantastika s obzirom na to da je vaša pjesma „Svemir ima novi pozivni“ postala himna prvog hrvatskog satelita CroCube, koji će Muskova raketa SpaceX uskoro lansirati u svemir. Kako je uopće došlo do suradnje s tvorcima CroCubea i kada će vaša pjesma u svemir?

Da, toliko smo svirali o tom svemiru da je na kraju svemir došao k nama. Javila nam se Daniela Jović, voditeljica projekta CroCube, ispričala cijelu priču i naravno da smo odmah pristali. Kako je Daniela htjela da to bude himna satelita, najveći problem mi je zapravo bio tekst. Hrpa ideja je prošla kroz glavu, najluđa je bila da zamolim učenike Korada Korlevića u Višnjanu da nešto zborski otpjevaju, ali to je bilo toliko komplicirano realizirati da sam se uhvatio vocodera i od Željke posudio tekst koji je najviše imao smisla.

NACIONAL: Vratimo se albumu „Do zvijezda“. Chui se dosad nije često bavio obradama pa je veliko iznenađenje na novom albumu obrada skladbe „A Love Supreme“ Johna Coltranea, i to uz gostovanje zbora Izvor. Zašto obrada, zašto Coltrane i zašto zbor?

Moram vas ispraviti, imali smo dvije obrade, „Terminator themea“ koja je sad već osam godina u koncertnom repertoaru benda i „Kalelargu“ Tomislava Ivčića koju nitko nije prepoznao da je „Kalelarga“. A želju da obradim „A Love Supreme“ imam već dugo, htio sam zbor i razmišljao sam o još nekim gostima, ali kako se Miha super uklopio, učinilo mi se najbolje i njega još priključiti. „A Love Supreme“ je himna duhovnosti, uz original Johna Coltranea jako volim i verziju Santane i Johna McLaughlina i, naravno, Alice Coltrane. Stvar ima tu mantričnu jednostavnu repeticiju uz koju se mogu ostvariti razne emocije kao na jednoj linearnoj traci. Tako se i naša verzija stalno mijenja, od vrlo intimnih osjećaja pa do mega-euforije, a opet kroz cijelu skladbu se provlači ista repeticija, jedna hipnoza, trans. Zbor Izvor sam puno puta čuo uživo u Crkvi sv. Josipa u kvartu na Trešnjevci, jako vole gospel i odlično ga pjevaju pa su bili prvi i najlogičniji izbor. Imaju divnu voditeljicu Ivanu Jelinčić pa je suradnja bila pravo zadovoljstvo. U zboru pjeva i Martina Vazdar, naša velika obožavateljica koja nas je spojila s Ivanom.

NACIONAL: Planirate li koji put izvesti „A Love Supreme“ sa zborom Izvor uživo?

Definitivno planiramo izvesti pjesmu na koncertnoj promociji albuma, a onda i gdje god se za to ukaže prilika i stvore uvjeti. Koncertna promocija održat će se u Petom kupeu 6. ožujka. Ne možemo je napraviti dok ne dođu vinili iz tiska, a na vinile se dugo čeka.

NACIONAL: Na dan izlaska albuma „Do zvijezda“ održana je i premijera kazališne predstave „Tri sestre na Instagramu“, redateljice Paole Slavice, za koju ste vi skladali glazbu. Što vam je bilo glazbeno polazište za to novo i drugačije uprizorenje drame „Tri sestre“ Antona Pavloviča Čehova?

Paoli se jako svidjela jedna Željkina pjesma koja dosad nije objavljena i onda smo je uzeli za „temeljac“ iz kojeg su se ideje dalje razvijale, postala je tema na koju sam improvizirao za potrebe pojedinih scena.

NACIONAL: Tijekom karijere nanizali ste već popriličan broj kazališnih predstava za koje ste skladali. Znate li možda njihov broj?

Mislim da sam dosad radio glazbu za deset kazališnih predstava.

Nenad Kovačić, Ivan Levačić, Luka Žužić, Bojan Pahljina, Vojkan Jocić, Mihael Györek, Toni Starešinić, Konrad Lovrenčić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Planirate li možda u skorijoj budućnosti objaviti kompilaciju svoje kazališne glazbe?

Mislim da se to ipak neće desiti. Možda je to imalo smisla raditi sa songovima za predstave koje je režirala Saša Broz s obzirom na to da su one bile neki polu-mjuzikli za koje smo radili kompletno nove pjesme, ostalo je većinom scenska glazba koja malo teže funkcionira bez scene ili se radi o našim pjesmama koje su već objavljene.

NACIONAL: Poznato je da ste istovremeno angažirani na nizu glazbenih projekata. Tako uz Chui svirate sa svojom suprugom u grupi Mangroove i njezinu projektu Je Veux, pratite Josipu Lisac na nastupima, s grupom Zmaj Orko Star izvodite obrade, svirate u grupi At Ease… Je li to sve ili ima još koji projekt sa strane?

Vodio sam i svoj Survival kit bend pa sam nedavno imao i par nastupa u duetu s Andrejem Jakušem kad smo izvodili morsku suitu. Ali generalno mislim da je to to, i to je previše. Prestao sam se širiti i fokusiran sam maksimalno na ono što je trenutno u kuhinji.

NACIONAL: Novi album grupe Chui je vani, glazba za novu predstavu je gotova, što je sljedeće?

Evo, baš miksamo novu pjesmu Mangroovea s kojom idemo van početkom sljedeće godine. Sljedeća godina bit će diskografski u znaku novog albuma Mangroovea, s nizom singlova i albumom na jesen, a kako smo lijepo krenuli, mogao bi to biti naš najbolji album do sada. Paralelno kroz Mangroove radimo i Je Veux da izbacimo isto neki singl.

NACIONAL: Već godinama svirate u pratećem sastavu Josipe Lisac, koja je koncertno vrlo aktivna. Osim toga, vi i vaša supruga Željka Veverec napisali ste joj pjesmu „Daleko“, a Chui ju je ugostio u pjesmi „Tebi putujem“. Kako biste opisali suradnju s Josipom Lisac na nastupima? Je li zahtjevna ili jednostavna i pristupačna?

S Josipom imam stvarno divnu suradnju sad već osam godina. Nastupi s njom i njezinim bendom uvijek su veliki gušt, Josipa nas stalno potiče na kreativnost, puna je vjere u nas i trudimo se maksimalno je podržati. Jako je duhovita i inteligentna, nevjerojatno koliko je odgovorna prema sebi i svojoj publici, zato je i dalje vrhunska i u tim godinama. Evo, sad ćemo nastupiti i u Zagrebu na Trgu na dočeku Nove godine, jao, jedva čekam.

NACIONAL: Planirate li vi i Željka kakvu novu suradnju s Josipom Lisac?

Ako se desi pjesma za Josipu, pjesma će nam to sama reći, nema tu plana i kalkulacija sad bi ovako sad bi onako. To se ili desi ili ne. Veliki producenti reći će ti da treba imati plan što radiš za koju publiku i za kojeg izvođača, ali onda najčešće taj produkt odiše kalkulacijom od glave do pete i ni autor ni izvođač ne rastu kao umjetnici. Pokušavam se i dalje razvijati i rasti sa svakom pjesmom i albumom.

NACIONAL: Jedan od posebnih projekata grupe Chui koji je prije par godina privukao pažnju javnosti, bilo je izvođenje glazbe uživo za nijemi film „Berlin, simfonija velegrada“. Planirate li uskoro kakav sličan projekt?

Baš nedavno smo izvodili „Berlin, simfoniju velegrada“ u Luksemburgu na festivalu CinEast. Bilo je predivno iskustvo u krcatom kinu, publika koja nas je prvi put čula reagirala je fantastično, stvarno nam je napunilo srca, jedva se čekamo vratiti i ponovo tamo nastupiti. Ovoga ljeta izvodili smo „Berlin“ i u Makarskoj na glavnom trgu tako da je još uvijek aktivan pa nismo razmišljali o nekom novom filmu.