TONI POLITEO, kolekcionar i izdanak obiteljske loze pjesnika Petra Hektorovića, obratio se Nacionalu optužujući gradonačelnika Starog Grada Antonija Škarpu da je organizirao provalu i otimačinu njegovih knjiga, rijetkih notnih zapisa i dijela rukopisa Petra Hektorovića

Toni Politeo, poznati kolekcionar i izdanak obiteljske loze hrvatskog renesansnog pjesnika i erudita Petra Hektorovića, obratio se Nacionalu optužujući gradonačelnika Starog Grada na Hvaru Antonia Škarpu da je organizirao provalu i otimačinu njegove 1354 knjige neprocjenjive vrijednosti, rijetkih notnih zapisa i dijela jednog rukopisa Petra Hektorovića. Politeo je prije više od pola godine podnio i tužbu protiv Grada Starog Grada, a medijima se odlučio obratiti jer se u međuvremenu nije ništa dogodilo. On tvrdi da ne zna gdje se nalaze knjige i ostali predmeti odneseni iz prostorije na kojoj je promijenjena brava, a u koju mu je zabranjen ulazak pa ne može ni do svojih stvari koje su još uvijek tamo.

Gradonačelnik Škarpa ne negira da je više od 1300 vrijednih knjiga odneseno po njegovu nalogu, ali tvrdi da Politeova tužba nije osnovana jer je Grad postao vlasnikom te knjižnične građe odlukom Margarite Politeo, pokojne tete Tonija Politea koja je zbirku naslijedila od supruga. Toni Politeo tvrdi da njegova tetka nije bila vlasnica knjiga te da mu nikada nije predočen dokument, sačinjen 27. siječnja 2014., kojim bi bila potvrđena njezina odluka da daruje knjige Gradu Stari Grad. “Ako je teta i potpisala takav dokument, on je pravno bezvrijedan jer je posljednjih godina bila dementna, a suprug joj nije mogao ostaviti zbirku u nasljedstvo jer nije bila njegova”, izjavio je Toni Politeo za Nacional.

Politeo je prije više od pola godine podnio tužbu protiv Grada Starog grada. U međuvremenu se ništa nije dogodilo, a on tvrdi da ne zna gdje se nalaze knjige i ostali predmeti odneseni iz prostorije Photo Sasa ZinajaNFoto

Politeo je objasnio da je on vlasnik 53 posto nekretnina u Tvrdalju, nekadašnjem utvrđenom ljetnikovcu Petra Hektorovića, a da je njegova teta bila vlasnica samo tri posto. Kaže da su njih dvoje bili suvlasnici jednoga stana, što uključuje i „tinel“, prostor koji taj stan povezuje s drugim stanom, onim u kojem je živjela njegova teta. Da bi došao do „tinela“ gdje su bile smještene knjige i stana u zajedničkom vlasništvu, Toni Politeo morao je proći kroz stan u kojem je živjela njegova teta pa su oboje imali ključ tog stana.

“Teta je bila suvlasnica tog prostora, ali vlasnik knjiga sam isključivo ja. Ne postoji nijedan dokument koji bi sugerirao drugačije”, za Nacional je rekao Toni Politeo. “Teta je navodno darovala ono što nije njeno još 2014. godine, u vrijeme prethodnog gradonačelnika Vinka Maroevića, a sadašnji gradonačelnik poziva se sada na taj dokument koji ne znam postoji li uopće. Navodno je teta darovala Gradu sobu čija je bila vlasnica, a u zamjenu je 2017. godine smještena u starački dom, ali i knjige koje nisu njene. Ako gradonačelnik tvrdi da ja nisam vlasnik knjiga, valjda bi bio red da mi pokaže dokument koji to potvrđuje. On, međutim, uopće ne želi sa mnom komunicirati, a kad je teta Rita umrla, organizirao je provalu i krađu knjiga, notnih zapisa i Hektorovićeva rukopisa”, rekao je Politeo.

“Prošle godine 22. kolovoza, nakon šetnje s unučicom, pokušao sam otključati prostoriju čiji smo ključ imali teta i ja (a nakon njene smrti Grad) i šokirao sam se shvativši da je brava promijenjena. Jedva sam namolio da mi komunalni redar otključa prostoriju, a tada je uslijedio drugi šok. Na policama u tinelu koje sam dao napraviti za knjižnu zbirku, nije bilo nijedne knjige. Komunalni redar nije mi dopustio da uzmem svoje stvari koje su još uvijek tamo, uključujući i važne dokumente”, prisjetio se Toni Politeo te nastavio: “Nazvao sam Policijsku postaju Stari Grad. Policajci su došli, pogledali i rekli da idu gradonačelniku. Ubrzo su se vratili objasnivši kako im je gradonačelnik rekao da je sve u redu.”

‘Ako je teta Margarita i potpisala neki dokument, on je pravno bezvrijedan jer je posljednjih godina bila dementna, a suprug joj nije mogao ostaviti zbirku u nasljedstvo jer i nije bila njegova’

Na pitanja Nacionala upućena Policijskoj postaji Stari Grad iz Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Policijske uprave splitsko-dalmatinske stigao je odgovor da su “policijski službenici, po zaprimljenom traženju dojavitelja da izađu na teren zbog izmijenjene brave na vratima, istog dana izašli na mjesto događaja. Obavljeni su potrebni razgovori i pribavljena je relevantna dokumentacija kako bi se utvrdile sve činjenice. U navedenom događaju nisu utvrđeni elementi kaznenog djela”.

U odgovoru policije nestanak knjiga uopće se ne spominje iako je prijavljena i krađa knjiga, a ne samo zamjena brave. No da u tome što su odnesene 1354 knjige policija ne vidi povod za svoju intervenciju, potvrđuje sljedeća rečenica iz njihova odgovora: „Također obavještavamo da, ukoliko među strankama postoji bilo kakav neriješeni imovinsko pravni odnos, navedeno nije u nadležnosti policije.“

Na pitanja Nacionala gradonačelnik Starog Grada Antonio Škarpa odgovorio je kako mu je poznato da je Toni Politeo podnio tužbu protiv Grada te da se Grad očitovao na tu tužbu “držeći tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovanim”. Gradonačelnik Škarpa ustvrdio je kako je „Grad Stari Grad vlasništvo nad predmetnom zbirkom stekao kao Obdarenik na temelju Ugovora o darovanju sklopljenog sa sada pokojnom Ritom Politeo kao Darovateljicom, a koja je bila pravni sljednik i supruga pokojnog ing. Iva Politea, vlasnika zbirke, a što je, vjerujemo, i gospodinu Toniju Politeu poznato”.

Gradonačelnik Antonio Škarpa ne negira da je više od 1300 vrijednih knjiga odneseno po njegovu nalogu, ali tvrdi da Politeova tužba nije osnovana Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Toni Politeo, međutim, ostaje pri tvrdnji da knjižnu zbirku Ivo Politeo nije mogao ostaviti supruzi jer knjige nisu bile njegovo vlasništvo te da ona nije imala pravo darovati zbirku Gradu: “Neka mi gradonačelnik pokaže gdje piše da je teta Rita bila vlasnica zbirke. Ako je točno da imaju dokument koji to potvrđuje, zbog čega ga kriju od mene? Uostalom, za života teta nikada nije tvrdila da je ta zbirka njezina. O zbirci sam se samo ja brinuo, a sada ne znam ni gdje se zbirka nalazi.”

Na pitanje Nacionala gdje je zbirka, gradonačelnik Starog Grada odgovorio je: “Radi se o zbirci koja je zaštićeno kulturno dobro te je kao takva zbrinuta sukladno konzervatorskim smjernicama, što smo i u obavezi učiniti.”

Pitanja o spornom prisvajanju izuzetno vrijedne knjižne zbirke uputili smo i Ministarstvu kulture i medija, jer je zbirka naslovljena “Knjižnica Niseteo Politeo smještena u ljetnikovcu Petra Hektorovića Tvrdalj u Starom Gradu” pod zaštitom tog ministarstva. Do zaključenja ovog broja Nacionala odgovor nismo dobili. Jedini trag da u Ministarstvu znaju da zbirka više nije pod nadzorom Tonija Politea jest informacija na mrežnim stranicama Ministarstva da je Ministarstvo kulture i medija izdvojilo 4000 eura kako bi ih Gradska knjižnica i čitaonica Stari Grad potrošila za “nabavu arhivskih ormara za knjižnicu Niseteo Politeo i nabavu knjižnih regala”.

‘Ako gradonačelnik Škarpa tvrdi da ja nisam vlasnik knjiga, valjda bi bio red da mi pokaže dokument koji to potvrđuje. on, međutim, uopće ne želi sa mnom komunicirati’, kaže Toni Politeo Photo Sasa ZinajaNFoto

Iako je u odgovoru Nacionalu gradonačelnik Škarpa poručio da mu se možemo obratiti za sva daljnja pitanja, istovremeno je sva dodatna pitanja otklonio: “Budući da je parnični postupak koji se vodi po tužbi gospodina Tonija Politea protiv Grada Staroga Grada u tijeku, ne možemo iznositi sve detalje u javnost, a sud će u konačnici, temeljem svih činjenica, donijeti konačnu odluku … Konačno, obraćanje gospodina Tonija Politea medijima u vezi ove problematike, tumačim kao pokušaj stvaranja pritiska na sud u nedostatku dokaza i argumenata za svoje tvrdnje.”

Nacional tako nije dobio uvid u darovni ugovor kojim je Rita Politeo navodno ostavila spornu zbirku Gradu, a Toni Politeo tvrdi da se dosad nije javljao medijima nadajući se da će se spor, unatoč tužbi, na kraju riješiti mirnim putem. Štoviše, 18. rujna prošle godine, gotovo mjesec dana nakon što je Toni Politeo ustanovio da je knjižna zbirka nestala, odvjetnik Nikola Hraste u njegovo ime opširno je izvijestio gradonačelnika Škarpu o imovinsko-pravnim činjenicama u nizu nasljeđivanja imovine u obitelji Politeo, tražeći da se Toniju Politeu vrate odnesene knjige. Odgovora nije bilo pa je 20. rujna podnesena tužba protiv Grada Starog Grada.

“Pisao sam gradonačelniku Škarpi prije više od pet godina da mi Grad vrati ključ stana koji je za života koristila teta Gita ili ću ja promijeniti bravu na ulaznim vratima tog stana iz kojeg se ulazi u tinel u kojem su bile moje knjige. Nisam dobio odgovor, ali nisam niti promijenio bravu”, rekao je Toni Politeo pokazavši svoje pismo gradonačelniku datirano 10. prosinca 2017. godine. Medijima se obratio tek gotovo sedam godina kasnije, nakon što je brava promijenjena bez njegova znanja, a knjige odnesene, te sedam mjeseci nakon podnošenja tužbe u procesu koji još uvijek stoji na mjestu.

Vlasnik prve privatne galerije u europskoj komunističkoj zemlji

Toni Politeo rođen je 1951. godine u umjetničkoj obitelji. Njegova majka bila je glumica Lena Politeo, a otac Miho redatelj i dugogodišnji direktor Centra za kulturu grada Zagreba i galerije Forum. Teta mu je bila Jagoda Buić, čuvena likovna umjetnica koja se bavila i kostimografijom, scenografijom, kiparstvom i slikarstvom, a bila je i kazališna redateljica. Bio je vlasnik prve privatne galerije u nekoj europskoj komunističkoj zemlji, a otvorio ju je 1976. upravo u Hektorovićevu ljetnikovcu Tvrdalju u Starom Gradu, čiji je većinski nasljednik. Promovirao je hrvatske umjetnike u metropolama poput Pariza, New Yorka i Tokija te upoznavao velika imena suvremene umjetnosti, a njegovu grafičku mapu Borisa Bućana u svojoj zbirci umjetnina ima i slavni francuski glumac Belmondo. Politeovu kolekciju Disneyevih junaka koju je izrađivala nekadašnja tvornica Biserka, samo je u Japanu vidjelo više od pola milijuna zaljubljenika u Šilju, Paju Patka, Mickeyja Mousea i Plutona.

Photo Sasa ZinajaNFoto

Toni Politeo ima i velike umjetničke zbirke predmeta od stakla i plastike, a u zagrebačkoj Modernoj galeriji 2021. godine, unatoč potresu, otvorena je izložba „Boja je radost“ koja je predstavila umjetnine iz njegove kolekcije od oko 400 djela u rasponu od Andyja Warhola, Michelangela Pistoletta, Sotoa, do Gilberta&Georgea, Dalíja, Keitha Haringa, Rosenquista, Vasarelyja, Picassa…

Zahvaljujući svojoj kolekcionarskoj strasti Toni Politeo družio se s mnogim poznatim umjetnicima, a i državnicima. U Parizu je 1989. godine izložio mapu “Hommage à Paris”, posvećenu dvjestogodišnjici pada Bastille i stogodišnjici Eiffelovog tornja, s bakropisima hrvatskih umjetnika Lovre Artukovića, Hame Čavrka, Ivana Lackovića Croate, Željka Lapuha, Dimitrija Popovića, Ljubomira Stahova, Ivice Šiška, Matka Trebotića i Zlatka Vrkljana. Tim povodom pismeno priznanje i odlikovanje uručio mu je tadašnji gradonačelnik Pariza, a budući francuski predsjednik Jacques Chirac. Zbirka Politeo nalazi se u zagrebačkoj Medulićevoj ulici.

‘Teta Margarita je bila suvlasnica tog prostora, ali vlasnik skupocjenih knjiga i ostalih stvari sam isključivo ja. Ne postoji nijedan dokument koji bi sugerirao drugačije’, kaže Toni Politeo